• Kako sačuvati zdravo srce

    Kako sačuvati zdravo srce

    Da biste smanjili rizik od kardiovaskularnih bolesti, kao i da biste smanjili simptome već postojećih oboljenja, pokušajte slediti sledeća pravila.

    Ograničite unos zasićenih masnih kiselina - birajte krtije meso i nemojte jesti kožu sa pečenja. Nemojte konzumirati mesne prerađevine, hranu dinstajte, grilujte, pecite ili kuvajte, a nemojte je pržiti.
    Redovno jedite ribu i hranu biljnog porekla bogatu proteinima, poput soje, pasulja, sočiva i orašastog voća. Jedite sir sa manjim postotkom mlečne masti. Zamenite svoj punomasni jogurt kiselim mlekom koje je manje masno i lakše se vari. Nemojte jesti mnogo margarina, slatkiša i testa.

    Jedite hranu bogatu omega-3 masnim kiselinama - ulje od lanenog semena i soje.Takođe, svojoj ishrani dodajte orašasto voće, ribu i jaja.

    Ograničite unos natrijuma (soli) - višak natrijuma u organizmu povišava krvni pritisak i otežava rad srca, tako da je korišćenje manje količine soli od one na koju ste navikli blagotvorno za srce. Da bi jelo imalo dodatnu dimenziju, koristite začinske biljke, a ne so.

     2002
  • Dodajte šljive redovnoj ishrani, a evo i zašto

    Dodajte šljive redovnoj ishrani, a evo i zašto

    Šljive sadrže veliku količinu vitamina (A, C, K, B1, B2, B3, B6, E) ali i minerala: kalijum, magnezijum, gvožđe, kalcijum i cink. Bogate su dijetetskim vlaknima, pa su neretko na spisku namirnica kod onih koji žele da se oslobode viška kilograma. Studije su pokazale da su šljive dragocene za smanjenje glukoze u krvi, kao i za smanjenje nivoa triglicerida. Jačaju tkiva i kosti, a regulišu i probavni sistem jer deluju kao prirodan laksativ. Jačaju imunitet zbog čega je organizam otporniji na bolesti, infekcije i upale. Regulišu stres i opuštaju mišiće.

     1401
  • Izborite se sa detetom koje je probirljivo u jelu

    Izborite se sa detetom koje je probirljivo u jelu

    Izbirljivost u ishrani je jedan od najčešćih roditeljskih problema, a mnogi sa zavišću gledaju majke koje ponosno izjavljuju da njihovo dete pojede sve što se pred njega stavi. Ipak, treba znati da većina dece neku hranu smatraju neukusnom.

    Obično se radi o hranljivim namirnicama, a istovremeno su im neodoljive nezdrave grickalice i slatkiši. To ne treba da čudi s obzirom na to da se ukus razvija vremenom, pa je normalno da dete sve više i jače oseća ono što mu se sviđa, od onoga što mu ne pričinjava zadovoljstvo prilikom jela.

    Nažalost, prisiljavanje ne daje baš dobre rezultate i često je kontraproduktivno. Metoda "ne ustaj od stola dok ne počistiš tanjir" je stresna, kako za roditelja, tako i za dete, upozorava dečji psiholog Rejčel Busman. Sve dok je dete zdravo i jede raznoliko, ne upuštajte se u rat oko svakog komada povrća.

    Proširite jelovnik

    Umesto toga, kaže Busman, treba se koncentrisati na ono što dete voli i proširiti jelovnik, ponuditi mu nove stvari. U avanturi isprobavanja nove hrane roditelj treba da bude uzor. "Sastavite spisak nove hrane koju ćete isprobati u sledećih nedelju dana i od toga napravite porodičnu igru. Napravite lutriju od kuhinje", savetuje Busman.

    Hrani koja dete nije oduševila iz prvog pokušaja, treba dati i drugu priliku. Ponekad je dovoljno da drugi put proba ili možete primeniti novi recept kako bi se otkrilo da je nešto baš dobro i ukusno. Pokušajte i sami da pojedete nešto što u prošlosti niste voleli kako biste detetu pokazali da se ukus menja, baš kao i ljudi sami.

