Poreklo limuna je navodno nepoznato, mada se smatra da potiče sa severoistoka Indije. U Evropu je stigao u prvom veku nove ere zahvaljujući arapskim trgovcima, a u Ameriku zahvaljujući Kolumbu nakon drugog putovanja u Novi Svet. Limun je takozvano supervoće, a njegova upotreba je višestruka. Odličan je saveznik kada su u pitanju brojne alergije, problemi sa respiratornim organima, grčevi. problemi sa venama, oganima za varenje, sa jetrom ili krvnim pritiskom. Koristi se za negu kose, kao i za “ubijanje” bakterija koje prouzrokuju neprijatan miris u predelu pazuha na garderobi...
Peršun (lat. Petroselinum crispum) je dvogodišnja začinska biljka koja se naširoko koristi u mnogim supama, čorbama, varivima, salatama, ali i uz pirinač, testeninu, pa čak i morske polodove (pogotovo sa belim lukom i maslinovim uljem), ribu i meso. Iako ga mnogi koriste u sušenom obliku ili smrnutog, peršun je najbolje koristiti dok je svež, i dodati pred sam kraj kuvanja kako bi sačuvao sve vitamine i lekovita svojstva. A tih svojstava ima mnogo; mnogi ni ne znaju da peršun na listi sedam najzdravijih začinskih biljaka - sadrži velike količine vitamina A, C, K, te jako redak vitamin B12, pa je dobar za krvne sudove, protiv anemije, a posebno je dobar diuretik, smatra se da čaj od peršuna može itekako pomoći u izbacivanju kamena iz bubrega i sprečavanju urinarne infekcije. Takođe, smatra se da je odličan osveživač daha, pogotovo kod pušača.
Spelta, ili kako je neki nazivaju krupnik, je žitarica organskog porekla koja je prvi put kultivisana u Južnoj Aziji. Na Bliskom Istoku se koristila još pre 9.000 godina i odatle se prenela na Evropu. U početku se koristila kao hrana za konje, a danas spada među najtraženije žitarice i za ljudsku ishranu, pre svega zato što sadrži jako malo glutena, a i zbog svog prijatnog slatkastog, orašastog ukusa.
Ova žitarica sadrži visok nivo aminokiselina među kojima su leucin, metionin, fenilalanin i trptofan koji proizvodi serotonin, hormon koji je zaslužan za dobro raspoloženje i koncentraciju. Takođe, spelta sadrži i skoro sve vitamine B grupe, kao i kalcijum, magnezijum i selen koji štiti od raka. Generalno se preporučuje za lečenje dijareje, opstipacije, grčeva i migrene. Održava normalan nivo šećera u krvi pa se posebno preporučuje dijabetičarima.
Od speltinog brašna možete praviti ukusan hleb koji je izuzetno hranljiv i dugo održava sitim, a zanimljivo je to što se od ljuspe spelte prave anatomski jastuci za spavanje, kao razne prostirke, dušeci i jastuci za trudnice i bebe.
Celer sadrži 95 odsto vode zbog čega je idealan za hidriranje tela. Jedna šolja celera ispunjava 6 odsto dnevnog unosa vlakana. Bogat je kalcijumom, natrijumom, magnezijumom, gvožđem, cinkom i kalijumom. Od vitamina prisutni su: A, K, C, E, B i D vitamin. Celer sadrži i organska hemijska jedinjenja koja mogu smanjiti nivo hormona stresa, čime se smanjuje i krvni pritisak. Seme celera pomaže u regulisanju infekcija urinarnog trakta. Preporučuje se svima onima koji boluju od artritisa jer smanjuje otoke i bolove u zglobovima.
Muskat (muskatni oraščić ili morski oraščić) kod nas se ne koristi često. Potiče iz tropskih krajeva, ima veoma prijatan miris i ljut ukus. Koristi se tako što se renda u veoma malim količinama prilikom pripreme varivima, kremovima, sosevima, sutlijašu, kuvanom vinu ... Deluje blago umirujuće ali se preporučuje da se koristi u malim količinama i ne treba ga davati deci.