• Our Daily Bread

    Our Daily Bread

    Our Daily Bread (Unser täglich Brot) je nemački dokumentarac iz 2005. režiran i produciran od strane Nikolausa Geyhaltera. Film prikazuje kako moderna industrija hrane koroisti tehnologiju da uveća efikasnost, sigurnost tržišta i profit. Prikazuje stvarne radne uslove bez naracije i intervjua kojima režiser pokušava da dopusti gledaocima da sami formiraju mišljenje o datoj temi. Režiserov cilj je da pruži realističnu sliku o internom radu mnogih evropskih kompanija koje se bave proizvodnjom hrane u našem modernom društvu.

    Film prikazuje različite procese u agrokulturi i preradi hrane u izmešanim scenama bez određenog reda. Neki od tih procesa su veštačka oplodnja svinja, prerada svinjskog mesa, industrijsko gajenje i prerada namirnica kao što su krastavci, jabuke, masline i paprike.

    Our Daily Bread je dobio ugledne nagrade među kojima su Grand Prix internacionalnog festivala u Parizu, nagradu Najbolji Film Ekokinematografije festivala u Atini, Specijalnu nagradu žirija festivala dokumentaraca u Amsterdamu, kao i mnoge druge.

    Mnogi smatraju da je najbolji evropski film koji se bavi tematikom ljudske ishrane.

     1466
  • Primena sirćeta

    Primena sirćeta

    Evo nekoliko saveta kako da iskoristite sirće!

     9237
  • Izborite se sa detetom koje je probirljivo u jelu

    Izborite se sa detetom koje je probirljivo u jelu

    Izbirljivost u ishrani je jedan od najčešćih roditeljskih problema, a mnogi sa zavišću gledaju majke koje ponosno izjavljuju da njihovo dete pojede sve što se pred njega stavi. Ipak, treba znati da većina dece neku hranu smatraju neukusnom.

    Obično se radi o hranljivim namirnicama, a istovremeno su im neodoljive nezdrave grickalice i slatkiši. To ne treba da čudi s obzirom na to da se ukus razvija vremenom, pa je normalno da dete sve više i jače oseća ono što mu se sviđa, od onoga što mu ne pričinjava zadovoljstvo prilikom jela.

    Nažalost, prisiljavanje ne daje baš dobre rezultate i često je kontraproduktivno. Metoda "ne ustaj od stola dok ne počistiš tanjir" je stresna, kako za roditelja, tako i za dete, upozorava dečji psiholog Rejčel Busman. Sve dok je dete zdravo i jede raznoliko, ne upuštajte se u rat oko svakog komada povrća.

    Proširite jelovnik

    Umesto toga, kaže Busman, treba se koncentrisati na ono što dete voli i proširiti jelovnik, ponuditi mu nove stvari. U avanturi isprobavanja nove hrane roditelj treba da bude uzor. "Sastavite spisak nove hrane koju ćete isprobati u sledećih nedelju dana i od toga napravite porodičnu igru. Napravite lutriju od kuhinje", savetuje Busman.

    Hrani koja dete nije oduševila iz prvog pokušaja, treba dati i drugu priliku. Ponekad je dovoljno da drugi put proba ili možete primeniti novi recept kako bi se otkrilo da je nešto baš dobro i ukusno. Pokušajte i sami da pojedete nešto što u prošlosti niste voleli kako biste detetu pokazali da se ukus menja, baš kao i ljudi sami.

    Granice

    Kada dete kaže da mu se ne sviđa ručak, roditelj oseti potrebu da mu pripremi drugi obrok. To pak uspostavlja loše navike i obeshrabruje dete u isprobavanju novih stvari. "Ja kažem da ne pružam 24/7 uslugu kuvanja", kaže psiholog. Umesto toga predlaže jednostavniju rezervnu varijantu poput činije salate ili muslija za slučajeve kada dete baš nikako ne može da pojede ponuđeno. Takva standardna alternativa olakšava pritisak koji osećaju i roditelji i deca. Naravno, ovu strategiju ne treba zloupotrebljavati, čak ni kada dete želi baš svako veče činiju hranljivih žitarica.

    Takođe, deci treba pokazati da ceo obrok nije "kontaminiran" ako je u njemu nekoliko omraženih šargarepica. Neka dete skloni parčiće koji mu se ne sviđaju na ivicu tanjira. To je možda teško sprovesti kod neke dece, ali daje im važnu lekciju u kojoj roditelj, opet, može da im bude uzor.

