• Šta treba znati o natrijumu

    Šta treba znati o natrijumu

    Natrijum ima veoma važnu ulogu u organizmu. Iako se ne zna zasigurno, procena je da je telu potrebno do 500 mg natrijuma dnevno da bi normalno funkcionisalo. So nam je potrebna za transmisiju nervnih impulsa, prenošenje hranljivih materija po organizmu i za kontrakciju mišića, uključujući i srce. Međutim, kada je nivo natrijuma previsok, bubrezi otpuštaju višak vode, povećavajući tako količinu krvi i krvni pritisak. Zbog toga srce sve teže funkcioniše, krvni sudovi su pod sve većim pritiskom, a osoba je u opasnosti od srčanog i moždanog udara.

    Preporučene dnevne doze natrijuma su: 1200 mg za starije osobe i 2300 mg za zdrave odrasle, dok prosečan Amerikanac dnevno unese oko 4000 mg.

    Iako se termini natrijum i so koriste kao sinonimi, to nije slučaj, jer je kuhinjska so natrijum hlorid, što znači da u svom sastavu sadrži 40% natrijuma i 60% hlora.
    Većina dnevnog unosa soli ipak ne dolazi direktno iz slanika, već posredno, putem industrijski obrađene hrane. Čak 75% od dnevnog unosa dešava se ovako. Zato je najsigurniji način da pazite na unos natrijuma to da jedete što više svežih, neobrađenih namirnica.

     3111
  • Ishrana po krvnim grupama

    Ishrana po krvnim grupama

    Dijetalna ishrana po krvnim grupama privlači sve više pažnje u poslednje vreme. Popularizovao ju je doktor Peter D'Adam i polazi od teorije da svaka od četiri krvne grupe zahteva poseban režim ishrane, inače se organizam dovodi u neki vid disbalansa i umorno stanje. Iako su mnogi primetili da im se sveopšte stanje organizma popravilo otkako se hrane po ovom principu, postoje kritike u vezi sa ovom teorijom, tako da se pre upuštanja u ovaj režim ishrane obavezno konsultujte sa lekarom.

    Karakteristike nulte krvne grupe:

    Smatra se da je to najstarija krvna grupa i osobe koje je imaju su prirodni lovci, imaju brz metabolizam, dobro varenje, otporni su na mnoge bolesti. Prija im hrana bogata proteinima, mesojedi.

    Preporučljive namirnice: svi proteini životinjskog porekla, ponajviše junetina, teletina i jagnjetina, riba, maslinovo i laneno ulje, orasi, mahunasto i zeljasto povrće, bundeva, paprika, smokve.

    Izbegavati: ne preporučuju se jaja i mlečni proizvodi, alkohol i kafa, kao ni peciva i pšenično brašno.

    Karakteristike A krvne grupe

    Osobe koje imaju A krvnu grupu su prirodni vegetarijanci kojima ne prija hrana životinjskog porekla jer imaju manjak želudačne kiseline. Takođe, često su i alergične na gluten.

    Preporučljive namirnice: riba, sojino mleko i tofu sir, kikiriki, pasulj, skoro svo povrće i voće, kafa, zeleni čaj, vino.

    Izbegavati: meso, jaja, pšenicu, belo brašno, pečurke, banane, pivo i žestoka pića.

    Karakteristike B krvne grupe

    Osobe sa B krvnom grupom se mogu smatrati srećnicima jer mogu jesti zaista raznovrsnu hranu bez posebnog pravila, pa ipak, postoje određene namirnice koje više prijaju od drugih.

    Preporučljive namirnice: svo meso sem piletine, slanine i šunke, mlečni proizvodi, pasulj, ovas, svo povrće, svo voće, zeleni čaj.

    Izbegavati: piletinu, slaninu, šunku, sladoled, sočivo, heljdu, kokos.

    Karakteristike AB krvne grupe

    I osobe sa AB krvnom grupom mogu jesti raznovrsnu hranu. Čine samo 5% stanovništva i smatra se da su evoluitivno najnovija grupa. AB grupi ne prijaju suhomesnati proizvodi.

    Preporučljive namirnice: mlečni proizvodi kao što su feta, kefir, pavlaka i jogurt, maslinovo ulje, sočivo, pirinač, svo povrće osim kukuruza, kafa.

    Izbegavati: suhomesnate proizvode, puter i parmezan, kukuruz, heljdu, kokos.

