• Stres utiče na ukus hrane?

    Stres utiče na ukus hrane?

    Nedavno istraživanje objavljeno u časopisu Neuroscience Letters pomaže nam da razumemo zašto posežemo za određenim vrstama hrane kada smo pod stresom. Naučnici su na jeziku pronašli receptore za hormone koji se aktiviraju stresom. Ti receptori se nalaze kod ćelija koje nam omogućavaju da osetimo sladak i gorak ukus.

    Ovo znači da, kada smo pod stresom, ti hormoni mogu delovati direktno na našu percepciju ukusa.

    Hormoni posebno deluju na receptore za slatko, tako da je ona neobjašnjiva želja za slatkišima kada smo pod stresom logična. Potrebno je još istraživanja na ovu temu, kako bi se utvrdilo kako tačno ovi hormoni deluju na celo telo, posebno na metabolizam i apetit.

    U međuvremenu, kako biste izbegli konzumaciju slatkiša, kada ste pod stresom držite voće blizu sebe i pokušajte da izdvojite neko vreme za vežbu, jer ona smanjuje nivo stresa.

     2238
  • Ljubomir Stanišić

    Ljubomir Stanišić

    Ljubomir Stanišić, rođen u Sarajevu 1978 svoje početke u svetu kulinarstva započeo je u Beogradu 1995 godine.

    Završio je Hemijsko-prehrambeno tehnološku školu gde je završio kurs za pekara i internacionalnu kuhinju. Nakon toga seli se za Portugal gde je otvorio svoj prvi restoran "100 Maneiras" što znači "na sto načina" otvorio je 2004 godine u Kaškaišu. Nakon pet godina restoran je preselio u Lisabon gde trenutno ima tri restorana. Dobio je prestižne nagrade "Gourmand World Cookbook Awards" i "Academia Internacional De Gastronomia 2011". Bio je deo žirija portugalskog Masterchef-a. Prema svojoj drugoj knjizi "Pap Quilinteros" snimio je i kulinarsku emisiju koju možemo da pogledamo 24 Kitchen kanalu.

    Malo više o Ljubomirovim puteštestivijama po Evropi možete pročitati na njegovom blogu http://papakms.com

    A o restoranima ovde: 100Maneiras

     20823
  • Brza hrana kod kuće: Kako napraviti zdravije verzije omiljenih jela?

    Brza hrana kod kuće: Kako napraviti zdravije verzije omiljenih jela?

    Brza hrana je sinonim za užurbani način života, ali često dolazi sa lošim nutritivnim vrednostima, previše masti, šećera i aditiva. Međutim, to ne znači da morate da se odreknete omiljenih ukusa – uz malo truda i pravih sastojaka, možete pripremiti zdravije verzije svojih omiljenih jela, i to u udobnosti sopstvenog doma.

    Priprema domaće brze hrane ne zahteva profesionalno kulinarsko umeće, već samo dobru organizaciju i par praktičnih trikova. Ne samo da ćete imati potpunu kontrolu nad sastojcima, već ćete izbeći i nezdrave dodatke koji se često kriju u industrijski prerađenoj hrani.

    U nastavku vam donosimo savete i recepte kako da omiljene obroke transformišete u zdravije alternative, bez kompromisa kada je ukus u pitanju.

    Kako brza hrana može biti zdravija, a da ne izgubi na ukusu?

    Mnogi misle da je zdrava ishrana dosadna i bezukusna, ali to je daleko od istine. Uz pravilan izbor namirnica i nekoliko kulinarskih trikova, možete dobiti jednako ukusan obrok kao onaj iz restorana brze hrane, ali sa mnogo više hranljivih vrednosti.

    Ključ je u tome da zamena nezdravih sastojaka bude što prirodnija i jednostavnija. Na primer, umesto belog brašna koristite integralno, umesto prženja u dubokom ulju, odlučite se za pečenje u rerni ili pripremu u fritezi na vruć vazduh. Ove male promene mogu napraviti veliku razliku u nutritivnom kvalitetu obroka.

    Takođe, važno je pronaći ravnotežu između teksture i ukusa. Ako želite da postignete kremastu strukturu umaka ili smutija bez dodavanja nezdravih masti, pravi izbor su blenderi različitih kapaciteta. Oni vam omogućavaju da lako pripremite zdrave prelive, domaće sosove i umake od prirodnih sastojaka, čime ćete obogatiti svoja jela bez suvišnih kalorija.

    Domaća brza hrana ne mora da bude komplikovana. Sa pravim alatima i pametnim izborima, možete postići savršen balans između zdravlja i uživanja u hrani.

