U zemljama u kojima je potrošnja ribe velika, kao što su Japan, Tajvan i Finska - stopa depresije je niska. Nasuprot tome, u zemljama gde je potrošnja ribe niska, stopa depresije je i do 10 puta veća. Nedavne studije su pokazale da su namirnice bogate omega 3 masnim kiselinama najbolji prirodni antidepresivi.
Hrana bogata vitaminom B može biti dobar prirodni izvor antidepresiva. Žene koje konzumiraju pilule za kontracepciju mogu imati nizak nivo vitamina B6. Zbog toga je meso važno u ishrani.
Triptofan je od ključnog značaja za proizvodnju serotonina koji reguliše raspoloženje. Jedine kikiriki, mleko, pa čak i čokoladu kako biste uspešno regulisali serotonin. Kad nivo šećera u krvi padne, menja se i naše raspoloženje i zauzvrat nastupa umor i depresija.
Složeni ugljeni hidrati, kao oni što se nalaze u testenini, hlebu i pirinču, takođe održavaju nivo šećera u krvi.
Ova neodoljiva igračka, omiljena mnogim generacijama sada postoji u novom obliku - japanski umetnik i dizajner Akihiro Mizuči kreirao je jestive Lego kockice od čokolade.
Komadići bele, mlečne, crne i pink čokolade potpuno su funkcionalni, a sam umetnik napravio je nekoliko Lego robota koristeći tu čokoladu.
Jestivi Lego deluje poprilično kul, ali ima jednu kritičnu manu – teško da ćete dugo odolevati zovu čokolade.
U sve tri kulture, na tri kontinenta, postoji verovanje da je badem simbol plodnosti.
U antičkoj Grčkoj mladenci su bili darivani bademom, kako bi njihova zajednica bila plodonosna, a ukoliko bi neudata devojka stavila bademe pod svoj jastuk, sanjala bi budućeg muža.
U Maroku bademi su služili da prenesu dobru sreću na naredne generacije, tako da su njime darivana deca nakon prve bračne noći novog para, a u Indiji darivanje pripadnika suprotnog pola bademom bio je jasan poziv na romansu.
Povezanost badema i plodnosti datira još od biblijskog vremena. U njoj postoji priča kako je Aron, začetnik kuće Levi, znao da će se njegova loza nastaviti kada je njegov štap badema napupeo, procvetao i konačno dao plod badema.Bademi su pomenuti na još nekoliko mesta u Starom zavetu, ali sa manje eksplicitnim aluzijama na reprodukciju.
Banane potiču iz Indije, a arapski trgovci su je preneli u Afriku. Danas se gaji u Centralnoj i Severnoj Americi. Neke od država, poput Slovenije, uspešno uzgajaju banane veštačkim putem. Bogate su pektinom zbog čega povoljno utiču na varenje, kao i na oslobađanje toksina iz organizma. Deluju kao probiotik i stimulišu rad creva. Sadrže i amino kiselinu koja pospešuje stvaranje serotonina. Između ostalog, pomažu kod brojnih upala, u zaceljivanju modrica, posekotina i ogrebotina, a koriste se i za izbeljivanje zuba.
Krastavac je izuzetno zdrav, pa ne čudi činjenica da je jedno od najčešće gajenog povrća na čitavom svetu. Osim što rehidrira telo (jer se sastoji uglavnom od vode) i što pomaže u eliminaciji toksina, navešćemo i neke od manje poznatih razloga zašto ova biljka treba da vam bude što češće na dnevnom meniju.
Krastavac sadrži veći deo vitamina koji su neophodni u ishrani. Vitamini A, B i C poboljšaće vam imuni sistem i daće vam mnogo energije. Nemojte ga ljuštiti, jer u kori ima gotovo 12% preporučene dnevne doze vitamina C.
Sadrži velike količine kalijuma i magnezijuma, što ga čini idealnim za negu kože.
Sok od krastavca sadrži hormon koji pomaže lučenju insulina, a delotvoran je i u snižavanju nivoa holesterola, kao i u regulisanju krvnog pritiska.
Ukoliko želite sjajnije i jače nokte i kosu, obavezno povećajte unos krastavaca.
Osim brojnih zdravstvenih dobiti od konzumiranja krastavaca, on pomaže i u sprečavanju mamurluka. Nekoliko zalogaja krastavca pred spavanje osiguraće vam jutro bez glavobolje.
Flan je testo sa maslacem punjeno raznim nadevima. Ovaj flan ima tri sloja: nadev od luka, nadev od paradajza i pečenu papriku i podseća na naš sataraš samo sa više…