Bilo da pokušavate da sredite svoju ishranu, da jedete zdravije ili da oslabite, jedna stvar je sigurna - zaslađena pića su veliki izbor prekomernih kalorija. Konzumiranje takvih pića povećava rizik od gojaznosti, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, šloga i osteoporoze. Ni dijetalna pića nisu rešenje, jer su veštački zaslađivači nezdravi koliko i šećer, a izazivaju pojačan apetit.
Voćni sokovi (odnosno ono što se prodaje pod tim imenom) su još kaloričniji od gaziranih sokova i brže povećavaju nivo šećera u krvi. Osim toga, skoro 10% ispitanih uzoraka soka od jabuke imaju nivo arsenika veći od dozvoljenog.
Najbolji način da se rešite svega toga je da se držite vode. Ako vam ideja o običnoj vodi nije privlačna, počastite se vodom u koju ste stavili voće ili povrće, što će vam osim ukusa obezbediti i neophodne vitamine i sve druge dobrobiti voća.
Postoji koncenzus među nutricionistima da bismo svi trebali da jedemo manje mesa i više ribe. Za većinu ljudi to znači više tune, lososa ili sl. Međutim, sa tom ribom postoji problem - obe su velike vrste, treba im nekoliko godina za uzgoj, godina tokom kojih se u velikom broju desi da upiju više žive nego što je zdravo, zato postoje nedeljni limiti konzumiranja ove ribe (posebno za decu i trudnice).
I za ovo postoji rešenje - sardine. Ovi potcenjeni rođaci haringe su nešto što često preskačemo u supermarketu, na sopstvenu štetu.
Ono što treba da znate o sardinama - mogu se jesti sa sve kostima, obično se jedu iz konzerve (ali mogu se naći i grilovane, posebno u području Mediterana). Zahvaljujući tome što su male i što im se ishrana sastoji od planktona, sardine ne sakupljaju teške metale u sebi. Što se hranljivih materija tiče, sardine su hit. Bogate su omega-3 masnim kiselinama, vitaminom D, vitaminom B12, proteinima (jedna konzerva sardina zadovoljava gotovo polovinu dnevnog preporučenog unosa), njihove mekane kosti pune su kalcijuma.
Negativno je to što konzervisane sardine sadrže dosta soli i holesterola.
Imajte ovo na umu sledeći put kad budete krenuli u kupovinu.
Stres, česta upotreba hemikalija, izlaganje toploti, hormonalne promene samo su neki od uzroka opadanja kose. Hrana može da bude lek i rešenje. Voće i povrće su primarni izvori antioksidanata. Uvećajte unos voća i povrća bogatih vitaminom C - kao što su pomorandže, limun, kivi, brokoli, spanać jer podstiču proizvodnju kolagena. Vlakna prisutna u žitaricama uticaće na sposobnost vašeg tela da reguliše insulin. Zeleno lisnato povrće zbog visokog sadržaja gvožđa stimuliše rast kose. Biotin i folna kiselina jačaće ćelije, stoga unosite grašak, pasulj, žitarice, banane... Nedostatak vitamina A može uzrokovati gubitak kose, prema tome unosite jaja, mleko, riblje ulje, masline... Pijte najmanje osam čaša vode dnevno, a smanjite unos alkoholnih i energetskih pića.
Koren crnog kohoša koristi se u medicinske svrhe. Poznato je da su ga konzumirali američki starosedeoci koji su ovu biljku kasnije predstavili evropskim kolonistima. Postao je popularan sredinom pedesetih godina prošlog veka i pokazao se kao efikasan za lečenje simptoma menopauze, bolnih menstruacija, akni i oslabljenih kostiju. Nekada je korišćen i za ublažavanje simptoma reumatizma, anksioznosti ali se danas više ne upotrebljava u navedene svrhe.
Koren crnog kohoša bogat je hemikalijama koje jačaju imuni sistem i pomažu organizmu kod smanjenja upala. Zbog svojih anelgetičkih i antiinflamatornih svojstava, koristi se za bolove nastale usled povreda, grčeve i hroničnu nervozu.