    Zdrave verzije hamburgera – sočne i hranljive alternative

    Hamburgeri su jedno od omiljenih brzih jela, ali mogu biti prava kalorijska bomba. Međutim, uz par prilagođenih sastojaka, možete napraviti sočne, ali znatno zdravije verzije.

    Počnite od peciva – umesto klasičnog belog peciva, koristite domaće integralne lepinje, koje možete napraviti sami od speltinog brašna ili mešavine ražanog i pšeničnog brašna. One su bogate vlaknima i duže vas drže sitima.

    Što se tiče mesa, umesto masne junetine, probajte mleveno ćureće meso, piletinu ili čak biljnu alternativu poput leblebija i sočiva. Dodatkom začina poput dimljene paprike, belog luka i peršuna, dobićete bogat ukus bez dodatnih kalorija.

    Ne zaboravite priloge – klasični pomfrit možete zameniti batatom, tikvicama ili pečenim krompirom, pripremljenim u rerni sa malo maslinovog ulja. Umesto majoneza, napravite lagani jogurt sos sa začinima i limunovim sokom, koji će upotpuniti svaki zalogaj.

    Uz ovakav pristup, hamburger može biti ne samo zdrav, već i ukusniji od onog iz restorana!

    Pica bez griže savesti – tanke kore i bogati prelivi

    Retko ko može da odoli pici, ali testo puno rafinisanog brašna i masni dodaci poput prerađenih mesnih proizvoda mogu učiniti ovaj obrok teškim za varenje i bogatim nezdravim mastima.

    Rešenje? Domaće testo od integralnog brašna ili karfiola! Karfiol kao osnova za koru postaje sve popularnija alternativa – lako se sprema, hrskav je i pun vlakana. Samo ga izblendate, pomešate sa jajetom i malo sira i dobijate savršenu podlogu za zdravu picu.

    Što se tiče preliva, birajte kvalitetne sastojke – umesto kupovnog kečapa prepunog šećera, koristite domaći sos od paradajza sa bosiljkom i origanom. Umesto masnih sireva, odličan izbor su mocarela, feta ili rikota.

    Šunku i kobasice možete zameniti svežim povrćem, maslinama i pečurkama, čime ćete dodati bogatstvo ukusa bez suvišnih kalorija. Pečenje u rerni na visokoj temperaturi osiguraće hrskavu koricu i sočan preliv.

    Zdravija pica može biti jednako ukusna, a uz to će vam pružiti više energije i hranljivih sastojaka.

    pomfrit cinija hrana

    Domaći pomfrit – hrskav, ali zdraviji

    Pomfrit je nezaobilazan prilog u svetu brze hrane, ali tradicionalno prženje u ulju čini ga jednim od najnezdravijih obroka. Srećom, postoji način da uživate u njemu bez griže savesti!

    Ključ je u pečenju u rerni ili pripremi u fritezi na vruć vazduh. Krompir isecite na tanke štapiće, začinite maslinovim uljem, morskom solju, belim lukom i paprikom, a zatim ga pecite na visokoj temperaturi dok ne postane zlatno hrskav.

    Još jedna odlična opcija je batat – bogat vlaknima, sadrži vitamine i minerale, a pritom ima blago slatkast ukus koji se savršeno slaže sa začinima poput cimeta i muskatnog oraščića.

    Umesto kečapa prepunog aditiva, napravite domaći sos od paradajza ili guacamole, koji će dodati osvežavajući kontrast hrskavom krompiru.

    Ovako pripremljen pomfrit je ne samo zdraviji, već i daleko ukusniji od klasične verzije.

    Brza hrana ne mora biti nezdrava – uz prave sastojke i malo kreativnosti, možete uživati u svojim omiljenim jelima bez osećaja krivice. Ključ je u prirodnim alternativama i pametnim načinima pripreme, koji vam omogućavaju da kontrolišete kvalitet i nutritivnu vrednost obroka.

    Uz malo truda, vaša kuhinja može postati mesto gde nastaju najbolji burgeri, pice i pomfrit – samo u zdravijim verzijama. Domaća brza hrana je ne samo ukusnija, već i isplativija i prilagođena vašem zdravlju.

    Eksperimentišite sa receptima, koristite kvalitetne sastojke i uživajte u brzoj hrani bez kompromisa!

