• Energetske i hranljive vrednosti: mandarine

    Energetske i hranljive vrednosti: mandarine

    Mandarine potiču iz jugoistočne Azije. Uzgaja se u Kini preko 3.000 godina, tek u 19. veku su stigle u Evropu i Severnu Ameriku. Bile su dostupne jedino višim klasama. U narodnoj medicini savetuje se redovno konzumiranje ovog ukusnog voća jer sprečava upale, utiče na zdravlje kože i kose, snižava nivo holesterola i ubrzava metabolizam.

    Energetska i hranljiva vrednost (na 100 g):

    Energetska vrednost: 53 kcal

    Ugljeni hidrati: 13,34 g

    Proteini: 0,81 g

    Masti: 0,31 g

    Holesterol: 0 mg

    Dijetalna vlakna: 1,8 g

    Niacin: 0,39 mg

    Vitamin A: 681 IU

    Vitamin C: 26,7 mg

    Vitamin K:

    Natrijum: 2 mg

    Kalijum: 166 mg

    Kalcijum: 37 mg

    Gvožđe: 0,15 mg

    Magnezijum: 12 mg

    Cink: 0,07 mg

     1653
  • Kartonske ili plastične čaše: koje su isplativije za kafiće i dostavu u 2026?

    Kartonske ili plastične čaše: koje su isplativije za kafiće i dostavu u 2026?

    U 2025. godini, sve više ugostitelja i dostavnih servisa preispituje svakodnevne izbore kada je reč o ambalaži za napitke. Kartonske i plastične čaše predstavljaju dve dominantne opcije, ali svaka nosi različite troškove, logističke izazove i imidž kod krajnjih korisnika. Prava odluka više nije stvar navike, već deo poslovne strategije.

    U nastavku analiziramo osnovne razlike između kartonskih i plastičnih čaša, uz fokus na isplativost, praktičnost i uticaj na poslovanje ugostiteljskih i dostavnih servisa.

    Troškovna isplativost: da li je plastika još uvek najjeftinija?

    Kada je cena po komadu u pitanju, plastične čaše su i dalje povoljnije, naročito kod velikih narudžbina za hladne napitke. Međutim, od 2023. godine troškovi vezani za plastiku rastu zbog novih eko-naknada i ograničenja na nivou EU.

    Sa druge strane, čaše od kartona mogu delovati skuplje, ali kada se uračunaju niže naknade koje važe za ambalažu pogodnu za reciklažu, pozitivna percepcija potrošača i spremnost da plate više za održiva rešenja, ukupan trošak se vrlo brzo izjednačava ili čak postaje povoljniji.

    Dakle, isplativost danas ne zavisi samo od cene proizvoda, već i od ukupnog uticaja na poslovanje, uključujući troškove zbrinjavanja otpada, logistiku i brendiranje.

    Logistika u dostavi i radu: šta se bolje ponaša u pokretu?

    Za kafiće i lokale s velikim prometom, kao i za rastuću industriju dostave, izbor ambalaže mora da prati dinamiku rada. 

    Kartonske čaše su otpornije na toplotu, prijatnije za držanje, a često dolaze sa poklopcima koji dobro naležu. One su praktičnije za transport toplih napitaka, jer ne prenose toplotu na ruke i manje su sklone deformaciji.

    Plastične čaše često dominiraju kod hladnih napitaka i pića sa dodatkom leda, jer dobro podnose vlagu i u prozirnoj varijanti omogućavaju atraktivan vizuelni prikaz sadržaja. Međutim, lako se gužvaju i klize iz ruke, što može da bude problem u užurbanim uslovima rada.

    Za dostavne lance koji žele brzu obradu porudžbina i komfor korisnika, kombinovanje obe opcije uz pažljiv izbor u zavisnosti od pića predstavlja najbolju strategiju.

    Ekološki faktori: važnost održive ambalaže

    Ekološka svest potrošača je značajno porasla, a ugostiteljski objekti koji koriste reciklažnu ambalažu dobijaju više pozitivnih ocena i preporuka.

    Kartonske čaše imaju prednost kada je reč o biorazgradivosti i prihvatljivosti za okruženje. One se mogu reciklirati (u zavisnosti od unutrašnjeg sloja), a često su već izrađene od recikliranog materijala.

