• Osip na koži nakon jela

    Osip na koži nakon jela

    Kompletan osip na telu nakon obroka je siguran znak ozbiljne alergijske reakcije. Potrebno je pozvati hitnu pomoć kako bi se sprečile dalje komplikacije. Oko 90 odsto ovakvih alergija se obično odnose na ribu, soju, pšenicu, kikiriki, mleko, jaja...

    "Košnice" odnosno osip je reakcija tela koja nastaje obično odmah nakon obroka. Mogu da uzrokuju upale i nadutost određenog dela tela, a znak su da alergijaska reakcija utilče nepovoljno na čitavo telo, može oštetiti vaš repiratorni sistem, sistem za varenje i kardiovaskularni sistem. Rezultat su rekacije vašeg imunog sistema na proteine u hrani kao da su opasni. Histamin štiti organizam od zaraznih bolesti, ali tokom alergijske reakcije njegove prekomerne količine mogu izazvati ozbiljne upale. Potrebna je injekcija adrenalina koji smiruje različite sisteme u telu i vraća im sposobnost normalnog funkcionisanja.

     2247
  • Znate li kada je počeo da se lomi jadac?

    Znate li kada je počeo da se lomi jadac?

    Kako je ova kost neobičnog oblika koja se nalazi tačno između vrata i grudi ptice postala deo tradicije? Odgovor je sličan kao i u drugim istorijskih pitanjima - stari Rim.

    U starom Rimu jadac je smatran simbolom sreće, a kako su Rimljani širili svoj uticaj širom Evrope, tako se širio i ovaj običaj. Smatrano je da kada u lomljenju ove kosti izvučete duži deo, sreća vam je naklonjena i želje će vam se obistiniti.

    Ova tradicija je stigla i do Engleske, a rani američki imigranti odneli su je na novi kontinent. Svoje ime "wishbone" jadac je dobio sredinom XIX veka, u Americi.

    Da bi kost pukla kako treba, treba da se osuši, a da bi se osušila treba joj nekoliko dana. Tako da morate imati na umu, ako biste da igrate igru sa jadcem, morate razmišljati unapred. Taman da smislite koju biste želju poželeli.

     3694
  • Začini i aromatične biljke

    Začini i aromatične biljke

    Najčuvenije svetske kuhinje Francuske, Italije, Kine, Indonezije, Indije itd. odlikuju se po upotrebi mnogih začina u skoro svakom jelu. Aromatično začinsko ulje, bilo je traženo i cenjeno još u staro doba. Njime se trgovalo i sticalo ogromno bogatstvo. Začinske biljke ne samo da poboljšavaju ukus i miris jela, već produžavaju trajnost hrane i čuvaju je od kvarenja. Začinske biljke najčešće uspevaju u tropskim krajevima, ali mnoge uspevaju i kod nas gajene ili samonikle. Koriste se sveže ili osušene, a u jelo se dodaju pred kraj kuvanja da ne bi izgubile aromu.

    Sušene začine treba čuvati u dobro zatvorenim staklenim ili metalnim bočicama. Domaćice obično znaju koje jelo traži koji začin. Evo nekih osnovnih začina:

