• Marokanska tradicionalna kuhinja - najegzotičnija!

    Marokanska tradicionalna kuhinja - najegzotičnija!

    Ništa ne zvuči tako egzotično kao marokanska kuhinja. Razne marokanske đakonije spremljene sa opijajućim začinima tipičnim za ovaj predeo nijednog gurmana ne ostavljaju ravnodušnim!

    Južni Maroko poznat je ne samo po začinima već i po slatkišima, a meso se tradicionalno sprema u umaku od mente, maslinovog ulja i ceđenog limuna i narandže. Na severu preovlađuju orašasti plodovi i voće kao što su jabuke, smokve i kruške. Nijedno kuvano jelo ne može da prođe bez korijandera i belog luka.

    Četiri najpoznatija tradicionalna marokanska jela su:

    Harira - to je supa od piletine začinjena šafranom i cimetom, a pošto neki Marokanci vole kada su supe gušće, Hariri se dodaje i zaprška od brašna i jaja.
    Kuskus je nacionalno jelo Maroka; ujedno je i najpoznatije. Pravi se od posebne vrste krupnog brašna - semoline. Uz kuskus se služi začinjena repa, tikva, krompir i/ili piletina.
    Tajine je jagnjeći zapečeni paprikaš sa slatko - kiselim dodacima kao što su med, sirće ili neko voće. Od začina se obavezno koriste đumbir i šafran, a ovo jelo se tradicionalno peče u posudi od gline.
    Bistilla - to je najpoznatija marokanska pita punjena filom od iseckanog mesa, peršuna i mlevenog badema, začinjena cimetom, šafranom i kardamomom. Meso u slatkoj piti vam se čini kao loša ideja? Isprobajte ovaj recept, poješćete celu tepsiju sami, nisu Marokanske domaćice blesave!

     5655
  • Energetske i hranljive vrednosti: celer

    Energetske i hranljive vrednosti: celer

    Celer potiče iz oblasti mediterana. Prvobitno je korišćen kao lek, pa zatim u ishrani. Pominje se i u Homerovoj "Odiseji". Spada u namirnice koje jačaju imuni sistem, bogat je vodom zbog čega je od značaja za hidrataciju i pravilno funkcionisanje brojnih ćelija. Reguliše nivo šećera u krvi i sadrži veliku količinu vitamina A. Smanjuje rizik od prehlada, utiče na pravilan rad srca i štiti nervne ćelije pri čemu utiče na pravilan rad nervnog sistema.

    Energetske i hranljive vrednosti (na 100 g):

    Energetska vrednost: 16 kcal

    Ugljeni hidrati: 3 g

    Proteini: 3,46 g

    Masti: 1,12 g

    Holesterol: 0 mg

    Dijetalna vlakna: 2,10 g

    Niacin: 0,32 mg

    Vitamin A: 449 IU

    Vitamin C: 3,1 mg

    Vitamin K: 29,3 µg

    Natrijum: 80 mg

    Kalijum: 260 mg

    Kalcijum: 40 mg

    Gvožđe: 0,20 mg

    Magnezijum: 11 mg

    Cink: 0,13 mg

     1493
  • Stvari koje niste ni znali da možete da grilujete

    Stvari koje niste ni znali da možete da grilujete

    Meso, riba, pečurke i krompir spadaju u uobičajene namernice koje možete grilovati, no ako sledeći put želite probati nešto novo, ovih deset namirnica su odličan izbor za eksperimentisanje:

    1. Breskve - potrebno je samo da ih presečete na pola, izvadite košticu i stavite na gril. Možete ih potom začiniti sa malo cimeta ili žutim šećerom.

    2. Tofu sir - često se preporučuje kao zdrav izbor proteina za vegetarijanski način ishrane, a mnogi se žale kako ima prazan ukus. Probajte da stavite kriške tofu sira zajedno sa uobičajenom marinadom za meso na gril i dobićete ukusniju verziju ovog sira

    3. Banane - samo ih isecite uzduž i ostavite par minuta da se peku i imate odličan prilog uz meso

    4. Lubenice - da, dobro ste pročitali, čak i lubenice možete grilovati, odlično se kombinuju sa jelima od tune

    5. Prokelj - često se kuva, pa isprobajte novi način pripreme ovog povrća

    6. Ananas - grilovan ananas odličan je prilog uz ribu, može se začiniti marinadom od meda i cimeta

    7. Artičoke - pre grilovanja potrebno ih je kratko prodinstati na malo ulja ili kuvati u vodi.

    8. Masline - grilovane masline su odlične kao prilog mesu koje se poslužuje sa mediteranskim salatama

    9. Običan sir - baš kao i tofu sir, i običan možete grilovati tako što ćete ga staviti između dve tanke, vazdušaste lepinje.