    Nasuprot tome, plastične čaše predstavljaju ozbiljan izazov za zaštitu životne sredine. Čak i kada se recikliraju, njihovo prisustvo u otpadu je visoko. Zakonske regulative u EU i regionu ograničavaju njihovu upotrebu, što direktno utiče na dostupnost i cenu.

    Za brendove koji žele da grade eko-reputaciju, prelazak na karton nije samo etički, već i poslovno ispravan korak. Pored toga, uklapanje sa trendovima održivosti može da bude važna prednost u promociji, naročito u kombinaciji sa ponudom održive ugostiteljske opreme.

    Kako pametno planirati nabavku i zalihu ambalaže

    Umesto da se sve svede na izbor između kartonskih i plastičnih čaša, fokus se pomera ka optimizaciji nabavke i kontrole zaliha. Kombinovanjem ambalaže po vrstama pića, odnosno da li su praktičnije za vruću kafu ili hladan ceđeni sok, vremenskim sezonama i navikama potrošača, moguće je smanjiti višak, sprečiti zastoje u isporuci i bolje iskoristiti skladišni prostor.

    Praktični saveti uključuju:

    • Praćenje prodaje po vrstama pića kako bi se ambalaža poručivala u skladu sa potrošnjom (npr. leti više plastičnih čaša, zimi više kartonskih).

    • Korišćenje ambalaže u više veličina (200 ml, 300 ml, 500 ml) za preciznije doziranje i smanjenje otpada.

    • Uvođenje standardizovanih nosača za čaše i kutija za transport čini rad efikasnijim, posebno u špicu.

    • Saradnja sa dobavljačima koji nude kombinovanu isporuku obe vrste čaša štedi na logistici i smanjuje potrebu za višestrukim narudžbinama.

    Upravo uz ovakvu organizaciju, dodatna ulaganja u održivu opremu i dodatke za posluživanje mogu pomoći da se poslovanje stabilizuje, a korisničko iskustvo podigne na viši nivo.

    Kako ambalaža oblikuje iskustvo kupca

    Na kraju, vrednost koju ambalaža donosi ne meri se samo kroz logistiku i ekologiju, već i kroz utisak koji ostavlja na kupca. Čaša u kojoj se isporuči napitak postaje deo brenda. Ako je čvrsta, čista i moderna, šalje poruku kvaliteta i pažnje.

    Kupci sve češće očekuju da ambalaža bude u skladu sa savremenim vrednostima: brzo, praktično i ekološki prihvatljivo. Odabir materijala za čaše tako postaje deo šire strategije korisničkog iskustva. 

    Za 2026. godinu, najisplativiji pristup je onaj koji kombinuje ekonomsku efikasnost, praktičnost u radu i usklađenost sa vrednostima kupaca, i u tom kontekstu, pametna upotreba i kartonskih i plastičnih čaša ostaje najbolji put ka stabilnom i održivom poslovanju.

