Ljudi su neretko iznenađeni činjenicom da hrana može uticati i na disajne organe. Morate imati u vidu da namirnice koje unosite deluju kao gorivo za održavanje svih telesnih sistema, kao i da obezbeđuju energiju za sve fizičke aktivnosti. Nega i jačanje kardiovaskularnog sistema je umnogome povezana sa zdravljem pluća. Najčešće plućne bolesti su rak, pneumonija, astma... Neke od namirnica koje pospešuju rad i zdravlje pluća su: bundeva, spanać, kelj, žuta paprika, crni pasulj, sočivo... Inhalacije eteričnim uljima ruzmarina ili eukaliptusa takođe čiste pluća. Čili čisti sluz sa pluća, ali je od ključnog značaja dobra hidratacija jer ubrzava postupak detoksikacije zbog čega se preporučuje redovna konzumacija vode. Beli luk, jabuke, grejpfrut i čaj od korena đumbira podstiču izbacivanje toksina iz respiratornog trakta.
Kada uređujete novu kuhinju, prvo i najvažnije pitanje koje se nameće je: kako najbolje iskoristiti prostor? Iako je svaki dom različit, postoje četiri ili pet klasičnih rasporeda od kojih svaki ima svoje prednosti. Razmislite o tome kako planirate da koristite svoju kuhinju. Da li je to prostor namenjen isključivo kuvanju ili želite svoju kuhinju da spojite sa trpezarijom? Idealna je zamisao da prostor za jelo bude u samom središtu kuhinje jer ga tako prema potrebi možete koristiti i kao radnu površinu kada pripremate hranu. Najpraktičnije su kuhinje organizovane u obliku slova U jer su vam tako sve potrepštine lako dostupne.
Bez obzira na izgled, postoje ključni predlozi koje bi trebalo da imate u vidu. Držite mašinu za pradnje sudova blizu sudopere i držite kantu za otpatke u blizini radne površine. Raspored elemenata poput frižidera, radne površine i sudopere je veoma značajan, a postavljaju se prema pravilu „zlatnog trougla“.
"Neka ti hrana bude, a lek tvoja hrana" je Hipokratova poruka, osnivača moderne medicine koja je na neki način pretočena u ovaj izvanredan dokumentarni film u produkciji i režiji Džejmsa Kolkuna i Karla Ledesme. Film "Hrana je važna" bavi se zdravstenim stanjem građana SAD-a. Svake godine milijarde se dolara troše na razna istraživanja čiji bi rezultat trebalo da budu novi lekovi koji će uspešno lečiti hronična oboljenja. Uprkos sve modernijim lekovima činjenica je da sve veći broj građana oboljeva od hroničnih bolesti. Odvažna filmska ekipa uputila se da istraži zašto je to tako. Kako se radnja odvija uviđa se da je Hipokratova poruka veoma istinita i da je većina hroničnih oboljena uzrokovana upravo lošom ishranom. Pogledajte ovaj dokumentari film i sami se uverite kako su pojedinci promenom režima ishrane uspeli da pobede razna hronična oboljenja.
Šljiva je poznata u celom svetu. Postoje oko 2000 sorti a najviše se gaji u Rusiji, Kini, SAD i Rununiji. Pored toga što se jede sveža, veoma ukusna je i suva u kao deo kolača i torti. Takođe se prave marmelad, džem, slatko, sok i u našim krajevima veoma poznata šljivovica - rakija od šljive. Šljiva je diuretik i moćni antioksidans ali oni koji imaju problem sa burezima trebaju biti oprezni.
Omega 3 čuva zdravlje kože i podstiče neurološke funkcije. Rezultati koji potvrđuju da organsko mleko sadrži i do 50 odsto više omega 3 masnih kiselina zasnovani su na meta analizi i uključuju 196 zasebnih studija. Pored toga, organsko mleko nudi 40 odsto više linoleinske kiseline i malo više gvožđa, karotena i vitamina E. Jasno je da bi svakodnevna ishrana trebalo da uključuje dosta svežeg (organskog) povrća i voća zajedno sa umerenom količinom fermentisane hrane radi suzbijanja hroničnih bolesti. Iznad svega, nutricionisti preporučuju unos ribe bar 3 puta nedeljno, naročito masne morske ribe bogate ovim kiselinama.