Guava je izuzetno cenjeno i aromatično tropsko voće iz porodice Myrtaceae. Poreklom je iz Srednje Amerike, tačnije iz Meksika i sa Kariba, ali je izuzetno prilagodljiva biljka tako da se danas uzgaja u raznim tropskim zemljama. Plod može biti okrugao, ovalan ili kruškoliki, žute ili zelene boje, mada se smatra da je upravo zelena guava najukusnija. Unutrašnji, jestivi deo ploda je uglavnom ružičaste ili jarko crvene boje i ukusom podseća na jedinstvenu slatko - kiselkastu mešavinu kruške i jagode. Guava je voće koje ima najviše likopena u sebi na svetu, što je inače antioksidans koji dokazano štiti od raka prostate. Pored toga, puna je i vitamina C koji proizvodi kolagen, pa se posebno preporučuje i ženama, jer se zna da je kolagen bitan za zdravu i elastičnu kožu bez bora. Nije loše napomenuti ni to da guava sadrži čak dve trećine više kalijuma od mnogo popularnije banane. Svež i egzotičan ukus guave će vam ulepšati ukus raznih kolača, pita, želea, sladoleda, umaka i soseva koji se odlično slažu uz ribu, a nećete ni pogrešiti ako standardno voće od kojih pravite džem, zamenite guavom.
„Forks Over Knives" je američki dokumentarni film koji se bavi tematikom poboljšanja ljudske ishrane i "glavna preporuka" je sistem koji se bazira na uzimanju neprocesovane hrane biljnog porekla (dakle, preporučuje se veganska ishrana). Smatra se da bi ovaj režim smanjio šanse dobijanja dijabetesa,srčanih bolesti i udara, a da bi čak mogao uticati i na smanjivanje karcinoma (čiji uzroci mogu biti aditivi pronađeni u hrani).
Ideja ovog filma, snimljenog 2011. je da sve ove bolesti itekako mogu biti kontrolisane ako izbacimo hranu životinjskog porekla kao i hranu punu štetnih aditiva. Spominje se i dvadesetogodišnji projekat China-Cornell-Oxford koji je doveo do gore navedenih zaključaka o povezanosti određenih bolesti sa režimom ishrane u zapadnjačkoj kulturi.
Film nije doživeo naročitu popularnost. Iako neki smatraju da sadrži mnoge korisne ideje, velikom brojem ljudi je smetala repetativnost i suvoparnost ovog filma. Kako god, stoji činjenica da je zbog zanimljivog koncepta korisno pogledati "Forks Over Knives".
Hladna voda ili pak topla? Dobra vest je da u većini slučajeva nema bitne razlike u njihovom delovanju na vaše telo. Postoje neke situacije u kojima ledena voda može biti nešto korisnija u odnosu na toplu. Glavni prioritet – pijte dovoljne količine vode svakog dana.
Kada vežbate ili ste uključeni u bilo kakav oblik intezivne fizičke aktivnosti, vaša telesna temperatura raste, a hladna voda je vraća u normalu. Pored toga, hladna voda se brzo apsorbuje što pomaže da se brže rehidrirate. Toplija voda ipak neće nadražiti vaše zube. Dakle, razlike su neznatne, a hidriranost je najvažnija.
Pistaći su pustinjska biljka koja je izdržljiva i na veoma visokim temperaturama. Drvo narasta i do 10 metara, a svako stablo ima u proseku 50 kilograma ploda. Kraljica od Sabe volela je pistaće, pa je zabranila „običnim smrtnicima" da ih konzumiraju i proglasila ih kraljevskom hranom. Pistaći su nekada korišćeni kao lek: bilo je preporučljivo uzimati ih protiv zubobolje i ciroze jetre, a korišćeni su i za povećanje potencije kod muškaraca. Pistaći su u Iranu poznati kao "nasmejani orah", a u Kini ga zovu "srećni orah". Snižavaju holesterol i smanjuju rizik od srčanog udara.
Bilo da patite od povremenih ili učestalih glavobolja, toplota i hladnoća su jednako dobri načini da ublažite bol, ostavljajući lekove po strani.
Led može pomoći u smanjenju otoka ali ograničava protok krvi, dok ga toplota stimuliše. Ali za brže zaustavljanje bolova stavite hladne obloge u predelu čela, očiju i slepoočnica. Tople obloge ponekad mogu zaustaviti grčeve u vratu koji su najčešći uzročnici glavobolja.
Kada su sportske povrede u pitanju, led je uvek bolji izbor. Sprečava akutni bol, zapaljenje i otoke. Koristite hladnu oblogu pet do deset minuta nakon povrete. U narednom periodu, tri puta na dan od po 20 minuta ali potražite savet lekara.