• Mitovi o alergiji i intoleranciji na mlečne proizvode

    Mitovi o alergiji i intoleranciji na mlečne proizvode

    Prvi mit - alergija na hranu nije isto što i intolerancija. Ta dva termina se odnose na dve različite stvari. Alergija označava stanje kada imuni sistem reaguje na neposredni nadražaj, a reakcije variraju od blagih do smrtno opasnih. Blagi su povraćanje, dijareja, bolovi u stomaku i kijanje, dok su ozbiljniji problemi sa disanjem, oticanje usana i disajnih puteva i gubitak svesnosti. Preko 90% alergijskih reakcija izazvano je jednom od ovih 8 namirnica - mleko, žitarice, kikiriki, orah, jaja, soja, riba i morski plodovi.
    Intolerancija na hranu, sa druge strane, jeste reakcija digestivnog sistema i simptomi se ispoljavaju kada pojedete određenu količinu hrane, a simptomi su mučnina, nadutost, dijareja i gasovi. Ovo najčešće izazivaju mlečni proizvodi i žitarice.

    Drugi mit - kada vam jednom dijagnostifikuju alergiju, nikad više ne smete jesti tu hranu. Alergije na hranu se mogu razviti u svim dobima života i mnoga deca su pogođena ovim, ali je moguće da kasnije u životu više nemaju reakcije na hranu na koju su bili alergični u detinjstvu. Testove treba regularno ponavljati, da bi se utvrdilo jeste li i dalje alergični.

    Treći mit - morate izbegavati mleko i mlečne proizvode ako ste intolerantni na laktozu. Odrasli i adolescenti kojima je dijagnoza intolerancija na laktozu mogu da tolerišu oko 12 grama laktoze, što je otprilike jedna šolja mleka ili jogurta. Količina laktoze varira u određenim namirnicama, tako da se ti ljudi mogu držati onih sa nižim postotkom poput švapskog sira, jogurta, kiselog mleka i mocarele. Jogurt je posebno preporučljiv.

    Četvrti mit - ljudi koji su alergični na mleko mogu da piju mleko bez laktoze. Mleko bez laktoze je i dalje mleko, tako da nije dobar izbor za ljude zaista alergične na mleko. Međutim, za ljude koji imaju intoleranciju na mleko, ovo je savršen izbor.

     1417
  • Karanfilić

    Karanfilić

    Karanfilić je sušeni, neotvoreni pupoljak. Latinski naziv je Syzygium aromaticum, sin. Eugenia aromaticum ili Eugenia caryophyllata. Kod nas se naziva i klinčić. Poznat je po svom veoma intenzivnom mirisu. Pospešuje varenje i apetit, deluje kao antiseptik i jača cirkulaciju. Preporučuje se kod lošeg zadaha i slabih desni. U hladnim zimskim danima slobodno ubacite komad-dva u kuvanom vinu. Poboljšaće njegov ukus i miris i pomoćiće vam da se brže ugrejete i umirite. Takođe dodajte ga kada pripremate kompote, medenjake, kolačiće sa jabukama...

     10903
  • Šta su makronutrijenti?

    Šta su makronutrijenti?

    Sastav naše ishrane je od suštinskog značaja za zadovoljavanje potreba našeg organizma, pa je važno razumeti razliku između dve vrste hranljivih sastojaka koje se mogu podeliti na makronutrijente (ugljene hidrate, proteine I masti) I mikronutrijente (vitamine I minerale).

    Makronutrijenti

    Imaju svoje specifične uloge I snabdevaju nas kalorijama I energijom. Makronutrijenti su svuda, jedina razlika se odnosi na to u kojoj količini su prisutni.

    Masti – Suštinski deo zdrave ishrane I čine od 15 do 20 odsto onoga što konzumirate. Pomažu razvoj mozga, celokupnom funkcionisanju ćelija, zaštiti organa I apsorbovanju vitamina.

    Primeri zdravih masti: bademi, orasi, seme bundeve, masline, avokado.

    Proteini – Od značaja za popravku I regeneraciju tkiva I ćelija, važni za zdravlje imunog sistema I proizvodnju hormona. Amino kiseline se nalaze u hrani bogatoj proteinima.

    Dobri izvori proteina: pasulj, mahunarke, avokado, repa, jaja...

    Ugljeni hidrati – Sastoje se od malih lanaca šećera koji se koriste kao izvor energije I trebalo bi da iznose oko 45 do 65 odsto celokupne ishrane.

