• Kratak pregled orašastih plodova

    Kratak pregled orašastih plodova

    Badem - 163 kalorije (14g masti, 6g proteina, 3.5g vlakana

    Dobar izvor: kalcijuma, gvožđa, vlakana, vitamina E, riboflavina, magnezijuma, fosfora, mangana
    Smanjuje krvni pritisak i holesterol, kao i procenat masnoće u organizmu. Važi za plod koji celokupno gledano, sadrži najviše nutritijenata po gramu.

    Brazilski orah - 205 kalorija (21g masti, 4g proteina, 2g vlakana)

    Dobar izvor: selena, vitamina E, vlakana, magnezijuma, tiamina, fosfora, bakra
    Selenium pomaže organizmu da se izbori sa slobodnim radikalima koji uništavaju ćelije organizma, a brazilski orah zbog drugih nutritijenata i ubrzava metabolizam, štiti srce, daje energiju

    Indijski orah - 163 kalorija (13g masti, 4.5g proteina, 1g vlakana)

    Dobar izvor: magnezijuma, fosfora, bakra, gvožđa, proteina
    Zbog magnezijuma, indijski orah je idealan za sve one kojima je potrebna dodatna energija; fosfor je esencijalan za izgradnju jakih kostiju i zuba, a generalno gledano, ovaj orah jača kosu, noktu, održava kožu elastičnom

    Lešnik - 178 kalorija (17g masti, 4g proteina, 2.5 grama vlakana)

    Dobar izvor: magnezijuma, bakra, mangana, fosfora, selena, vlakana
    Zbog svoje jedinstvene kombinacije nutritijenata, sprečava prevremeno starenje ćelija organizma i propadanje tkiva, te potpomaže proizvodnju crvenih i belih krvnih zrnaca

    Makadamija - 204 kalorija (22g masti, 2g proteina, 2g vlakana)

    Dobar izvor: magnezijuma, kalijuma, tiamina, mangana
    Smanjuje holesterol, kao i rizik od dobijanja srčanih bolesti. Izgrađuje mišiće, daje energiju, jača kosu.

    Kikiriki - 166 kalorija (14g masti, 6.5g proteina, 2.5g vlakana)

    Dobar izvor: proteina, niacina, folata, fosfora, magnezijuma, mangana
    Održava kožu elastičnom, ubrzava metabolizam, može pomoći pri sprečavanu grčenja mišića

    Pekan - 199 kalorija (21g masti, 3g proteina, 3g vlakana)

    Dobar izvor: vlakana, cinka, mangana, fosfora
    Čisti arterije, štiti od infekcija i po nekim istraživanjima štiti i od raka

    Pinjoli - 188 kalorija (19g masti, 4g proteina, 1g vlakana)

    Dobar izvor: Vitamina E i K, magnezijuma, fosfora, potasijuma, cinka, mangana
    Jača imuni i kardiovaskularni sistem, a može i pomoći kod očnih problema.

    Pistaći - 161 kalorija (13g masti, 6g proteina, 3g vlakana)

    Dobar izvor: tiamina, vitamina B6, fosfora, bakra, mangana
    Pistaći uopšte nemaju holesterola! Jačaju imuni sistem, a kao što se može videti, imaju u sebi redak vitamin B6.

    Orasi - 173 kalorija (17g masti, 7g proteina, 2g vlakana)

    Dobar izvor: proteina, vitamina B6, fosfora, bakra, selena
    Zbog visokog nivoa omega-3 masnih kiselina, čuva od srčanih oboljenja, sprečava artritis i depresiju.

    - Kao što se može videti, orašasti plodovi sadrže dosta masnoća. Ali ove masnoće su nezasićene i zapravo smanjuju holesterol i pomažu pri ubrzavanju metabolizma (dakle mršavljenju). Preporučuje se da oko 30% dnevnog unosa kalorija čine nezasićene masnoće. Ukoliko ste alergični na orašaste plodove, ove zdrave vitamine i minerale možete naći i u semenkama bundeve ili suncokreta.

     1873
  • Znate li kako je Snikers dobio ime?

    Znate li kako je Snikers dobio ime?

    Ova čokoladica, popularna širom sveta, dobila je ime po omiljenom konju Frenka Marsa. Frank Mars bio je osnivač kompanije Mars, koja se i danas bavi proizvodnjom slatkiša.

