Trovanje mesom je rezultat bakterijske kontaminacije usled nepravilnog skladištenja ili kuvanja. Simptomi variraju od veoma blagih do izuzetno ozbiljnih, zavisno od stepena prisutnih bakterija kao i od njihove vrste. Blago trovanje hranom često biva rešeno samo od sebe, ali ozbiljnije trovanje može da zahteva medicinski tretman.
Crevni sistem reaguje na najezdu bakterija pre svega kroz grčeve, nadutost, gasove i mučninu. Kako vaše telo pokušava da se oslobodi bakterija, čest rezultat je dijareja i povraćanje. Neke od bakterija izazivaju i krvarenje koje traje i do tri dana. U nastojanju da se izbori, telo povećava svoju telesnu temperaturu što rezultira groznicom. Dehidriranost, malaksalost i upala mišića su još neki od mogućih simptoma koji su znak za ozbiljnu medicinsku intervenciju. Ukoliko imate zamagljen vid ili vidite duplo, osetljivi ste na svetlo, teško govorite i imate problema sa gutanjem hrane - hitno se javite lekaru.
Presolili ste obrok, a ne znate kako da popravite to što se desilo? Nikakav problem, uz ove male trikove vaše jelo će ponovo zablistati punim sjajem.
Ukoliko ste presolili čorbu ili paprikaš, probajte da dodate još glavnog sastojka, ili ubacite pire od belog pasulja ili leblebija, koje će jelu dodati kremastost, a neutralnog su ukusa, pa će se napraviti ravnoteža sa viškom soli iz ostatka jela.
Ukoliko je u pitanju meso, poslužite ga sa slabo začinjenim ugljenim hidratima poput pirinča, krompira, palente ili kinoe. Zalogaj koji se sastoji od te dve komponente biće savršeno izbalansiran.
Ako je povrće presoljeno, uparite ga sa blagim sirom poput rikote ili mocarele. Kremastost sira će neutralizovati višak soli.
Ako nemate vremena ili nešto od sastojaka da popravite svoje jelo, uparite ga sa slatkim vinom poput prošeka, ili sa gaziranom mineralnom vodom, jer će svaki gutljaj osvežiti nepce i pružiti vam priliku da uživate u hrani, čak iako nije baš najbolje začinjena.
Nezavisno od vrste, preporučljivo je čuvati med na temperaturi koja ne prelazi 10 stepeni kako ne bi došlo do smanjenja ili potpunog gubitka njegovih lekovitih svojstava. Isto tako, drastične promene temperature mogu uticati na kvalitet meda, posebno sirovog. Sve dok ga čuvate na hladnim i suvim mestima, očuvaćete sva bitna svojstva koja med sadrži.
Najvažnije je sirov med čuvati u nepropusnim posudama kako ne bi došlo do taloženja vode. Do fermentacije neće doći ukoliko je sadržaj vode manji od 17, 1 odsto. Najbolji izbor su staklene tegle. Plastika nije najbolji izbor jer med može izgubiti određenu količinu vode. Za dugotrajno čuvanje najbolje su posude od nerđajućeg čelika.
Izvor: Stefan Stojanović
Posetite Happy Honey i odaberite svoj ukus u online prodavnici.
U SAD i Velikoj Britaniji su ubedljivo najpopularnije kokice. Ok, očekivali smo da se u bioskopima širom sveta kupuju kokice, ali zanimljivo je to da je sve veći trend da se u SAD tokom projekcija filmova jede specijalna vrsta kokica sa ukusom piva, dok u Velikoj Britaniji, filmofili obožavaju slatke kokice (na primer sa topingom od čokolade).
U Grčkoj se, očekivano, ovom prilikom tradicionalno jede suvlaki, Španci grickaju semenke, a u Holandiji se u biskopima najviše jede posebna vrsta bombona sa ukusom mentola - licorice.
Što se tiče azijskih zemalja, u Kini se najviše konzumiraju osušene i usoljene šljive, u Japanu osušene sardine. Riblje specijalitete volje i Korejci koji u bioskopu najviše naručuju sušene štapiće sipe, dok Izraelci vole klasičan čips. Na Tajvanu ne vole da grickaju dok gledaju filmove, oni se lepo zavale i naruče piletinu i pasulj.
U zemljama Latinske Amerike, poput Meksika, se gricka kukuruzni čips koji se umače u razne soseve (što i nije tako čudno), ali je zato u Kolumbiji omiljeno meze tokom gledaja filmova - porcija prženih mrava!
Prekomerna kiselost organizma može biti štetna za zdravlje. Prvi simptomi su umor, malaksalost, podložnost prehladama i infekcijama, loša probava i nadutost stomaka, grčevi, bolni mišići... Za sve navedeno je odgovorna kisela hrana. Alkalna hrana može da uspostavi ph ravnotežu organizma ukoliko je dnevni unos u optimalnoj srazmeri od 75 odsto sirove I 25 odsto kuvane hrane. Redovnim unosom suvog voća i zelenog povrća možete uspostaviti balans. Alkalna ishrana podrazumeva i konzumiranje kafe i pojedine vrste alkohola, najviše crnog vina.