     2949
  • Deset činjenica koje niste znali o jagodama

    Deset činjenica koje niste znali o jagodama

    Jagode, vesnik proleća među voćem, omiljena su poslastica većini dece, a ni odrasli nisu imuni na njihov primamljivi ukus. Međutim, koliki god da ste ljubitelj ove prirodne poslastice, evo nekoliko stvari koje verovatno  niste znali o jagodama:

    • Svaka jagoda ima oko 200 semenki i one su jedino voće čije se semenke nalaze na spoljnoj strani ploda.
    • Pripadaju porodici ruža.
    • U Belgiji postoji muzej posvećen jagodama.
    • Stari Rimljani su verovali da jagode imaju lekovita svojstva.
    • Jagode su niskokalorične namirnice, a bogate su vitaminima C, K i B6, kao i kalijumom, folnom kiselinom, amino kiselinama i vlaknima. Veruje se da pomažu u smanjivanju rizika od srčanih oboljenja i nekih vrsta raka.
    • Istraživanja pokazuju da osobe koje konzumiraju jagode pre treninga sagorevaju više kalorija i izdržljivije su, u poređenju sa onima koji to ne čine.
    • Sok od jagode pomešan sa medom može da ublaži opekotine od sunca.
    • Francuzi veruju da su jagode afrodizijak, a mladenci ih tradicionalno konzumiraju za doručak, u obliku kremaste, slatke supe.
    • Jagode se mogu i kiseliti, ako se uberu zelene.
    • Kada bi se sve jagode proizvodene u Kaliforniji tokom jedne godine poređale plod uz plod, obišle bi svet 15 puta.
     3526
  • Biljke kao odličan izvor proteina

    Biljke kao odličan izvor proteina

    Postoji mnogo sjajnih opcija za održavanje balansirane ishrane sa mnogo proteina, a ispod ćete naći neke od najboljih biljnih varijanti.

    Karfiol – iako mnogi ljudi nisu ljubitelji ovog povrća, ono je neverovatno zdravo i korisno za organizam. Jedna šolja kuvanog karfiola sadrži oko 2,3 grama proteina i brdo hranljivih materija koje smanjuju rizik od raka i kardiovaskularnih bolesti.

    Kikiriki – jedna od omiljenih grickalica širom sveta u svega tridesetak grama sadrži gotovo 7 grama čistog proteina, što ovu biljku čini odličnim izborom.

    Ovas – uprkos svojoj ne baš zavidnoj reputaciji, stečenoj delom i zahvaljujući Oliveru Tvistu, ovsene pahuljice su sjajne za početak dana, jer osim što sadrže obilje belančevina, odličan su izvor vlakana, a pomažu i stabilizaciji nivoa šećera u krvi. Uz malo banane i cimeta, ni ukus vas neće razočarati.

    Badem – osim što je dobar izvor proteina, bademi će vam omogućiti da budete siti duže nego bilo koja druga koštunjava biljka.

     1701
  • Lekovita svojstva krastavca

    Lekovita svojstva krastavca

    Visoki procenat kalijuma i mali procenat natrijuma daje krastavcu izuzetno delotvorno diuretičko svojstvo. Da bi se ono sačuvalo, ne sme se soliti kako ne bi izgubio jedno od svojih najvrednijih svojstava.

    Rastvara mokraćnu kiselinu, pa je izrazito koristan osobama s kamenom u bubrezima i mokraćnoj bešici, a time što podstiče izlučivanje vode, krastavac potpomaže i izlučivanje otrovnih sastojaka iz organizma.

    Kora krastavca sadrži i silicijum, redak mineral veoma važan za zdravlje kostiju.

    Koristi se i u kozmetici, za ulepšavanje i osvežavanje kože lica. Zbog velike količine vitamina E, pogotovo u kori, štiti kožu od slobodnih radikala koji razaraju ćelije i ubrzavaju starenje.

    Silicijum-dioksid koji se nalazi u krastavcu čini vašu kosu i nokte sjajnijim i jačim.

    Snižava šećer u krvi pa se preporučuje i dijabetičarima.

    Ima posebno blagotvorno dejstvo kada je reč o upali kože, svrabu, ujedima insekata, kožnom osipu...

    Krastavac ublažava gorušicu, a ukoliko ste izgoreli na suncu, stavite ga na bolna mesta.

     1916
Jeftino, a ukus je baš pravi rafaelo. Probajte i sami se uverite.
8584
Dok traje dugo toplo leto osvežite se sa ovim ukusnim napitkom :)
2295
Mmmm....ukusan kremasti sladoled od višnje.
Ukusna okrepljujuća čorba od brokolija.
S leva na desno: Čoko smoki kolač, Šarene kinder štagle, Televizor kolač, Keks puding kolač, Jafa kolač.
6796