    Postojao je desert koji je preteča Snikersa, koji se sastojao od nugata, kikirikija i karamela, a Mars je došao na ideju da tu doda i čokoladu i da svoj proizvod počne da prodaje u obliku štanglice. 

    Snikers je ubrzo posao najpopularnija čokoladica na svetu, a taj status ima do danas. Godišnja prodaja Snikersa vredna je oko dve milijarde dolara, a svakoga dana se na svetu proizvede oko 15 miliona komada. 

     2769
  • Patlidžan

    Patlidžan

    Patlidžan ilite plavi paradajz (lat.Solanum melongena) je povrće gorkastog ukusa i sunđeraste teksture koje po obliku može biti jajoliko, loptasto ili kruškoliko. Krasi ga sjajna, ljubičasta pokožica a gorčina ploda zavisi od količine semenki koju sadrži u sebi.

    Patlidžan se prvo uzgajao na Dalekom Istoku, dok su ga u Evropu, tačnije Španiju, prvi put preneli arapski trgovci tokom tokom 13. i 14. veka. Danas se najviše specijaliteta u kojima je glavni sastojak ovo povrće spremi u Grčkoj i Turskoj.

    Patlidžan je posebno zdravo konzumirati jer sadrži vrlo malo masoća i kalorija, a opet je bogat kalijumom (te normalizuje krvni pritisak) i sadrži važne fitonutrijente koji štite organizam od slobodnih radikala, samim tim i od raka i smanjuju holesterol. Takođe, bitno je napomenuti da ovo povrće spada u grupu biljaka koje sadrže visok nivo dijetetskih vlakana koja pokreću creva, a opet daju osećaj sitosti.

    Od patlidžana možete spremiti zaista širok spektar ukusnih specijaliteta. Možete ga pržiti, peći u rerni ili na roštilju, kuvati, dinstati. Pre svake pripreme, potrebno ga je baš kao i artičoku ili tikvice posoliti i ostaviti da odstoji kako bi se izvukla gorčina i vlažnost. U italijanskoj kuhinji se najčešće iseče na kolutove, prelije sa malo maslinovog ulja ili sa parmezanom i servira sa sosem od paradajza i bosiljka, u Maroku ga spreme kao pire, dok se u Aziji patlidžan sprema u voku zajedno sa lukom i soja sosem.

    No, nikad nemojte zaboraviti da se prilikom pečenja ili prženja patlidžan duplo smanji, pa nikada nemojte štedeti sa količinom ovog specifičnog povrća.

     1958
  • Steven Raichlen

    Steven Raichlen

    Stiven Rejčlen je nagrađivani autor, novinar, profesor i televizijski voditelj. Njegovi bestseleri i televizijske emisije („Primal Grill", „Barbecue University") redefinisali su pojam tradicionalnih američkih jela sa roštilja. Objavio je 29 knjiga od kojih su „The Barbecue Bible", „How to Grill" i „Planet Barbecue" najprodavanije. Pisao je za „The New York Times", „National Geographic" „Traveler", „Food & Wine", „Bon Appetit"... Osnivač je univerziteta sa simpatičnim nazivom „Barbecue University", a nalazi se u Kolorado Springsu. Izučavao je srednjovekovno kuvanje u Evropi.

     1297
  • Prirodni lekovi za probleme sa parazitima

    Prirodni lekovi za probleme sa parazitima

    Crevni paraziti su organizmi koji mogu izazvati brojne hronične probleme. Javljaju se u telu usled kontakta sa zaraženom hranom, vodom ili ih mogu preneti pojedini insekti. Izazivaju bolove u stomaku, zamor i peckanje u predelu rektuma. Nana kao prirodni antibiotik kombinovana sa anti-parazitskim svojstvima limuna može biti jedno od rešenja, pa makar za ublažavanje tegoba. Kokos i njegovi derivati doprinose zdravlju digestivnog sistema posebno kada je suočen sa infekcijama izazvanim parazitima. Paradajz sa solju i biberom jača imuni sistem i štiti ga od upala. Beli luk je neizostavan jer je poznat kao antibakterijski i antigljivični agens.

     1391
Pire sa piletinom na nov način.
Posni sitni kolači od keksa, pudinga  i voća.
Lagano jelo, zgodno za večeru, mogu se koristiti ostaci pirea od nekog prethodnog obroka.
Strana 3 od 1791