    • Karanfilići ili Klinčići: Koriste se celi ili u prahu. Imaju intenzivan miris, pa treba oprezno sa njima. Koriste se za sosove sa govedinom, kuvano vino, poslastice sa jabukama ili voćem.
    • Kardamom: Male zelene bobice sa puno semenki, aroma slična limunu, imaju jači ukus i slabiji miris.
    • Chilli: Vrlo pikantne zelene i crvene papričice jake arome i ljutine. Sušeni chilli je još pikantniji. Po ukusu je sličan Kajenskom biberu.
    • Cimet: Štapići cimeta se odstružu od kore stabla i osuše. Ima veoma jaku aromu. Koristi se u jelima od pirinča i mesa i u raznim voćnim poslasticama.
    • Šafran: Od tankih sušenih niti šafrana dobija se prah koji se u vrlo malim količinama dodaje za poboljšanje boje i ukusa jela.
    • Korijandar: Svetlosmeđe semenke sveže arome, koriste se cele ili mlevene. Upotrebljava se za pripremanje jela sa mesom.
    • Kurkuma: Prah žute boje, dodaje se jelima od povrća, riže i piletine za pojačavanje ukusa i boje.
    • Gorušica: ili senf, slačica je aromatični začin za sosove i konzerviranje povrća.
    • Kim: Semenke se mogu koristiti cele ili mlevene, veoma prijatnog ukusa i mirisa, za marinade, čorbice, sosove, peciva.
    • Lovor: Poboljšava ukus mesu, čorbama, ribi i umacima, sveži listovi su aromatičniji i antiseptični.
    • Metvica: Karakterističan miris i ukus mente, koristi se za poboljšavanje ukusa jela od janjetine i piletine. Dobar je i za slatka jela i pića.
    • Anis: Semenke pune etarskog ulja, ide uz piletinu, šunku, sosove, ribu, slatka pića.
    • Đumbir: Uspeva u Aziji, ima veoma prijatan miris sličan limunu, ljutkast. Koren se koristi kao začin za sosove, pečenja, kolače i pudinge.
    • Vanila: Plod je mahunast, koristi se za pojačavanje arome kolača i poslastica.
    • Biber: U zrnu i mleveni koristi se za sva jela kuvana i pečena, aromu razvija na toploti. Ljutina varira od vrste, zrenja i prženja.
    • Beli luk: Omiljeni začin za sva slana jela, prirodni antibiotik, za zaprške, piletinu, mlevena i druga mesa.
    • Vlašac: Sa blagim mirisom luka, odlično prija u omletima, na pečenim krompirima, salatama i kao ukras.
    • Mažuran: Sladak je i mirisav, sveže listovi se mogu dodati salati.
    • Origano: Mediteranski začin, obavezan u talijanskim jelima od testenine i picama.
    • Kapar: Miriše lagano na anis i dobro prija uz ribu.
    • Ruzmarin: Jak začin, koristi se za mariniranje mesa i pečenja.
    • Estragon: Ukus podseća na anis. Začin za salate, nadeva za testo.
    • Majčina dušica: Veoma jake arome i mirisa, koristi se za mesne nadeve, pečurke, mediteransko voće i povrće.
    • Bosiljak: Ima jaku aromu i dobro pristaje u jelima od paradajza i u mediteranskoj kuhinji.
    • Peršun: Za poboljšavanje ukusa kuvanim jelima, čorbama, ribi, salatama. Svež list za dekoraciju.
    • Kadulja ili Žalfija: Opora ali puna mirisa i arome, listovi se koriste za nadeve uz pečenu svinjetinu ili gusku, za pripremu kobasica i pašteta.
    • Kleka: Obavezno se stavlja u jela koja se pripremaju od divljači. Stavlja se u rakiju, po čemu je poznata rakija klekovača.
    • Muskatni oraščić: Utiče na bolje raspoloženje, dodaje se testu, mlevenom mesu i kuvanom vinu.
    • Mirođija: Uspeva u svakoj bašti. Izrazitog je mirisa, koristi se za razne čorbe, umake, salate, turšiju.
    • Nana: Jednako se koristi sveža i sušena. Dodaje se jelima od povrća i mesa, likerima i kremovima. Ima osvežavajući ukus mente.
    • Paprika aleva: Koristi se slatka i ljuta mlevena i tucana kao zaprška za paprikaš, sarmu, pasulj, čorbe. Deo je nacionalnih kuhinja.
    • Ren: Upotrebljava se naribani koren pripremljen sa sirćetom, veoma izražajne prijatne ljutine. Dodaje se raznim sosovima uz pečenje i šunku.
    • Timijan: Dodaje se raznoj mesnatoj hrani, kobasicama i pašteti.
    • Celer: Sveži koren se upotrebljava za supe i salate, sušen za poboljšanje ukusa raznim jelima od mesa i povrća.
    • Crni luk: Slatko ljutog ukusa, svež ili kuvan osnova je mnogim jelima od povrća, sosova i salata.

