• Mikroplastika u hrani?

    Mikroplastika u hrani?

    Mikroplastika se sve češće pronalazi u različitim okruženjima, a hrana nije izuzetak. Nedavna studija ispitala je 15 različitih brendova morske soli i pronašla 273 mikroplastične čestice po kilogramu soli. Druga studija je objavila da se do 300 mikroplastičnih čestica može pronaći u kilogramu meda i 109 po litri piva. Ipak, najčešći izvori mikroplastike su morski plodovi. Ostaje nejasno kakav uticaj mogu imati po naše zdravlje. Do sada je obavljeno vrlo malo istraživanja, a neka od njih pokazuju da mikroplastika može najviše štete doneti jetri, bubrezima i crevima.

     1638
  • Kako prejedanje pred spavanje utiče na organizam?

    Kako prejedanje pred spavanje utiče na organizam?

    Teški obroci ili masna hrana neposredno pre spavanja mogu izazvati nelagodu i probavne smetnje. Nesanica je jedna od češćih pojava. Ukoliko puno jedete pred spavanje, vaš organizam tražiće više tečnosti. Ukoliko steknete naviku da večerate neposredno pred spavanje, možete razviti žgaravicu. Da biste je izbegli, jedite bar dva do tri sata pred spavanje. Obilni obroci, bogati ugljikohidratima, ne samo da mogu nadoknaditi količinu kalorija za taj dan, već idućeg jutra mogu uticati na visok nivo šećera u krvi.

     2035
  • Hrana za zdrave bubrege

    Hrana za zdrave bubrege

    Uravnotežena ishrana koja sadrži dosta hranljivih materija važna je za svakoga. Međutim, ljudi sa smanjenom funkcijom bubrega trebalo bi da obrate pažnju na svoju ishranu.

    Previše proteina povećava pritisak na bubrege. Jedite namirnice koje sadrže nizak nivo proteina jer ćete smanjiti novo uree u krvi. Meso, jaja i mlečne proizvode zamenite sa žitaricama i povrćem.

    Ugljeni hidrati čine najveći deo ishrane ukoliko imate problema sa funkcionisanjem bubrega. Ukoliko imate bilo kakvu bolest ili oštećenje bubrega, trebalo bi da obratite pažnju na nivoe jednostavnih i složenih ugljenih hidrata. Složenih ugljenih hidrata ima u hlebu, smeđem pirinču i nekom povrću. Jednostavni ugljeni hidrati nalaze se u voću. Izbegavajte proizvode koji sadrže rafinisani šećer.

    Unos natrijuma je od gotovo najveće važnosti. Izbegavajte namirnice koje su bogate natrijumom, uključujući čips, slaninu, sir, konzervirano povrće, konzervirane supe... Začine i biljke koje ne sadrže natrijum možete koristiti za dodavanje arome hrani bez povećanog unosa natrijuma.

    Otežana funkcija bubrega utiče na balans nivoa kalcijuma i fosfora u krvi. Kada su visoki nivoi fosfora, a kalcijuma smanjeni - može doći do slabljenja kostiju i bolova u zglobovima.

    Takođe, neophodno je održavati nivo kalijuma u organizmu. Nepravilan rad bubrega uzrokuje i nepravilan rad srca usled povećanog nivoa kalijuma. Izbegavajte banane, brokoli, čokoladu, šljive, dinje i gljive. Namirnice sa veoma malom količinom kalijuma su: jabuke, lubenice, kruške, krastavci, grožđe, brusnice, višnje i šargarepe.

     2589
  • Amarant

    Amarant

    Amarant (lat. Amarantus retroflexus) je pomalo zapostavljena žitarica poreklom iz Perua, po sastavu najsličnija kinoi. Koristili su je još drevni Asteci, a danas se najviše uzgaja i koristi u Indiji, Meksiku, Rusiji, Nepalu i na Tajlandu.

    U narodu poznata i kao štir, rumenka ili lisičji rep, jedna biljka amaranta može sadržati čak do 60.000 semenki, i iako danas postoji preko 60 vrsti ove žitarice, ubedljivo se najviše koristi crveni amarant.

    Ono šta čini amarant izuzetno zdravom žitaricom jeste to što sadrži duplo više proteina nego na primer beli pirinač, kao i velike količine lizina - retke aminokiseline koja se uglavnom nalazi u mesu, pa se posebno preporučuje vegetarijancima. Amarant ne sadrži gluten, pa je odličan i za sve zastupljeniji bezglutenski režim ishrane.

    Ono što je posebno zanimljivo kod amaranta jeste to što se od njega mogu praviti kokice, a njegovo lišće takođe možete koristiti samleveno kao začin ili ga prosto možete skuvati u varivu. Od amaranta se pravi i izuzetno kvalitetno i skupo ulje, a brašno amaranta je često glavni sastojak mnogih integralnih vrsti hleba i peciva.

     2292
  • Energetske i hranljive vrednosti: boranija

    Energetske i hranljive vrednosti: boranija

    Boranija pripada mahunarkama, a poreklom je iz Meksika, a u Evropu je stigla u 16. veku. Pruža širok spektar hranljivih materija kao i veliki izvor dijetetskih vlakana koji povećavaju osećaj sitosti. Reguliše nivo šećera u krvi, kaoi nivo holesterola. Odlična je za anemiju, bronhitis kao i bolesti srca i krvnih sudova. Naručito je treba konzumirati u slučaju pada imuniteta, problema sa nesanicom, ili protiv prehlada i gripa.

    Energetske i hranljive vrednosti (na 100 g):

    Energetska vrednost: 31 kcal

    Ugljeni hidrati: 7,13 g

    Proteini: 1,82 g

    Masti: 0,34 g

    Holesterol: 0 mg

    Dijetalna vlakna: 3,4 g

    Niacin: 0,752 mg

    Vitamin A: 690 IU

    Vitamin C: 16,3 mg

    Natrijum: 6 mg

    Kalijum: 209 mg

    Kalcijum: 37 mg

    Gvožđe: 1,04 mg

    Magnezijum: 25 mg

    Cink: 0,24 mg

     2330
Lagani desert koji brzo i lako priprema.
5188
Prava letnja osveževajuća salata.
12412
Brzo se priprema i veoma je ukusno.
6181
Evo jednog slatko-kiselog sosa, koji možete poslužiti uz meso, ili od njega napraviti filove za kolače.
10117
Prave prolećne sarmice.
1871
Ako vam deca nevole povće kaomoja, evo recepta da im malo " podvalite" i tako pojedu boraniju koju nevole.
7535