     235
  • Lečenje konjuktivitisa biljem

    Lečenje konjuktivitisa biljem

    Konjuktivitis je infekcija oka koja obično uključuje simptome poput srvenila, svraba i osetljivosti na svetlost. Infekcija je rezultat virusa, bakterija, gljivica... Ponekad kapi za oči ne mogu pomoći u rešavanju ovog problema.

    Sladić je zanemarena biljka čiji koren može biti od izuzetne koristi u tretiranju virusnih ili bakterijskih infekcija. Ukoliko želite da oprobate tretman uz upotrebu sladića, bilo bi dobro da se posavetujete sa lekarom o potencijalnoj koristi ovog ekstrakta.

    Koren kurkume može biti takođe efikasan u borbi protiv crvenila i iritacije oka. Može smanjiti upalu, ali je savet sa lekarom neophodan zbog preporučene doze i pravilnog načina upotrebe.

    Ponekad navedene bilje mogu povećati iritaciju, stoga ih nemojte koristiti na sopstvenu inicijativu da ne biste povećali simptome konjuktivitisa.

     1425
  • Šta sve prouzrokuje glavobolju kad popijemo previše vina?

    Šta sve prouzrokuje glavobolju kad popijemo previše vina?

    Da se ne lažemo, svi smo bili u toj situaciji kada smo popili koju čašicu vina više nego što bi trebalo, pa nas sutradan umesto vedrog raspoloženja dočeka - glavobolja. Ako ste se pitali koji su to glavni uzroci koji dovode do ovog neprijatnog bola, odgovor je sledeći:

    Tanini - to su prirodna jedinjenja koja se nalaze unutar ljuske grožđa i neretko stvaraju glavobolju, ali i osećaj suvih ustiju. Količinu tanine određuje količina ljuske i semenki grožđa koji završe u procesu fermentacije vina, a što je veći sadržaj tanina, suvlja su usta i veća je verovatnoća da ćete se probuditi sa glavoboljom.. Ako sumnjate u to da je upravo ovo jedinjenje krivac za glavobolju, napravite mali test: popijte veću količinu crnog čaja koji takođe obiluje taninom, pa ako vas blago zaboli glava, pronašli ste pravog uzročnika. Inače, proizvođači vina širom sveta namerno dodaju velike količine ove supstance u vino, jer se ponaša kao prirodni antioksidans koji štiti vino.

    Šećeri - oni u kombinaciji sa alkoholom mogu stvoriti zaista jaku glavobolju. Naime, za preradu šećera je potrebna velika količina vode, pa ako telo nije dovoljno hidrirano, ono u jednom trenutku počinje da "izvlači" vodu iz svih delova, pa i glave, i što se najjače oseti tek sutradan. Ako ste ipak veliki ljubitelj vina, izbegavajte bela i slatka vina koja su puna šećera, poput rizlinga, ali i ona jeftinija, jer proizvođači često u svoje vino ubacuju nerealno velike količine šećera tokom fermentacije, kako bi povećali postotak alkohola u dobijenom proizvodu.

    Histamini - to su jedinjenja koja se u organizmu oslobađaju kada dođe do alergijske reakcije i uzrokuju simptome poput kijavice, suvih očiju i glavobolje. Nedavna istraživanja pokazuju kako hrana i piće koji su skladišteni tokom dužeg vremena (poput suvog mesa ili crvenog vina) mogu osloboditi određenu količinu histamina i prouzrokovati ove simptome koji podsećaju na alergiju.
    Na kraju, da ponovimo - Tanini, šećeri, histamini...da, oni prouzrokuju glavobolju, ali najveći krivac je prosto i jednostavno - previše vina.

     1133
Sjajan način za spremanje melevenog mesa. Malo drugačije od uobičajenih načina a sasvim sigurno veoma ukusno!
5335
Njoke su nekada bile dosta često jelo a onda su nekako zaboravljene. Evo sjajnog recepta kako da ih spremite uz piletinu. Njoke nisu pravljenje već kupljene, ako nego ima recept…
7311
Gulaš zbog kojeg veoma često na kraju ručka "prste poližem". Bukovača je odlična pečurka i sjajno ide uz junetinu. Prijatno!
6803
Sjajna kombinacija čokolade i kornfleksa. Brzo se i lako sprema a super je ukusno. Morate probati!
6568
Moji su ludi za mlevenim mesom u svim mogućim oblicima. Evo interesantnog načina da spremite špagete sa mlevenim mesom a da nisu "Boljoneze".
2810
Uf... da li postoji bolji kolač od baklave?! Uglavnom se sprema na kocke i trouglove, tradicionalno, ali evo još jednog zanimljivog načina.
4538