     304
  • Saveti za domaćice iz 1956. godine

    Saveti za domaćice iz 1956. godine

    Kada bi zakoračile u svet kulinarstva, pedesetih godina prošlog veka mlade kuvarice bi specijalitete pripremale prema savetima svojih majki, ali i obimnih kuvara. Naime, kuvari su u to vreme, pored recepata, sadržali i savete koji bi domaćicama pomogli da se lakše snađu u novoj ulozi.
    Prenosimo vam deo o obradi i spremanju namirnica iz "Kuhara" objavljenog 1956. godine.
    - Šlag od belanaca se može brže napraviti ako se prethodno doda nekoliko kapi vode, soka od limuna ili malo soli. Ne sme se praviti u aluminijumskom posuđu, jer će pocrneti. Slično će se desiti i sa šlagom i slatkom pavlakom.
    - Žumance se može sačuvati nekoliko dana ako se stavi u šoljicu i prelije hladnom vodom ili uljem.
    - Prašak za pecivo pre upotrebe treba pomešati sa brašnom, i pred kraj, zajedno sa brašnom dodati testu, jer prašak ne sme doći neposredno u dodir sa tečnošću. Testa pripremljena sa praškom ne smeju duže da stoje jer prašak u dodiru sa vlagom brzo gubi svoje dejstvo.
    - Bademi se brže i lakše ogule ako se preliju ključalom vodom, a lešnici ako se na kratko stave u vruću rernu. Lešnike protrljajte između dlanova, i ljuska će brže spasti.
    - Suvo grožđe pre upotrebe očistite od peteljki i operite u vrućoj vodi, zatim isperite u hladnoj i osušite, jer je uvek veoma prljavo. Neposredno pre upotrebe, pogotovo ako ga dodajete biskvitnom ili vazdušastom testu uvaljajte suvo grožđe u brašno, jer će inače skliznuti, odnosno, pasti na dno pleha. Mnogo je sočnije i testu daje prijatan ukus ako se nekoliko sati pre upotrebe poprska rumom.
    - Puding koji se upotrebljava kao nadev za razne kolače dok je vruć treba preliti sa malo hladne vode da se na površini ne bi skorio. Posle nekoliko minuta voda se odlije.
    - Testo koje sadrži mnogo masnoće ne sme se mesiti toplim rukama ni u toploj kuhinji. Ruke se rashlade u hladnoj vodi, zatim osuše. Prethodno treba ohladiti sve namirnice od kojih se testo priprema. Testo u kom masnoće prilikom mešanja omekšaju ili počnu da se tope neće biti prhko, a i njegova struktura će se promeniti.
    - Stara glavica karfiola neće se raspasti prilikom kuvanja ako se zavije u čistu belu krpu i stavi u vrelu slanu vodu da se kuva.
    - Mašinicu za meso lakše ćete očistiti posle mlevenja ako na kraju sameljete komad starog hleba.
    - Izrendane kore limuna i pomorandže mogu se sačuvati ako ih odložite u male teglice ređajući sloj šećera, sloj korica.
    - Limun se može čuvati duže vreme ako se stavi u staklenu posudu i prelije hladnom vodom, koja se mora češće menjati. Star, isušen limun postaje upotrebljiv ako se izvesno vreme potopi u hladnoj vodi.
    - Tvrd, skoren punomasni sir će omekšati ako se nekoliko sati drži potopljen u mleku.
    - Ukus i neprijatan miris užegnute masti može se odstraniti ako se ona pretopi i ostavi da proključa. Još dok je vrela, u nju stavitinekoliko glavica crnog luka, a zatim procediti u čistu posudu.
    - Ako mast jako prska, dodajte malo kuhinjske soli, ili prilikom prženja stavite u tiganj zrno pasulja.
    - Jaja prilikom kuvanja neće popucati ako se u vodu stavi malo soli. Isto važi za kuvanje krompira u ljusci.
    - Ako je jelo zagorelo, poklopljenu posudu stavite pod mlaz hladne vode dvadesetak minuta. Nakon toga jelo preručite u čistu posudu. Neprijatan miris i ukus će biti znatno ublaženi ili će čak nestati.
    - Neprijatan miris pri kuvanju kupusa, kelja ili karfiola može nestati ako se u vodu doda komad crnog hleba.
    - Neprijatan miris pri prženju ribe može se ublažiti ako se u ulje stave dve kriške jabuke i prže zajedno sa ribom. Ako se priprema veća količina ribe, jabuke treba nekoliko puta menjati.
    - Ako posuđe i ruke poprime miris ribe, u vodu za pranje treba dodati malo sirćeta, a ruke istrljati kuhinjskom solju.
    - Promrzao krompir, koji ima neprijatan, sladunjav ukus, biće upotrebljiv i ukusan ako se pre upotrebe drži pola sata u hladnoj vodi.
    - Presoljeno jelo može se ublažiti ako mu se doda nekoliko komadića krompira, koji se kasnije izvade.
    - Gotova jela treba odmah skinuti sa šporeta i ostaviti na hladno mesto, jer toplota, makar i blaga, štetno utiče na hranljive sastojke. U slučaju da se mora podgrejati, uzima se samo količina koja je trenutno potrebna.
    -Podgrejana jela su siromašnija vitaminima. Oni se mogu donekle nadoknaditi dodavanjem iseckanog peršuna ili povrća od kog je jelo pripremljeno.

