Imala je svega 14 godina kada je počela da pere sudove po raznim restoranima širom Holandije. Opčinjena tajnama i tehnikama kulinarstva koje su demonstrirali kuvari u tim restoranima, shvatila je da i sama želi jednog dana da postane šef kuhinje.
Želja joj se nekoliko godina kasnije i ispunila kada je dobila priliku da radi u prestižnim restoranima Tout a Fait i Sitard. Vremenom se specijalizuje za francusku tradicionalnu kuhinju, a može se pohvaliti i prvim mestom na prestižnom kulinarskom takmičenju "Ladies Only".
Pored francuske kuhinje, strastveni je ljubitelj i svežih, neprocesuiranih namirnica, pa se samim tim pojavljuje u emisiji "Laki obroci" u kojoj priprema porodične recepte koji su zdravi i lagani za stomak.
Mnogi ne znaju da je upravo ona pisala recepte i organizovala radionice za emisiju "Ukus života" koju vodi čuveni Rudolf van Veen.
Krompir je vrsta biljaka skrivenosemenica i pripada porodici pomoćnica. Poreklom je iz Južne Amerike, sa Anda. U Evropu su ga doneli Španci sredinom 16. veka. Višegodišnja je, zeljasta biljka i poseduje podzemno stablo po tipu krtole. Listovi su perasto deljeni i postavljeni su naizmenično. Obratite pažnju na energetske i hranljive vrednosti ovog povrća koje je nepravedno proglašeno za "povrće praznih kalorija".
Vitamin C – Prema studiji objavljenoj 2007. godine u jednom američkom časopisu, nedostatak vitamina C može biti uzrok pojave podočnjaka. Autori studije predstavljaju vezu vitamina C u proizvodnji kolagena, što je protein odgovoran za zdravlje ligamenata pod vašim očima.
Vitamin A – Studija Američkog časopisa kliničke ishrane takođe ukazuje na vezu između vitamina A i procesa starenja. Vitamin A ima direktan uticaj na pojavu podočnjaka, tako da povećajte unos krompira, šargarepe, mleka, jaja...
Vitamin E – Štiti kožu od oštećenja od sunca i važan je antioksidant koji štiti ćelije od oksidativne štete. Povećajte unos badema, semenki suncokreta, kikirikija...
Bulgur je obrađena pšenica, kako bi joj se skratilo vreme kuvanja i pripreme. Prvo se pšenici ukloni ljuska, delimično se skuva, zatim suši i na kraju usitini. Prema veličini usitnjenosti bulgur može biti fino mleveni, srednje mleveni, krupno mleveni i celo zrno. Od ovoga zavisi i njegova upotreba. Ima veću hranljivu vrednost od kus kusa i pirinča, pa se koristi i kao njihova zamena. Što se tiče hranljivih vrednosti bogat je karbohidratima, koji su primaran izvor energije kod mnogih ljudi. Takođe ima najvišu proteinsku vrednost od svih žitarica, a pored toga sadrži vitamine B i cink i gvožđe, kao i vlakna. Preporučuje se kod dijeta upravo zbog karbohidrata i dijetetskih vlakana koja pomažu kod borbe protiv raka, dijabetesa i bolesti srca. Kada ga uporedimo sa smeđim pirinčem, bulgur ima duplo manje kalorija i duplo više dijeteteskih vlakana. Bulgur tonificira bubrege, hrani srce, smiruje i fokusira um. Koristi se i kod menopauzne iritabilnosti. Posebno je dobar za decu i srarije osobe. Energetska vrednost: 1500 kJ (360 kcal); vlakna 8 g; belančevine 12.5 g; ugljenohidrati 69 g (od čega 0.8 g šećeri); masnoće 1.75 g (od čega 0.2g zasićenih masti); kalijum 410 mg Bulgur se koristi u grčkoj, turskoj, mediteranskoj, bliskoistočnoj i indijskoj kuhinji kao deo različitih pilava, jela sa povrćem i supa. Ovo su dva najjednostavnija recepta.
Umesto svinjskog mesa možete koristiti mešano meso (juneće i svinjsko). Nisam dodatno solila pošto je začin za punjenu papriku bio dovoljno slan. Vi začinite po svom ukusu.