Prve konzerve koje su služile za čuvanje hrane počele su da se upotrebljavaju krajem XVIII veka u Holandiji, a koristila ih je vojska.
Prvi patent za konzerve predao je britanski trgovac Piter Duran. Konzerve su se otvarale alatom, korišćeno je šta je ko imao, a konzerve su često bile teže od onoga što je bilo u njima. Poneke su imale i uputstvo za otvaranje koje je glasilo: „odstraniti gornji deo korišćenjem čekića i dleta".
Tek 1855. patentiran je prvi otvarač u obliku specijalnog noža, dok se 15 godina kasnije pojavio okrugli dizajn. I ta okrugla alatka bila je teška za upotrebu jer je takođe zahteva primenu sirove snage. Tek gotovo pola veka kasnije patentiran je oblik kakav danas poznajemo i koji je i sada najpopularniji način za otvaranje konzervi.
Skorašnja studija sprovedena na univerzitetu u Merilendu pokazala je da osobe koje češće jedu kiselu hranu poput turšije, krastavčića ili kiselog kupusa ređe pate od društvene anksioznosti u odnosu na ljude koji tu hranu izbegavaju.
Sledeći put kad budete bili nervozni u vezi sa nečim, probajte da svoju nervozu ublažite na ovaj način.
Endivija (lat. Cichorium endivia) je ustvari vrsta zelene salate poreklom iz Indije koja se dosta retko konzumira u našim krajevima. Ima slična svojstva kao i cikorija, a danas su najrasprostranjenije dve vrste endevije: ona tamnija sa nazubljenim listovima i bataviljska sa širokim, ravnim lišćem.
Upravo je zeleno lišće ovog povrća najzdravije za ishranu, ali se treba koristiti samo kad je mlado, jer vremenom gubi gotovo sve zdrave sastojke od kojih najviše ima vitamina C i beta karotena. Upravo zbog beta karotena, endivija je snažan antioksidant, a pored toga, bogata je i hranljivim vlaknima pa je dobra za probavu, varenje i izbacivanje toksina iz organizma.
Ono što je bitno napomenuti jeste to da je endiviju korisno staviti na meni onima koji pate od dijabetesa, jer zbog visokog sadržaja insulina reguliše nivo šećera, holesterola i triglicerida u krvi.
Endiviju možete koristiti u raznim salatama i varivima, a ako vam smeta njen gorak ukus, ublažićete ga tako što ćete je kombinovati sa kuvanim krompirom ili jajetom, cveklom, limunovim sokom ili začinima kao što su mirođija ili peršun.
Ukoliko niste znali, cikorija je popularna zamena za kafu (da, dobro ste pročitali!). Često se koristi i kao sastojak sladoleda, određenih dresinga ili kao zamena za margarin, a sve zbog svoje kremaste strukture. Koren biljke potiče iz porodice maslačaka, a prepoznatljiva je po svetlo plavom cvetu. S obzirom da je koren bogat vlaknima, biljka je poznata po svojim laksativnim efektima. Sadrži značajne količine mangana, koji utiče na zdravu formaciju kostiju i tkiva. Bogata je i inulinom, tipom probiotika koji jača imunitet.
Koren cikorije iz više razloga može biti koristan po zdravlje. Pre svega, ne sadrži kofein ali stvara iste efekte, zbog čega može biti korisna kada je u pitanju smanjenje unosa kofeina. Povećava i nivo adiponektina, proteina koji reguliše nivo glukoze u krvi. Ekstrakt cikorije smanjuje oksidativni stres i sprečava oštećenja ćelija jetre. Ukoliko patite od artritisa, koren cikorije može biti koristan lek. Imajući u vidu diuretička svojstva cikorije, ona može eliminisati toksine iz vašeg sistema što je od izuzetne koristi za bubrege. Koristi se i u lečenju ekcema. Potrebne su samo dve kašičice mlevenog korena cikorije i čaša kipuće vode. Nakon trideset minuta, smesu nanesite na gazu i njom prekrijte zahvaćena područja. Gazu možete pokriti plastičnom folijom. Ostavite oko pola sata da odstoji. Za vidljive rezultate, proces ponavljajte svako jutro i noć tokom nedelju dana.
Ishrana u četrdesetim je od velike važnosti jer upravo u tom periodu možete sprečiti pojavu brojnih zdravstvenih problema koji su često uzrok loših navika. Morate naći vremena za bilo kakav oblik fizičke aktivnosti, posebno pred menopauzu kada nastupaju velike promene u samom metabolizmu. Nivo estrogena se smanjuje, više je masnih naslaga, hosterol raste, a kosti slabe.
Potrebno je unositi više gvožđa i kalcijuma, izbegavajte namirnice koje sadrže velike količine šećera ili "loših" masti kako bi sprečili gojenje.
Idealna hrana za vas:
Limun: Izuzetno važan za detoksikaciju, "prečišćavanje" kože i organa.
Riba: Izaberite one bogate omega-3 masnim kiselinama jer održavaju kožu hidriranom i imaju antiinflamatorno dejstvo.
Jaja: Bogata proteinima i cinkom, pomažu organizmu da apsorbuje vitamin A.
Bademi: Sadrže vitamin E i kalcijum, izvor su proteina i "dobrih" masti.
Jabuke: Izvor vlakana i vitamina C.
Izbegavajte brzu i niskomasnu hranu bogatu šećerom jer može nagomilati masti i so u organizmu i time izazvati povišeni krvni pritisak. Takođe, izbegavajte kofein, a umesto slatkiša konzumirajte više voća.
Recept za krempitu ali malo drugačiju, ovaj put varijanta sa medom. Isprobajte nećete pogrešiti, med daje poseban šmek i ukus, podseća na detinjstvo i lepe trenutke :)
Prošli put je Teta Jela podelila sa nama recept za svoje, preukusne, pogačice a ovaj put sam je "uhvatio na delu" dok je "oklagijala" po testu za kiflice... naravno odmah…
Divan, okrepljujući, sezonski napitak baziran na trešnjama ali je moguće iskoristiti bilo koje sočno voće koje imate na raspolaganju. Brzo i lako se sprema.