• Čaj od lipe – reguliše prekomerno znojenje

    Čaj od lipe – reguliše prekomerno znojenje

    Stotinama godina ljudi su koristili delove lipe, posebno lišće, cveće, drvo i koru u medicinske svrhe, pre svega kao sredstvo za smirenje. Čaj se može konzumirati vruć ili hladan i ima intezivan ukus. Veruje se da pomaže i kod anksioznosti, nesanice, kardiovaskularnih problema i problema sa varenjem, kod simptoma prehlade i gripa, reguliše i različite vrste alergija, opušta mišiće, snižava krvni pritisak, reguliše prekomerno znojenje i simptome mučnine. Prema izveštaju sa Univerziteta u Mičigenu, aktvini sastojci lipe su flavonoidi i glikozidi. Klinička ispitivanja pokazala su da lipa ublažava bolove želuca, a cvet lipe može biti koristan u lečenju prehlade i kašlja.

     960
  • Kako da unosite što više vlakana bez mnogo truda?

    Kako da unosite što više vlakana bez mnogo truda?

    Praktično svaki program za smanjenje telesne težine pozdravlja „dobre ugljene hidrate“ kao deo zdravije ishrane. „Dobri ugljeni hidrati“ se odnose na složene, hranu kao što su orasi, pasulj i semena koja su uglavnom sastavljena od složenih molekula šećera. Jedna od najvećih prednosti hrane bogate kompleksnim ugljenim hidratima jeste i to što sadrže velike količine vlakana. Vlakna vas štite od bolesti srca, raka i probavnih problema. U zavisnosti od vrste vlakana, postoje oni koji smanjuju nivo holesterola, drugi koji pomažu u kontroli telesne težine i regulisanju šećera u krvi. Evo kako da unesete „dobre ugljene hidrate“ i vlakna u vašu svakodnevnu ishranu uz minimum napora!

    U najboljem slučaju, cilj je da unosite što više žitarica sa najmanje 4 grama vlakana po porciji. Studija Univerziteta u Kaliforniji ostkrila je da žitaricama unosimo više vlakana, a mnogo manje masti u odnosu na bilo koje druge namirnice.

    Jabuke su dobar izvor pektina, rastvorljivog vlakna koji je odličan digestiv. Jedna studija pokazuje da je 5 g pektina dovoljno da se osećate sito do četiri sata.

    Pomešajte kikiriki, suvo grožđe, žitarice, soju i čokoladu. Dozvolite sebi jednu visokokonkurentnu užinu.

    Umesto belog pirinča pređite na smeđi. Povećaćete unos vlakana za 10 grama.

    Sušeno voće je odličan izvor vlakana. Posebno sušene kajsije, smokve, kruške i banane.

    Ne zaboravite na vodu koja vam je potrebna kako biste pomogli vlaknima da prođu kroz vaš sistem za varenje. Sve dok povećavate unos vlakana, povećavajte i unos vode. Ukoliko preterate sa vlaknima, simptomi su lako prepoznatljivi – nadimanje i gasovi. Počnite umereno. Unosite jedan tip vlakana tokom prvih nekoliko nedelja, onda ubacite i ostale. Do tri ili četiri nedelje trebalo bi da unosite punih 25 do 30 grama.

     1405
  • Ishrana tokom dojenja

    Ishrana tokom dojenja

    Zdrava ishrana je uvek bitna, ali posebnu važnost dobija tokom dojenja. Dojenjem se troše mnoge hranljive materije i energija, tako da je važno da redovno unosite vitamine, minerale, proteine i ostale nutrijente.

    Pošto dojenje zahteva mnogo energije, porodilje treba da jedu 5 puta dnevno i da ne preskaču užinu. Odličan izbor za užinu mogu biti žitarice, mleko, jogurt, orašasti plodovi, sir i povrće.

    Osim kvalitetne ishrane, morate piti dovoljno vode, kako biste nesmetano mogli da proizvodite mleko.
    Proteini, koji su i inače stožer zdrave ishrane, u ovom osetljivom momentu bivaju još važniji, tako da vodite računa da jedete dovoljno jaja, mesa i mlečnih proizvoda.

    Kalcijum i gvožđe su dva minerala na koje posebno treba obratiti pažnju, a nalaze se i većini namirnica koje već treba da konzumirate, poput mesa, mleka, žitarica i zelenog povrća.

    Nemojte zaboraviti ni vitamine, kojima ćete se najbolje snabdeti iz voća i povrća.

