• Namirnice i pića koja sadrže so u velikoj meri

    Namirnice i pića koja sadrže so u velikoj meri

    Sir je dobar izvor kalcijuma i proteina. Niskomasni sir sadrži 28 grama proteina i 160 kalorija. Jedna porcija može sadržati skoro 1.000 mg natrijuma, oko 40 odsto vrednosti koju bi trebalo unositi na dnevnoj bazi.

    Žitarice mogu biti zdrav način da otpočnete svoj dan. Neke od njih sadrže i od 180 do 300 mg po prosečnoj porciji, odnosno 12 odsto neophodne vrednosti na dnevnom nivou.

    Tanjir tople supe sadrži polovinu neophodne količine koju bi trebalo unositi dnevno.

    Topla čokolada zbog svog zagrevanja sadrži mnogo veći procenat natrijuma – i do 7 odsto preporučene dnevne vrednosti.

    Palačinka sadrži iI do 2.000 mg natrijuma.

    Zamrznuto povrće ima veću količinu natrijuma, po porciji – 500 mg.

     1219
  • Osam važnih pravila za upotrebu daski za sečenje

    Osam važnih pravila za upotrebu daski za sečenje

    1. Izbegavajte seckanje mesa i povrća na istoj dasci

    Koristite zasebne daske za meso i povrće. Razmislite o obeležavanju namene daski prema bojama: crvena za seckanje sirovog mesa, a zelena za povrće. Ukoliko više volite drvene daske, koristite trake za obeležavanje.

    2. Kako rešiti problem seckanja na „klizavim“ daskama?

    Uštedite vreme i čim primetite da vam daska klizi tokom rada, stavite vlažni papirni ubrus ispod nje. Izbegavajte upotrebu krpa ili peškira, bilo kakvog materijala zbog koga bi vaša podloga za rad bila neravna.

    3. Izaberite odgovarajuću veličinu prema nameni

    Da biste bili sigurni da li je veličina vaše daske odgovarajuća, postavite nož koji koristite dijagonalno preko ploče. Površina ploče bi trebalo da bude nekoliko centimetara veća od noža.

    4. Izbegavajte pranje u mašini za pranje sudova

    Bez obzira da li je u pitanju drvo ili plastika, daske ne bi trebalo odlagati u mašinu za sudove gde su izložene toploti zbog koje mogu pucati.

    5. Sprečite preteranu apsorpciju vode

    Vrlo je jednostavno. S vremena na vreme premažite dasku pčelinjim voskom ili mineralnim uljima bez mirisa kako ne bi došlo do isušivanja drvenih daski.

    6. Izbegavajte podloge od stakla i mermera

    Osnovni razlog – noževi gube na oštrini.

    7. Koristite dasku pravljenu od bambusa?

    Ukoliko je osnova vaše daske pravljena od bambusa, uložite novac u čelični nož. Bambus je teži od drveta i brže će otupiti oštrice svih drugih noževa.

    8. Kada je pravo vreme za zamenu daski?

    Istrošene ivice, pukotine ili veliki broj ogrebotina nastalih prilikom sečenja su odlične za razvoj brojnih bakterija, pa su i osnovni pokazatelj da bi dasku trebalo zameniti.

     2927
  • Hrana koju bi trebalo izbegavati tokom leta

    Hrana koju bi trebalo izbegavati tokom leta

    1. Razmislite o tome kako se osećate nakon što ste pojeli brokoli, kale, kupus ili karfiol. Ako je prva reč koja vam pada na pamet "nadutost", onda smo na pravom putu. Kada ovo povrće stigne do creva, fermentira ih bakterija i proizvodi metan, ugljen dioksid i vodonik - što dovodi do gasova.

    2. Spanać je izvrstan nutritivni dodatak letnjoj salati, ali ne zaboravite da su listovi bogati rastvorljivim vlaknima i oligosaharidima, pa vodite računa o količini koju unosite.

    3. Umesto gaziranih napitaka, izaberite običnu vodu. Vaše telo će zadržati manje tečnosti i ostati hidrirano.

    4. Umesto za suvim voćem, posegnite za svežim. Sušeno voće sadrži mnogo više šećera, dok će sveže voće hidrirati vaše telo.

    5. Izbegavajte kafu u velikim količinama tokom leta. Pokazalo se da kafa potpomaže oslobađanje gastrina što može uticati na učestale odlaske u toalet, kao i na otežane motoričke sposobnosti.

     1766
  • Iznenađujuće činjenice o bananama

    Iznenađujuće činjenice o bananama

    Verovatno niste znali da vas konzumacija banana može učiniti srećnim, ili da vam njen miris može smanjiti apetit... U nastavku slede još neke činjenice koje verovatno niste znali o ovoj divnoj voćki.