     

    Zamrzavanje začinskog bilja

    Peršun, celerov list, mirođija, majčina dušica, estragon, mažuran, vlašac, kopar, korijandar, metvica mogu se zamrznuti. Pojedinačno ili mešano po želji, sitno naseckane začine staviti do polovine posudice za led, pa sipati vodu i zamrznuti.

     

    Sušenje začinskog bilja

    Mažuran, majčina dušica, ruzmarin, kadulja, lovor metvica su dobri za sušenje. Začinsko bilje uberite po lepom sunčanom vremenu dok sunce nije prejako. Najbolje je sušiti sa stabljikom. Spojite biljke u vezice i obesite ih na toplom, senovitom, prozračnom mestu najmanje nedelju dana. Ako sušite biljke u pećnici, stavite na rešetku na 30 stepeni sa polu otvorenim vratima. Osušene staviti u staklene ili glinene posude.

     

    Začinjeno sirće

    U staklenu flašu dodati začinske trave po želji, estragon, majčinu dušicu, metvicu, kopar, beli luk. Na začine sipati jabukovo sirće. Crvenom vinskom sirćetu dodajte ruzmarin. Koristiti nakon 2-3 nedelje za marinade, salate.

     

    Začinjeno ulje

    Takođe je ukusno kad je začinjeno. Maslinovo ulje sa belim lukom i bosiljkom uvek je spremno za paradajz salatu. Ulje sa belim lukom, kimom i mirođijom za salatu sa krastavcima. Orahovo ulje sa narandžinom korom, lovor, biber, majčina dušica pogodan je za ribu, govedinu ili divljač..

     20284
  • Prenatrpavanje tiganja hranom - uobičajena greška

    Prenatrpavanje tiganja hranom - uobičajena greška

    Možda će vam biti potrebno više strpljenja, ali kada su u pitanju veće količine hrane - uvek pržite u serijama. Prenatrpavanje tiganja dovodi do stvaranja pare, ali će i hrana biti neravnomerno pržena jer se toplota neravnomerno raspoređuje.

     716
  • Sirak – peta najvažnija žitarica sveta

    Sirak – peta najvažnija žitarica sveta

    Sirak je rod brojnih biljnih vrsta iz porodice trava. Potiče iz tropskih i suptropskih regija širom sveta. Iako postoji više od 30 različitih vrsta, samo jedan se koristi u ishrani. Koristi se i u proizvodnji alkoholnih pića i biogoriva. Smatra se petom najvažnijom žitaricom. Bogat je esencijalnim hranljivim materijama. Izuzetno je visok nivo niacina, riboflavina, tiamina, magnezijuma, gvožđa, kalcijuma, fosfora, kalijuma i gotovo pola preporučenog dnevnog unosa proteina. Utiče na zdravlje kostiju i sprečava pojavu osteoporoze i artritisa. Prisustvo vlakana je od velikog značaja za zdravlje srca i digestivnog trakta.

     1518
Sočni ćureći medaljni sa aromatičnim sosom od senfa i rižotom sa pečurkama.
20018
Pita sa prazilukom i sojinim ljuspicama. Interesantan spoj ukusa, mogu je jesti i vegetarijanci. Uživajte!
9381
Šta za doručak, gibanica? Da, ali sa mesom! Poslužite je uz jogurt ili kiselo mleko.
13182
Brza pita zeljanica sa kiselim mlekom blitvom ili po želji možetet dodati spanać. Uživajte!
7630
Za ljubitelje snikers čokolade i kikirikija evo recepta za preukusne kikiriki štangle. Brzo i jednostavno se pripremaju.
10775
Bavarske kifle su specifične po tome što se prvo skuvaju a posle zapeku. Imaju poseban šmek i ukus. Probajte!
20451