Kada se suočite sa ovim pitanjem, treba uzeti u obzir dva velika faktora - kada je bio ručak i kada je vreme za spavanje?
Četiri sata nakon ručka dovoljno je vremena da se stomak isprazni i da nesmetano možete da sebi priuštite novi obrok. Ako je pauza između ručka i večere duža od četiri sata, ne bi bilo loše da ubacite užinu pre večere.
Gravitacija baš i nije uvek prijateljski nastrojena i ne volimo je previše (npr. kad se pentramo uz neko strmo brdo), ali naš stomak voli gravitaciju, jer ona pomaže varenju. Dobro pravilo je da ne treba jesti u okviru od sat vremena pred spavanje. Inače, ideja da se sva hrana koju pojedete nakon izvesnog vremena (npr. 6 popodne) sva hrana pretvara u mast je pogrešna.
Ako ste i posle večere gladni, možete uzeti neku užinicu (ako imate više sati do polaska u krevet), a ako vam je dosadno i želite da grickate nešto, zapamtite, hrana ne treba da bude razbribriga.
Zašto: Usne su odraz zdravlja i hidratacije celog tela. “Ako ste dobro hidrirani, usne će vam biti dobro hidrirane”, kaže dr Elizabet Lipski, klinički nutricionista. Manje vode u telu znači manjak hidratacije kože – našeg najvećeg organa u telu.
Ostali signali: glavobolje, retko uriniranje, suva koža...
Nedavno istraživanje objavljeno u časopisu Neuroscience Letters pomaže nam da razumemo zašto posežemo za određenim vrstama hrane kada smo pod stresom. Naučnici su na jeziku pronašli receptore za hormone koji se aktiviraju stresom. Ti receptori se nalaze kod ćelija koje nam omogućavaju da osetimo sladak i gorak ukus.
Ovo znači da, kada smo pod stresom, ti hormoni mogu delovati direktno na našu percepciju ukusa.
Hormoni posebno deluju na receptore za slatko, tako da je ona neobjašnjiva želja za slatkišima kada smo pod stresom logična. Potrebno je još istraživanja na ovu temu, kako bi se utvrdilo kako tačno ovi hormoni deluju na celo telo, posebno na metabolizam i apetit.
U međuvremenu, kako biste izbegli konzumaciju slatkiša, kada ste pod stresom držite voće blizu sebe i pokušajte da izdvojite neko vreme za vežbu, jer ona smanjuje nivo stresa.
Liči je voće koje uspeva u suptropskim predelima. Prvi je vesnik leta u Kini. Dostupan je od jula do oktobra. Bogat je vitaminima, esencijalnim mineralima i vlaknima. Najčešće se konzumira sveža ali se može pronaći i sušni plod ili u obliku čaja. Odličan je izvor gvožđa, magnezijuma, kalijuma, natrijuma i cinka. Ima i protivupalna svojstva zahvaljujući prisustvu oliganola zbog čega je snažan antioksidans. Idealan je za lečenje hemoroida, modrica i proširenih vena jer sadrži rutin. Štiti kožu od UV zračenja i podstiče pravilan rad bubrega.
Iako većina nas ne brine o svojim kognitivnim sposobnostima u starijem dobu, sada je vreme da počnemo da razmišljamo o tome. U nastavku sledi lista od četiri namirnice koje dokazano pomažu u očuvanju pamćenja na duže staze.
Borovnice - sadrže antioksidant koji poboljšava pamćenje. Prema tromesečnoj studiji sprovedenoj u Americi, ljudi koji su svakodnevno pili sok od borovnice pokazivali su bolje rezultate od svojih parnjaka koji nisu to činili
Bademi - odlična su hrana za mozak, jer sadrže proteinsku komponentu koja čuva kognitnivne funkcije
Crna čokolada - čokolada koja sadrži bar 70% kakao praha sadrži flavanole koji potpomažu dotok krvi do mozga
Zeleni čaj - svi već znamo za blagotvorna dejstva zelenog čaja, ali nije zgoreg ponoviti da je jedna od njegovih mnogobrojnih dobrih osobina to što pozitivno utiče na memoriju.
Pre početka pravljenja rolata na pek papiru iscrtati jagode ili neko drugo voće grafitnom olovkom pa papir okrenuti naopačke i na sliku nanositi dekoraciju.