    Izvori ugljenih hidrata: jabuke, banane, karfiol, smeđi pirinač, proso, kvinoa, pasulj.

     11079
  • Grupe namirnica - alat za zdravu ishranu

    Grupe namirnica - alat za zdravu ishranu

    Ishrana je složena stvar, postoje brojni tradicionalni hranljivi sastojci (vitamini, minerali, vlakna, proteini, masti i ugljeni hidrati), plus hiljade drugih sastojaka. Hrana poput brokolija, šargarepe ili jabuka je izuzetno zdrava, ali ishrana koja bi se sastojala samo od njih ne bi bila zdrava. Način ishrane treba da obezbedi raznovrsnost koja vodi zdravlju.

    Grupisanje namirnica u pet grupa treba da nam olakša ova težak posao.

    Proteinska grupa sadrži meso, morske plodove, pasulj, grašak, jaja, orašasto voće, semenke i soju. Ova hrana pruža dovoljnu količinu proteina za normalno funkcionisanje. Ograničite unos industrijski obrađenog mesa poput kobasica, viršli, raznih salama, jer su krcate nitratima i solju.

    Voćna grupa sadrži sveže, konzervisano, zamrznuto ili suvo voće. Iako je izuzetno zdravo, nemojte preterivati sa voćem, jer sadrži dosta šećera i kalorija.

    Grupa povrća sadrži sve vrste povrća, sirovo, kuvano, zamrznuto, konzervisano ili sušeno. Povrće je veoma hranljivo, a sadrži veoma malo kalorija, što znači da ga treba jesti u gotovo neograničenim količinama.

    Grupa u koju spadaju mleko i mlečni proizvodi sadrži namirnice bogate kalcijumom - mleko, sir, pavlaku, jogurt i sl.

    Žitarice (i proizvodi koji se dobijaju od brašna) imaju sopstvenu grupu. One mogu biti rafinisane ili integralne. Pšenica, pirinač, ječam, kukuruz, ovas, spelta i sl. ako su integralni sadrže dosta vlakana, gvožđa i vitamina B. Rafinisanim žitaricama se dodaje vitamin B i gvožđe, ali ona gotovo da ne sadrže vlakna.

    Uravnotežena ishrana obuhvata sve ove grupe, što vodi očuvanju našeg zdravlja.

     3739
  • Raspodela obroka sa ciljem mršavljenja

    Raspodela obroka sa ciljem mršavljenja

    Doručak

    Nikada ne preskačite doručak. Ukoliko to činite, usporićete metabolizam što je pogubno u održavanju ili gubljenju telesne težine. Da biste održali ravnotežu šećera u krvi, jedite složene ugljene hidrate poput integralnih žitarica, voća i povrća umesto rafiniranih ugljenih hidrata – belog hleba i belog šećera.

    Ručak

    Tri do četiri sata nakon doručka vreme je za naredni obrok. Neka se sastoji od složenih ugljenih hidrata i proteina kako biste održali nivo energije.

    Popodnevna užina

    Ukoliko je razmak između ručka I večere previše velik, nivo šećera u krvi će vam opasti. Konzumirajte namirnice koje sadrže proteine, vlakna. Previše slatkiša doneće vam malo energije ali ćete se osećati umorno ubrzo nakon što ih pojedete.

    Večera

    Tri do četiri sata nakon ručka – vreme je za večeru. Odvojte vreme da pripremite zdrav obrok. Polovinu tanjira bi trebalo da čine voće i povrće, četvrtinu protein a ostatak vlakna.

     978
Recept za musaku od krompir pirea. Lako se priprema i veoma je ukusno. Ima mao drugačiji šmek nego klasična musaka.
23045
Predivna ideja za toplo predjelo. Brzo i jednostavno se priprema, a ko želi može da ga služi i kao glavno jelo ili kao prilog.
17137
Vrlo su ukusne i jeftine i mnogo se služiti kao dodatak uz meso, ili same sa zelenom salatom.
17687
Limun torta je veoma ukusna i aromatična. Ujedno lako i brzo se priprema. Probajte!
10242
Mafini sa ukusom vanile su jednostavni ali zaista preukusni. Možete ih puniti prelivom po želji ili samo ukrasiti šlagom, kako god više volite iskoristite svoju maštu.
13309
Fantastična ideja kako da zamenite raznorazne zašećerene slatkiše zdravim slatkišima. Možete koristiti bilo koju vrstu voća, ili da ih mešate po želji. Najlepše u celoj priči je to što vam…
16797