• Pomelo

    Pomelo


    Pomelo  potiče iz jugoistočne Azije, a danas ga  ima u Japanu, Indiji, Maleziji i na Tajlandu. Izgleda isto kao grejpfrut samo je duplo veći. Ukus i konzistencija podsećaju na grejpfrut samo što nije  gorak. Isto kao i kod svih citrusa kora se može koristiti u kuvanju, za pripremu marmelade ili da se kandira.

     14596
  • Uzroci lošeg zadaha

    Uzroci lošeg zadaha

    Doručak je veoma važan obrok i ukoliko ga preskočite, vaše pljuvačne žlezde nisu toliko aktivne, što isušuje usta i dovodi do lošeg zadaha.

    Ljubitelji kafe se verovatno ne bi odrekli jutarnje kafe, pa čak i po cenu lošeg zadaha koji je sve intezivniji što više kafe pijete.

    Loše bakterije nataložene u usnoj duplji su samo jedan od mogućih uzroka lošeg zadaha. Perite i jezik svaki put kada perete zube i to činite dva ili tri puta dnevno.

    Obično, čim postanete svesni lošeg zadaha posegnete za žvakaćom gumom, misleći da će rešiti vaš problem. Međutim, osim što mogu uzrokovati karijes, takođe utiču na pojačan loš zadah nakon nekoliko sati.

    Protein je neophodan našem telu za normalno funkcionisanje, ali ima uticaj na zadah. Ukoliko želite da smršate, nemojte biti ograničeni na jednu grupu hrane, posebno ne preterujte sa unosom proteina. Sve je u umerenosti.

    Ponekad, sporedni efekti pojedinih lekova mogu biti povezani sa lošim zadahom. To nikako ne sme biti razlog usled kog biste prestali sa konzumacijom lekova. Obavezan je savet sa lekarom.

     1301
  • Hamburger - četiri teorije nastanka

    Hamburger - četiri teorije nastanka

    Jedemo ga često, a ni ne znamo da se oko porekla sočnog hamburgera od goveđeg mesa vode žestoke polemike oko toga kako je zapravo nastao.

    Svi se slažu oko toga da su hamburgeru prvi dali ime Nemci koji su imigrirali u SAD krajem 19. veka, i to aludirajući na grad Hamburg. Sa druge strane, postoje četiri teorije o tome ko je zapravo idejni tvorac ovog jela, i sve četiri imaju poprilično jake argumente.

    Teorija 1: Prvi hamburger je nastao u Viskonsinu, 1885. godine

    Pobornici ove teorije smatraju da je Čarli Nagrin ("Hamburger Čarli") prodavao ćufte od goveđeg mesa u svom kiosku hrane, pa je vremenom shvatio da mu je isplativije da ih stavlja između dva parčeta hleba i malo poveća cenu proizvoda, nego da se bakće sa tanjirima.

    Teorija 2: Prvi hamburger je nastao u Ohaju, 1885. godine

    Familija braće Čarlsa i Frenka Menčesa tvrdi kako su ova dva brata izmislila hamburger dok su prodavala hranu na raznim sajmovima hrane širom zemlje. Naime, oni su u jednom trenutku ostali bez svinjskog mesa koje je bilo potrebno za sendvič sa kobasicama, pa su odlučili da nabave goveđe meso, naprave pljeskavicu od njega, te da ga iskombinuju sa sosevima i ubace u lepinju.

    Teorija 3: Prvi hamburger je nastao u Nju Hevenu, 1900. godine.

    Legenda kaže kako je jednog dana 1900. godine, bogati biznismen došao u mali grad Nju Heven, i u lokalnom restoranu zahtevao "neku kaloričnu hranu koja će brzo biti gotova i koju će usput smazati". Tako je vlasnik restorana, Luis Lasen, odlučio da mu brzo spremi parče mlevene govedine koje mu je bilo pri ruci i stavi između dva parčeta hleba, i tako nastade prvi hamburger.

    Teorija 4: Prvi hamburger je nastao u Teksasu, krajem 1880- ih godina.

    Lokalni biznismen Flečer Dejvis je u jednom trenutku odlučio da otvori restoran u kojem će se praviti neko jelo od (njemu omiljenog) goveđeg mesa, i od onda se od osobe do osobe širi priča kako je on zapravo prvi kreator hamburgera.