    Treba izbegavati preterane količine čaja i kafe, pošto kafein može dospeti u mleko i time poremetiti bebinu ishranu.

    I najvažnije, nemojte ići na strogu dijetu, pošto ćete tako gubiti esencijalne životne namirnice i time ugroziti i svoje i zdravlje svoje bebe.

     1362
  • Brza hrana može trajno oštetiti bubrege

    Brza hrana može trajno oštetiti bubrege

    Osnovni problem brze hrane jesu masti. Studija sprovedena na pacovima koji su osam nedelja konzumirali hranu bogatu mastima otkrila je da pored oštećenja bubrega, može doći i do drugih značajnih problema u radu organa za varenje, pa i srca. Primećeno je da su određene vrste trasportera glukoze u većoj količini bile prisutne kod pacova sa dijabetesom tipa 2. Takođe je utvrđeno da velika količina trans masti utiče na loše pamćenje, koncentraciju i stvara određene probleme u govoru. Nasuprot njima, omega 3 masne kiseline povoljno utiču na mozak - utiče na bolju koncentraciju i obezbeđuje telu dovoljno energije.

     1632
  • 5 namirnica koje koristimo na pogrešan način

    5 namirnica koje koristimo na pogrešan način

    Jasno je svima – zdravije je jesti sveže voće i povrće, nego zamrznutu hranu. Ipak, kada je reč o određenim namirnicama koje svi konzumiramo, često ih koristimo na pogrešan način. Takav je slučaj i sa sledećih pet namirnica:
    Povrće
    Mnogi misle da je bareno povrće najzdravije povrće. Greška - ova pretpostavka je veoma pogrešna. Najbolji način za pripremu jeste kuvanje na vodenoj pari. Tako su istraživanja pokazala da brokoli koji je spremljen na pari, u odnosu na druge načine pripreme, zadržava najviše hranljivih materija koje su korisne za prevenciju kancera.
    Sulforafan je snažna antikancerogena materija koja se nalazi u brokoliju, karfiolu, kelju i rukoli i za čije oslobađanje je nužan enzim mirozinaza. Ovaj enzim je jako osetljiv i biva uništen prilikom različitih načina termičke obrade. Ipak, para je blaga, utiče na sporiju pripremu biljke, pa enzim uspeva da opstane.
    Jagode
    Jagode, naročito krupnije, većina seče prilikom pranja. Ovaj postupak je pogrešan jer seckane jagode imaju i do 12 procenata manje vitamina C nego cele, kako je pokazalo jedno istraživanje sprovedeno u Brazilu. Naime, u kontaktu sa vazduhom i svetlošću vitamin se gubi, zbog čega je preporljivije jeste cele jagode.
    Vino
    Ostavljate flašu vina da diše? Pogrešno! Jedno istraživanje je pokazalo da u flaši vina koja je otvorena desetak sati organske kiseline i polifenol počinju da se gube. Vino tako gubi neke svoje efekte koji su korisni za zdravlje. Recept je jasan: vino bi trebalo piti iz tek otvorenih flaša.
    Paradajz
    Najveći broj ljudi jede sirovi paradajz unitar salata ili drugih jela. Ipak, istraživanja su pokazala da se podgrevanjem u paradajzu povećava količina likopena, izuzetno snažnog antioksidansa. Zato je najbolji način za pripremu paradajza njegovo kuvanje u maslinovom ulju, jer se na taj način obezbeđuje i masnoća koja je potrebna organizmu da bi mogao da apsorbuje likopen.
    Zamrznuti proizvodi
    U želji da se hrane zdravo, mnogi ljudi izbegavaju kupovinu zamrznutih namirnica. Ipak, to je potpuno pogrešno, jer je (u čak dva od tri slučaja) zamrznuto voće i povrće bogatije vitaminom C i beta karotinom nego nemrznuto. Naravno, ovo ne znači da je zamrznuto voće bolje od svežeg. Ipak, voće i povrće koje se može kupiti u prodavnicama često nije potpuno sveže, te su mnoge korisne supstance u njemu već počele da se razgrađuju. Sa druge strane, zamrznuto voće i povrće se najčešće mrzne pre nego što je počelo da gubi hranljivu vrednost, zbog čega ga ne bi trebalo izbegavati po svaku cenu.

    Izvor:cosmopolitan.rs

     7761
Moja omiljena kafa.
Strana 15 od 1789