Dodajte jednu kafenu kašičicu mlevenog đumbira u svoju jutarnju kafu i napravićete tradicionalni bliskoistočni napitak koji ne samo da pomaže varenju već pomaže u borbi protiv slobodnih radikala. Čaj od đumbira pak doprinosi smirenosti. Šolja čaja od đumbira u jutarnjim časovima korisna je za ublažavanje mučnine. Isprobajte!
Neki simptomi stresa su svima dobro poznati: glavobolja, poteškoće sa koncentracijom, akne... Da li ste znali da dehidracija takođe utiče na stres? Sve je povezano sa nadbubrežnim žlezdama. Ove male žlezde (koje se nalaze na vrhu oba bubrega) proizvode hormone koji regulišu vaš imuni sistem, metabolizam i druge važne funkcije. Jedan od tih hormona je kortizol koji utiče na energiju. Manji unos tečnosti direktno utiče i na funkcije nadbubrežnih žlezda. To znači da se proizvode manje hormona, uključujući i aldosteron, koji reguliše nivo tečnosti i elektrolita u telu. Ukoliko je nivo kortizola povećan, depresija je gotovo neizbežna kao rezultat.
Kruške (Pyrus communis) su, kao i njene "sestre" jabuke i dunje rod drvenastih biljaka iz familije Rosaceae. Rastu uglavnom u umerenim predelima Evrope, Afrike i Azije. Može se reći da u našim predelima i nisu tako popularne kao npr. jabuke, iako u Francuskoj simbolišu luksuz, dok su u Staroj Grčkoj bile smatrane za "dar bogova". A zašto je to tako? Kruške su izuzetno zdrave pre svega zbog velike količine dijetalnih vlakana koje nose u sebi pa dobro utiču na probavni i kardiovaskularni sistem, a sadrže i zavidan nivo vitamina C kao i drugih minerala (magnezijum, kalcijum, fosfor). Zanimljivo je da su kruške voće od kojeg postoje najmanje šanse za dobijanje alergije, pa se često koriste u ishrani beba. Danas postoji preko hiljadu vrsti ove voćke, a najopširnija podela bi bila na domaće evropske (Pyrus communis) i dalekoistočne (Pyrus pyrifolia), i mogu biti zelenkaste, smeđe, crvene, i žute (najčešća nijansa). Izuzetno su slatke pa se često u ishrani koriste kao zamena za šećer, od njih se prave razne pite, kolači, kompoti...i naravno domaća rakija - dobro poznata viljamovka. Jednom kad krenu da sazrevaju, brzo se kvare pa ih treba što pre iskoristiti.
Nivo šećera u krvi se povećava onda kada vaše telo ne može proizvesti dovoljno insulina ili ga ne može efikasno obraditi. Kao rezultat toga, može osetiti vrtoglavicu i umor, a u ekstremnim slučajevima može doći do dijabetesa. Brojni su faktori koji utiču na visok nivo šećera u krvi, pri čemu je princip loše ishrane s prekomernim unosom šećera i ugljenih hidrata jedan od njih. Ipak, može se javiti i kao rezultat stresa, nedostatka fizičke aktivnosti, genetike... Određene namirnice mogu vam pomoći da snizite nivo šećera u krvi.
Cimet – Prema nutricionisti Ričardu Andersonu, samo jedna kašičica cimeta dnevno može pomoći u smanjenju nivoa šećera u krvi.
Riba – Zahvaljujući omega-3 masnim kiselinama.
Vlakna – Između 25 do 50 grama vlakana dnevno može značajno poboljšati nivo šećera u krvi.
Beli luk - Sadrži jedinjenja koja imaju efekte slične insulinu.
Višnje – Utiču na otpornost na insulin i smanjuju nivo šećera u krvi.
Crveno vino – Sprečava apsorpciju glukoze u crevima.