    Nikada nećemo biti sto posto sigurni koja teorija je tačna, ali činjenica je da, ko god da je stvarni tvorac hamburgera, večno smo mu zahvalni!

     2321
  • Nutritivne vrednosti semenki suncokreta

    Nutritivne vrednosti semenki suncokreta

    Semenke suncokreta poboljšavaju nivo holesterola, jačaju kosti, utiču na detoksikaciju, dobar su izvor proteina, kontrolišu šećer u krvi... Razlikuje se više od 50 vrsta suncokreta od kojih većina potiče iz Severne Amerike.

    Nutritivne vrednosti na 100 g:

    Kalorije: 584

    Ugljeni hidrati: 20 g

    Vlakna: 8 g

    Šećeri: 2 g

    Masti: 51 g

    Omega 3 masne kiseline: 74 mg

    Protein: 21 g

    Vitamin E: 33 mg

    Niacin: 8 mg

    Kalcijum: 78 mg

    Gvožđe: 5 mg

    Magnezijum 325 mg

    Fosfor: 660 mg

    Kalijum: 645 mg

    Cink: 5 mg

    Selen: 53 mg

     1885
  • Makadamija - orah koji čuva zdravlje i lepotu

    Makadamija - orah koji čuva zdravlje i lepotu

    Makadamija je vrsta oraha australijskog porekla, koja po ukusu ipak najviše podseća na lešnike. U ishrani se koristi oljušteno jezgro plodova braonkaste boje, ali se njihovim hladnim ceđenjem može dobiti i ulje bademastog mirisa, koje najveću primenu ima u kozmetičkoj industriji. Makadamije su prava riznica zdravlja jer su bogate vitaminom A, B, gvožđem, proteinima i antioksidansima, ali su u našem podneblju dosta potcenjene i nekako zaboravljene. Ovo su samo neke od blagodeti po zdravlje i lepotu koje pružaju makadamije:

    1. Makadamije u sebi sadrže zdrave, monozasićene masti (12% na sto grama) pa čuvaju srce, smanjuju loš holesterol i trigliceride, ali i pomažu da se očiste arterije na kojima je nakupljena nezdrava mast iz brze hrane.

    2. One čuvaju organizam i od raka. Naime, zbog visokog sadržaja flavanoida koji se u našem telu pretvaraju u antioksidanse, štite od napada toksina i slobodnih radikala koji uzrokuju pojavu raka. Najviše čuvaju od raka pluća i prostate.

    3. Takođe, čuvaju creva i ubrzavaju metabolizam. Makadamije sadrže oko 7% rastvorljivih vlakana koji nas održavaju sitim, ali su bitni i za pravilan rad creva i lakše izbacivanje toksina.

    4. Zbog kombinacije fosfora, magnezijuma i kalcijuma, jačaju kosti i zube i sprečavaju pojavu osteoporoze.

    5. Za kraj, makadamije nisu odlične samo za unutrašnje zdravlje organizma, već i za spoljašnju lepotu. Zbog toga što su bogate proteinima, vitaminom B i antioksidansima, ubrzavaju rast kose, jačaju nokte i daju poseban sjaj licu. Hladno ceđeno ulje od makadamije možete i koristiti kao masku za kosu, a možete i ubaciti par kapi ovog ulja u kremu za lice kako biste sprečili pojavu dubokih bora.

     2929
Jako stari sremski recept. Vraća u detinjstvo. Brzo, lako i veoma ukusno!
30108
Malo zahtevnije jelo. Vrlo zanimljivo na izgled, i jako dobrog ukusa. Za one koji vole da kuvaju, i posvećuju dosta vremena kuvanju zarad dobrog ukusa.
6693
Recept za pikantne popečke od krompira je prvi recept koji sam iseckala iz novina i zalepila u svesku.
18168
Ja sam na dijeti koju sam u zadnjih mesec dana prekršio mali milion puta. Naravno da je takvo ponašanje ostavilo traga. Vaga opasno naginje na skoro 90kg a o trigliceridima…
16672
Jesen stiže dunjo moja... a gde su dunje tu je i slatko od dunja. Ovo je recept koji godinama koristim.
169220
Od ribljih konzervi jedino volim da konzumiram tunjevinu. I obožavam da je koristim kad god stignem i gde god stignem :) Evo jednog odličnog recepta za pljeskavice od tune.
27133