    Granice

    Kada dete kaže da mu se ne sviđa ručak, roditelj oseti potrebu da mu pripremi drugi obrok. To pak uspostavlja loše navike i obeshrabruje dete u isprobavanju novih stvari. "Ja kažem da ne pružam 24/7 uslugu kuvanja", kaže psiholog. Umesto toga predlaže jednostavniju rezervnu varijantu poput činije salate ili muslija za slučajeve kada dete baš nikako ne može da pojede ponuđeno. Takva standardna alternativa olakšava pritisak koji osećaju i roditelji i deca. Naravno, ovu strategiju ne treba zloupotrebljavati, čak ni kada dete želi baš svako veče činiju hranljivih žitarica.

    Takođe, deci treba pokazati da ceo obrok nije "kontaminiran" ako je u njemu nekoliko omraženih šargarepica. Neka dete skloni parčiće koji mu se ne sviđaju na ivicu tanjira. To je možda teško sprovesti kod neke dece, ali daje im važnu lekciju u kojoj roditelj, opet, može da im bude uzor.

    Metoda "uradi sam"

    Najbolji način za rešavanje probirljivosti za stolom jeste da dete angažujete u pripremi hrane. Dobar način je da zajedno obavljate kupovinu namirnica. Busman preporučuje da prepustite detetu da samo odabere neke namirnice koje želi da proba. Ono će tako možda otkriti da mu prija ukus dimljene hrane ili da više voli kisele umesto slatkih jabuka.

    izvor:roditeljski.info

     4571
  • Zašto je važno jesti kupus?

    Zašto je važno jesti kupus?

    - Sadrži veoma malo zasićenih masti, a dobar je izvor vlakana. Ukoliko želite da održite svoju telesnu težinu - idealan je!

    - Odličan je izvor folata kao suštinske komponente DNK. Ovaj niskokalorični obrok sadrži velike količine proteina i hranljivih materija.

    - Kupus sadrži velike količine vitamina C i K. Štiti organizam od slobodnih radikala, jača kosti i štiti od osteoporoze.

    - Prirodan je izvor elektrolita i minerala, posebno kalcijuma, magnezijuma i gvožđa - neophodnog za formiranje crvenih krvnih zrnaca.

    - Čisti krv i eleminiše toksine iz organizma, leči zatvor, kožne bolesti, artritis i dobar je saveznik za lečenje proširenih vena.

     1932
  • Saveti za zamrzavanje mesa

    Saveti za zamrzavanje mesa

    Ako ne planirate da koristite meso u roku od nedelju dana nakon kupovine, zamrznite ga u plastičnoj foliji. Za duže skladištenje, čuvajte meso u kesama za zamrzivače. Održavajte temperaturu zamrzivača na 0 stepeni ili niže. Pečeno goveđe meso možete čuvati u zamrzivaču maksimum 12 meseci, jagnjeće pečenje do 9 meseci, svinjsko do 6 meseci. Kada želite da odmrznete meso, najpre ga iz zamrzivača prebacite u frižider, pa ga tek onda prebacite na sobnu temperaturu. Ne potapajte meso u vrelu vodu kako bi se što pre odledilo, na taj način gubi svoja svojstva i aromu.

     8228
Kuglof možete služiti uz kafu, čaj, sok, toplo mleko, kuvano vino, kao desert, doručak pa čak i večeru. Jednostavno uživajte!
28314
Sezona je jabuka, iskoristite je maksimalno. Evo jednog fantastičnog recepta za jabukovu ravaniju sa mlevenim orasima.
6786
Krem pita i još sa malinama i šlagom? Neodoljiva kombinacija! Uživajte!
9316
Divna salata sa sirom, šunkom, kiselim krastavčićima i proprženim susamom koji joj daje dodatni šmek.
14215
Grčka salata je veoma ukusna, osvežavajuća i zdrava. Preko leta kada su velike vrućine možete je služiti uz jelo ili jednostavno kao glavno jelo.
14116
Valdorf salata je veoma lagana, ukusna i osvežavajuća. Možete je služiti kao predjelo ili uz glavno jelo. Uživajte!
4288