    10. Avokado - retko se nalazi na meniju domaće kuhinje, no sledeći put iznenadite goste ovim egzotičnim voćem pripremljenim na neobičan način.

     3348
  • Najvažnije hranljive materije za zdravo telo

    Najvažnije hranljive materije za zdravo telo

    Proteini, ugljeni hidrati i masti su telu neophodni u velikim količinama. Telo koristi proteine iz hrane za obnovu i izgradnju tkiva. Pojedine popularne dijete preporučuju protein u različitim količinama, ali je Institut za medicinu ustanovio da je ženama neophodno 46 grama dnevno, a muškarcima 56 grama. Hrana koja sadrži neophodnu količinu proteina takođe može imati i zasićenih masti koje mogu ugroziti zdravlje srca. Zato su neophodne namirnice u svakodnevnoj ishrani: riba, pasulj, mahunasto voće...

    Ugljeni hidrati su "gorivo" za ljudski organizam. Nisu svi sasvim jednaki. Oni koje nalazimo u sokovima, pecivu, slatkišima, belom hlebu, testenini, vare se brzo i za sobom ostavljaju osećaj gladi. Ugljeni hidrati u namirnicama bogatim vlaknima obezbeđuju stabilan protok energije, tako da se osećamo sito kada jedemo pojedinu hranu u manjim količinama. Za to su odgovorne žitarice, povrće, voće, pasulj...

    Masti su važne za proizvodnju hormona i tkiva. Odrasli bi trebalo da unose minimum 20 do 35 grama mononezasićenih i polunezasićenih masti dnevno, tip masti u hrani kao što su riba, masline i maslinovo ulje, avokado i različite vrste semenki.

    Svaki od vitamina igra određenu ulogu u celokupnom zdravlju organizma. Vitamin A jača vid, vitamin C podstiče zarastanje rana i obnovu tkiva, vitamin E pomaže izgradnji crvenih krvnih zrnaca, vitamin D jača kosti, a B odžava pravilno i zdravo funkcionisanje nerava... Neki od njih rade udruženi sa mineralima, vitamin C recimo pomaže apsorbovanju gvožđa. Ishrana ispunjena voćem, povrćem, žitaricama može ispuniti sve potrebe organizma za vitaminima.

    Minerali obavljaju niz funkcija, uključujući regulisanje rada srca, zdravlja kostiju i krvnih ćelija, proizvode neophodne hormone... Važno je održavati njihovu ravnotežu zarad pravilnog funkcionisanja organizma. Telu su neophodni: kalcijum, fosfor, magnezijum, natrijum, sumpor, gvožđe, cink, mangan, jod, selen...

    Voda se smatra jednim od makronutrijenata, takođe. Pomaže varenju i apsorpciji hranljivih sastojaka, a i regulisanju telesne temperature i radu srca. Preporučeno je piti od 9 do 12 čaša vode dnevno.

     4012
  • Lečenje gljivičnih infekcija biljem

    Lečenje gljivičnih infekcija biljem

    Gljivične infekcije imaju tendenciju da se razviju najpre na koži ili na plućima. U većini slučajeva ne izazivaju ozbiljne posledice. Glavni simptomi su svrab, crveni osip, perutanje kože i krhki nokti. Niz različitih biljaka vam može pomoći u tretiranju navedenih posledica i zaustavljanju njihovog daljeg razvoja. Neke od njih su crni orah, beli luk, kava, majčina dušica, kurkuma, hajdučka trava... Osim što pomažu u lečenju gljivičnih infekcija, takođe jačaju imuni sistem, podstiču varenje i smanjuju upalu. Lečenje biljem ne garantuje potpuno izlečenje, zato je neophodno posavetovati se sa lekarom pre upotrebe bilja kako bi se uspostavila terapija koja bi vam najviše odgovarala.

     1322
Ukusna domaća supa sa kukuruznim brašnom.
8564
Ukusna gibanica, prste da položete!
3821
Ukusno i interesantno!
7022
Čorba od polubiža (sušene polovice graška).
1932
Ukusna pita sa sirom i pavlakom.
8732
Punjene paprike sa sirom i šunkom, zapečene na žaru.
5046