    • Banane su odlične ako držite dijetu - banana srednje veličine sadrži 110 kalorija, 30 grama ugljenih hidrata i 3 grama vlakana. Osim toga, banana sadrži vrstu skroba koji ne možete svariti, ali ćete se zbog njega osećati sitim. Ovo bananu čini odličnom užinom pred vežbanje.
    • Banana split je izmišljen 1904 u Pensilvaniji - originalni recept je sadržao tri kugle sladoleda (čokoladu, vanilu i jagodu), bananu podeljenu uzduž, čokoladni sirup, jagode, komadiće ananasa, kikiriki, šlag i maraskino višnje. Ovaj desert sadrži od 530, pa do preko 1000 kalorija po porciji.
    • Banane su bile ukusnije pre 100 godina - vrste banane koje se danas jedu su drugačije od onih koje su jele naše bake i deke. Pređašnja vrsta je bila ukusnija i veća, ali je u periodu od 1920 do 1960 vrsta gljivice uništila zasade banane. Uzgajivači su se stoga okrenuli drugoj vrsti.
    • Bananama preti istrebljenje - stručnjaci tvrde da gljivica koja je u prošlom veku zbrisala jednu vrstu banane, sada preti i današnjoj vrsti. Rešenje može biti razvijanje novih vrsta, što će banane učiniti otpornijim.
    • Banane se lako vare - one ne iritiraju probavni trakt i često se koriste u dijetama. Zbog ovog svog kvaliteta su i jedno od prvih vrsta voća koje se daje bebama kada počnu da jedu čvrstu hranu.
    • Banane popravljaju raspoloženje - mala banana sadrži 27 miligrama magnezijuma, minerala koji popravlja raspoloženje. Manjak magnezijuma u organizmu je povezan sa depresijom, anksioznošću i drugim poremećajima raspoloženja.
     1535
  • Sladoled kroz vekove i prostore

    Sladoled kroz vekove i prostore

    Postoji nekoliko mitova koji se bave nastankom sladoleda. Neki kažu da ga je Marko Polo doneo u Evropu, pri povratku iz Azije, drugi da ga je Katarina Mediči predstavila Francuzima kada se udala za Henrija II, dok se većina slaže da nijedna od tih priča nije tačna i da sladoled postoji mnogo duže od par stotina godina.

    Sladoled u svojoj prvobitnoj formi veoma malo podseća na današnju ukusnu poslasticu.

    Još su kralj Solomon i Aleksandar Veliki uživali u ledenim pićima zaslađenim medom.

    Kineski carevi iz dinastije Tang su prvi jeli zaleđenu poslasticu na bazi kravljeg, kozjeg ili bivoljeg mleka. Mleko je začinjavano biljkama i potom u metalnim posudama potopljeno u hladnu vodu dok se ne zaledi.

    U Srednjem veku, Arapi su počeli da prave ledena pića na bazi trešanja ili višanja, nara ili dunje. Vremenom, ova pića postala su popularna kod evropske aristokratije, posebno u Italiji i Francuskoj.

    U XVII veku pića su transformisana u deserte, dodatkom šećera. Tako je dobijen sorbe, čiji je tvorac bio Antonio Latini (1642 – 1692). On je takođe prvi napravio i mlečni sorbe, koji se smatra prvim pravim sladoledom.

    Sicilijanac Frančesko Prokopio dei Kolteli otvorio je prvi kafe u Parizu, Il Procope, 1686. godine. To mesto je postalo omiljeno sastajalište poznatih intelektualaca tog vremena, uključujući Bendžamina Frenklina i Viktora Igoa. U tom kafeu prvi put je poslužen gelato, italijanska verzija sorbea. Prokopio je postao poznat kao otac italijanskog sladoleda.

    Otprilike u isto vreme, Francuzi su počeli sa eksperimentisanjem u ovoj oblasti. Tada je nastao zaleđeni desert nazvan fromage (sir). Uprkos svom imenu, ovaj desert se ne pravi sa sirom i nije potpuno jasno poreklo samog imena, ali se pretpostavlja da ga duguje kalupima u kojima se poslastica zamrzavala, a koje su inače korišćene za pravljenje sira. Jedan od najranijih recepata uključuje krem, šećer i vodicu od narandžinog cveta. Tokom XVIII veka fromage je postao veoma popularan širom Francuske.

    Krajem istog veka, 1790, u Njujorku je otvoreno prvo mesto u kojem se prodavao sladoled u SAD. Tokom leta te godine Džordž Vašington je navodno potrošio 200 dolara na ovu letnju poslasticu. On nije bio jedini američki predsednik koji je bio ljubitelj ovog slatkiša, tu spadaju i Tomas Džeferson i Abraham Linkoln.

     1845
Kremasti, sočni rolat sa ukusom karamela, čokolade i likera od višnje. Uživajte!
2528
Ako ste navikli da puslice budu slatke, ovaj recept će biti pravo izneđenje za vas, ali prijatno!
7526
Ovaj kolač se zove orahov san. Pravi se sa mlevenim orasima, čokoladom i pudingom od vanile. Uživajte!
5616
Divna kombinacija-čokolada i plazma keks, uz dodatak eurokrema, oraha, i bele čokolade...uf ko bi tome odoleo?!
6485
Interesantni kolačići sa kakaom i kokosovim brašnom.
7165
Veoma zanimljiv kolač sa grizom i jabukama, idealan za hladne zimske dane.
29910