    Metoda "uradi sam"

    Najbolji način za rešavanje probirljivosti za stolom jeste da dete angažujete u pripremi hrane. Dobar način je da zajedno obavljate kupovinu namirnica. Busman preporučuje da prepustite detetu da samo odabere neke namirnice koje želi da proba. Ono će tako možda otkriti da mu prija ukus dimljene hrane ili da više voli kisele umesto slatkih jabuka.

    izvor:roditeljski.info

     4554
  • Bob

    Bob

    Bob (lat. Vicia faba) je mahunasto povrće vrlo slično pasulju, uglavnom zelene ili tamnije, braon boje. U ishrani se može upotrebljavati ili suvo zrno, ili sveže u vidu boranije. Zanimljivo je da je bob u starom Rimu bio toliko popularan da se koristio tokom glasanja, pri čemu bi svetlije zrno značilo "da", a tamnije "ne".

    Kao i svo drugo mahunasto povrće, i bob je poznat po tome što je bogat rastvorljivim vlaknima, pa ubrzava metabolizam, reguliše probavu, štiti debelo crevo od mnogih bolesti i smanjuje nivo lošeg holesterola u krvi i generalno dugo drži osećaj sitosti.

    Bob takođe sadrži i vrlo retku L-Dopa aminokiselinu koja proizvodi dopamin, koji je važan za uredan san, koncentraciju i dobro raspoloženje, ali isto tako neke studije pokazuju da je ova aminokiselina ublažava posledice Parkinsonove bolesti.

    Pre svake upotrebe, bitno je ovu mahunu ostaviti potopljenu u vodi minimum 6 sati, a potom kuvati dva do tri sata. Od boba možete praviti zanimljive đakonije; možete ga na primer posle kuvanja zgnječiti i od njega napraviti neobičan pire, pri čemu mu možete dodati razne mediteranske začine kao što su kadulja, timijan, bosiljak, peršun i korijander, ili ga prosto dodajte kao prilog pečenom mesu u kombinaciji sa krompirom ili dinstanim pečurkama.

    Pored svih ovih blagodeti, ni ne čudi nas da se bob odavnina spominje u raznim bajkama i pričama za decu kao čarobno zrno čudotvornih moći.

     2700
  • Zdrava hrana koja goji

    Zdrava hrana koja goji

    Mislite da radite sve kako treba, vežbate, hranite se zdravo, ali nikako da smršate. Jedan od razloga za to mogu biti skrivene kalorije u hrani za koju mislimo da je zdrava. Te namirnice zaista jesu hranljive, ali stvar je u tome što su i izuzetno kalorične. U nastavku teksta saznaćete sa čime treba biti oprezan.

    Bademi - nezaobilazni na svim listama zdrave hrane, puni zasićenih masnih kiselina, antioksidanata i vlakana. Međutim, jedna porcija (30 grama) sirovih, neslanih badema ima 163 kalorije i 14 grama masti. Jedna šolja ovih ukusnih orašastih plodova ima više od 800 kalorija, tako da sa njima treba biti zaista oprezan.

    Kinoa - smatra se čudesnom namirnicom i sjajnim izvorom proteina, sadrži mnogo vlakana i zavidnu količinu gvožđa, ali ona ima 220 kalorija i 40 grama ugljenih hidrata u jednoj šolji.

    Suvo voće - u zavisnosti od vrste, šolja suvog voća ima od 300 do 500 kalorija i od 65 do 100 grama šećera. Iako ova hrana sadrži vlakna, vitamine, minerale i antioksidante, količina šećera je zapanjujuća.

    Humus - veoma je hranljiv (to je u osnovi kombinacija leblebija i maslinovog ulja), ali je i veoma kaloričan (oko 550 kalorija i 48 grama masti u jednoj šolji).

    Voćni sokovi - da, čak i oni koji su 100% napravljeni od voća, sveže ceđeni, prepuni su šećera. Kalorije koje popijemo su loše, jer smo i dalje gladni. Jedna bočica soka sadrži i preko 300 kalorija, uz 60-70 grama šećera.

     7838
Pravi mali slani kolačići. Možete ih služiti kao predjelo, glavno jelo, za ručak ili večeru.
45217
Predivna poslastica koja se lako priprema a još lakše pojede uz kafu ili čaj …
18814
Zatvorite oči i pokušajte da zamislite miris i ukus toplog domaćeg hleba... ili još bolje spremite ga sami i zaista uživajte u njemu.
48572
Predivan način da započnete dan, provedete popodne uz porodicu ili veče uz prijatelje… slane, slatke, mirišljave, u svakom slučaju šta god da odaberete nećete pogrešiti jer su jednostavno neodoljive.
26264
Pomalo zaboravljena nedeljna porodična poslastica. Vratite se u detinjstvo kada je bakina kuća bila ispunjena slatkim mirisom rogača…
56090
Strana 1789 od 1789