• Nepravilno odmrzavanje mesa

    Nepravilno odmrzavanje mesa

    Odmrzavanje mesa na sobnoj temperaturi je veoma opasno zbog velike količine bakterija. "Zona opasnosti" je temperatura između 40 i 140 stepeni - opseg u kojem bakterije rastu i množe se brzo. Drugi loš način je odmrzavanje u toploj vodi iz istih razloga.

    Tri sigurna i bezbedna načina odmrzavanje - u frižideru, hladnoj vodi ili u mikrotalasnoj pećnici.

     978
  • 4 suplemenata za menopauzu

    4 suplemenata za menopauzu

    Laneno ulje – može pomoći nekim ženama koje osete blage simptome menopauze. Dobar je izvor lignana koji teži ka uravnoteženju ženskih hormona.

    Kalcijum – osetljive kosti mogu biti ozbiljan problem kada se naruši nivo hormona. Od krucijalnog je značaja unos kalcijuma. Ženama starijim od 50 godina potrebno je 1200 mg dnevno.

    Vitamin D – jednako je važan koliko i kalcijum za zdravlje kostiju. Bez vitamina D vaše telo ne može apsorbovati kalcijum.

    Divlji jam – popularan je kao alternativa hormonskim terapijama kada je reč o menopauzi. Utiče na raspoloženje i kvalitet sna, ali i ublažava simptome pojačanog znojenja.

     1108
  • Voćno pivo - da nije Belgijanaca....

    Voćno pivo - da nije Belgijanaca....

    Po studiji Univerziteta u Pensilvaniji objavljenoj 2004. godine, još pre 9.000 godina su neolitski kineski zemljoradnici stvorili piće koje je bilo neka vrsta preteče voćnog piva i sadržalo je med, pirinač, glog i grožđe. Druga priča kaže kako su i Stari Egipćani proizvodili pivo sa dodatkom pomorandže, što ukazuje na to da je upotreba voća u proizvodnji piva bila prilično česta pojava.

    Ipak, u modernijem dobu dolazi do zastoja proizvodnje voćnog piva. Nemački proizvođači izbegavali ovaj tip smatrajući da pivo treba da bude "više nauka a manje umetnost", a slična situacija je bila i u Engleskoj. Belgijanci su ti kojima treba da zahvalimo na tome što su voćna piva našla put do svojih konzumenata.

    Naime, belgijske pivare su prve, 30'ih godina prošlog veka, počele sa masovnom proizvodnjom piva sa dodatkom trešnje. U pitanju je čuveni "Lambic", napravljen u Pajottenland regiji jugozapadno od Brisela. Ubrzo su se za proizvodnju koristile i maline, a 80'ih su pravljene i verzije od breskve. Za proizvodnju voćnog piva, dosta su se koristile i banane, grožđe, kao i ananas. Danas ova vrsta piva važi za jedno od omiljenijih pića tokom vrelih letnjih dana, a naročito je popularno među ženskom populacijom.

    Doduše, Lambic piva su u poslednje vreme često kritikovana zbog niskog kvaliteta, tj prevelike upotrebe veštačkih zaslađivača i sirupa, ali im se ne može poreći to da su voćna piva zahvaljujući njima doživela povratak na velika vrata.

     1407
  • Kratka istorija čipsa

    Kratka istorija čipsa

    Čips od krompira prvi put je napravljen 1853. godine u državi Njujork.

    Leta te godine, glavni kuvar u jednom restoranu u Saratoga Springsu, Džordž Krum dobio je narudžbinu – pomfrit. Gost je dobio svoju porciju, ali nije bio zadovoljan njome, žaleći se da je krompir predebelo isečen, i tražio je drugu porciju. Krum je isekao tanje komade, ispekao i ponovo poslao narudžbinu u salu za obedovanje. Gost i dalje nije bio zadovoljan. Iznerviran, Krum je krompir isekao tako tanko da ga je bilo nemoguće jesti viljuškom. Gost je bio oduševljen, a jedna od najpopularnijih grickalica na svetu bila je rođena.

    Ubrzo, čips je bio na stalnom meniju u tom restoranu, a Krum je vremenom otvorio svoj restoran.

    Sve to vreme, krompir se čistio i sekao ručno, a otkriće mehaničke ljuštilice za krompir, dvadesetih godina prošlog veka utrlo je put čipsu ka svetskoj slavi.

    Od svog nastanka do 1920. čips je bio specijalitet karakterističan za Novu Englesku, kada je Herman Lej, putujući trgovac sa američkog Juga popularizovao grickalicu sve od Atlante do Tenesija.

    Krompir je danas najrasprostranjenija hrana na svetu, posle pirinča, a tanki, slani i hrskavi listići krompira omiljena su američka grickalica.

     2332
  • Divlji jam – poboljšava funkciju jetre

    Divlji jam – poboljšava funkciju jetre

    Divlji jam sadrži hemikaliju zvanu diosgenin. Postoji preko 600 vrsta divljeg jama ali samo oko 12 se smatraju jestivim. Divlji jam promoviše se kao „prirodna alternativa“ za estrogen. Koristi se još i za lečenje poremećaja creva, ublažavanje bola u žučnoj kesi, simptoma reumatoidnog artritisa i za povećanje energije. Sadrži antioksidativna i antiinflamatorna svojstva, što ga čini efikasnim i u lečenju respiratornog trakta. Ublažava nadutost i poboljšava funkciju jetre.

     1362
Osvežavajući napitak.
Strana 12 od 1789