     

    Izvor:blic.rs

     11384
  • Kupina

    Kupina

    Kupine su grmolike, trnovite biljke koje pripadaju rodu Rubus Genus i porodici Rosaceae. Njihov tamnoljubicasti plod ima opor, slatko - kiselkast ukus i koristi se u ishrani ili u sirovom obliku, ili za pravljenje raznih, kolača, torti, džemova ili sladoleda. Najviše rastu u Skandinaviji i drugim severnim oblastima i beru se u periodu od maja do septembra. Zanimljivo je da ovo jagodičasto voće, koje raste uglavnom na obodima šuma, ima izrazito gusto i oštro trnje koje je vremenom samo razvilo da bi se odbranilo od divljih životinja. Osim što imaju specifičan ukus koji odlično dolazi do izražaja u raznim poslasticama, kupine su pre svega vrlo moćan antioksidans i zbog toga štite telo od raznih bolesti i jačaju kognitivne mogućnosti, a neka istraživanja pokazuju da su jedan od deset najmoćnijih saveznika u borbi protiv raka. Pored ovih moćnih antioksidanasa, pre svega antocijanida, kupine sadrže i zavidan nivo izuzetno retkog vitamina K i gvožđa pa su pored grožđa, najbolji saveznik u borbi protiv anemije. Zbog nerastvorljivih vlakna koje sadrže u sebi, regulišu probavu i podstiču rad creva. Posebno interesantan je podatak da se u Staroj Grčkoj kupina koristila za lečenje gihta i otrovnih ujeda. Posebno je zdravo kupinovo vino jer ne sadrži u sebi puno alkohola, pa se može davati i deci. Štiti srce i krvne sudove, smanjuje holesterol, popravlja cirkulaciju i povećava apetit. Možete ga i sami napraviti tako što ćete pomešati 5kg kupina i jedan kilogram šećera i ostaviti na suncu minimum dva meseca dana. Dovoljne je da popijete pola šaše ovog vina dnevno da bi se izvanredni rezultati po vaše zdravlje primetili već nakon mesec dana.

     1934
  • "Ljut" sladoled

    "Ljut" sladoled

    Popularna poslastičarnica iz Glasgova, Aldvič, od skora je u svoj meni uvrstila i jedan, ne baš tipičan sladoled. "Ljut" sladoled, i pritom ne mislimo na osobinu, već bukvalno na ukus. Naime, "Respiro di Diavolo" (Dah Djavola) je sladoled napravljen od ljutih Carolina Reaper papričica koje spadaju u red najljućih na svetu. Da bismo vam bliže opisali, reći ćemo samo to da su ove papričice čak 100 puta jače od, na primer, popularnih halapenjo papričica.
    Iako je ukus ovog sladoleda u početku sladunjav i hladan, vremenom postaje furiozno ljut. Čak štaviše, kupci moraju biti punoletni i pre konzumiranja moraju da potpišu specijalnu saglasnost da su svesni toga šta kupuju.
    Recept ovog sladoleda je porodična tajna, ali svakako ni ne preporučujemo da ga pravite sami kod kuće. Na kraju bismo napomenuli i to da je rozikaste boje, tako da, ako se slučajno nađete u Glazgovu i poželite sladoled od npr jagode ili maline, ne kupite ovaj sa ukusom koji izaziva "nuklearnu eksploziju u ustima", kako ga vlasnici opisuju.

     1066
Predivni kolačići od griza sa kokosovim brašnom učiniće vas da se na trenutak osetite kao da ste na moru. Uživajte!
5842
Divan osvežavajući kolač, koji je ujedno vrlo izdašan. Uživajte!
Predivne tople pogačice sa kozjim sirom, idealne kao predjelo ili meze uz bilo koje jelo.
4519
Ko ne voli kinder jajae, kinderladu i kinder čokoladu i ostale kinder stvari ?! :) A evo i recepta za kinder oblande.
14828
Najlepša čokoladna torta sa mlevenim keksom i pudingom od čokolade. Proverite da li je zaista najlepša!
150739
Sočne tikvice su deo skoro svakog letnjeg obroka. Grilovane možete služiti ka toplo predjelo ili kao prilog glavnom jelu.
18750