Baš kao i koža, kosa i nokti su osetljivi na hranu koju birate. Ne samo da će ishrana uticati na sjaj i lepotu kose i noktiju, već i na njihovu krtost, suvoću, slabljenje i opadanje. Kosa i nokti su odlični indikatori toga na koji način se starate o svom telu.
I kosa i nokti se sastoje od istog proteina, keratina, tako da je logično da ih pogađaju iste stvari. Naravno, ne utiče samo ishrana na kvalitet, već i drugi izbori, poput pušenja, konzumacije alkohola i sl. Ako želite da izbegnete lomljenje noktiju i slabljenje i opadanje kose, evo hrane koju treba smanjiti:
Riba puna žive - visoka koncentracija žive u organizmu može dovesti do gubitka kose. Ljudi koji jedu ribu, posebno suši, nekoliko puta nedeljno u većem su riziku od gubljenja kose
Šećer - ova namirnica ne samo da nije dobra za kožu, već je problematična za nokte i kosu, posebno za potonje. Kada telo pumpa insulin kao odgovor na povećanje šećera u krvi, otpušta se androgen, hormon koji uzrokuje smanjenje folikula i kod žena i kod muškaraca
Previše vitamina A - u ekstremno visokim dozama, vitamin A izaziva opadanje kose
Premalo gvožđa i cinka - nedostatak ova dva minerala može se videti po noktima, jer su ključni za formiranje keratina. Najlakše se mogu naći u crvenom mesu i morskim plodovima.
Peršun vodi poreklo još iz perioda stare Grčke. Sa bliskog istoka je dospela u Evropu. Peršun se od davnina koristi kao začinska biljka ali je malo poznato i to da se ubraja u lekovito bilje. Nema visoku kaloričnu vrednost, ali je zato izuzetno bogat mineralima i vitaminima, što ga i svrstava u red visokokvalitetnih i lekovitih namirnica. Uspešan je lek kod tegoba sa varenjem jer otklanja nadutost i gasove u stomaku. Pomaže u borbi protiv kašlja, astme, pada imuniteta, gripa i povišene temperature.
Izbegavanje žitarica postao je mejnstrim u krugovima zdrave ishrane, a ako i vi planirate da smanjite ili izbacite ovu grupu namirnica, možete probati pseudožitarice.
Pseudožitarice su biljke i semenke koje se obično kategorizuju kao žitarice, iako to nisu. One su izuzetno zdrave, ne sadrže gluten, a sjajan su izvor proteina i vlakana. Gotovo svi već znaju za najpoznatijeg predstavnika ove grupe - kinou, ali sada ćete se upoznati sa nekim malo neobičnijim poput heljde, divljeg pirinča i amaranta.
Možda ćete se šokirati, ali treba da znate da heljda nije žitarica, ni trava, već semenka koja je u srodstvu sa rabarbarom i kiseljakom. Bogata je proteinima, flavonoidima, vitaminima B i E i manganom.
Divlji pirinač je semenka puna vitamina B i ima duplo više proteina i čak 6 puta više folne kiseline od braon pirinča.
Amarant je biljka poreklom iz centralne Amerike, bogata proteinima. Osim toga, sadrži dosta minerala - kalcijum, gvožđe, kalijum, fosfor i minerala A, E i C.
Pirinač i pasulj su dva uobičajena i sveprisutna prehrambena proizvoda. Idući kroz istoriju, ove dve namirnice provlače se kroz najrazličitije kulture i tradicije. Pirinač se svakako najviše vezuje za azijsku kulturu, dok je kombinacija pirinča i pasulja potekla iz zapadne Afrike. Ne bi trebalo zaboraviti da je pre 18. veka pirinač smatran luksuznom robom, a sinonim za “jeftinu hranu” ili “hranu za siromašne” postaje sredinom 20. veka.
Kombinacija pirinča i pasulja ispunjava sve vaše dnevne potrebe kada je reč o proteinima, ugljenim hidratima, mineralima i vitaminima. Prisustvo proteina je mnogo dominantnije u pasulju u odnosu na pirinač. Beli pirinač je idealan izvor ugljenih hidrata i obezbeđuje dovoljne količine energije za telo. Dijetetska vlakna se u većem broju nalaze u pasulju pri čemu štite srce, smanjuju krvni pritisak i povećavaju apsorpciju glukoze u krvotoku. Kompleks B vitamina koji uključuju tiamin, riboflavin, niacin, piridoksin, pantotensku kiselinu, folnu kiselinu – sadrže i pasulj i pirinač. Ovi vitamini rade zajedno kako bi regulisali hemijske reakcije unutar tela i pretvorili hranu u energiju.
Osvežavajuća kineska saalta, idealna kao glavni obrok, prilog, salata... kako god vam više odgovara. Sadrži piletinu, pirinač, jaja, kisele krastavčiće...