Brojni nutricionisti preporučuju konzumiranje kupusa ukoliko želite da regulišete svoju telesnu težinu, a pritom ojačate imunitet, kardiovaskularni sistem, kosti, kožu... Kupus je izuzetno hranljiva biljna namirnica, a različiti načini pripreme mogu uticati na njegov nutritivni sastav. Utoliko je bolje kupus konzumirati sirov ili u obliku soka. Prepun je vitamina A, C, E I K, a sadrži i esencijalne minerale poput gvožđa, fosfora i joda.
Milioni mikroorganizama žive u telu svakog od nas, što pomaže varenju hrane, sprečavanju različitih bolesti i apsorbovanju važnih hranljivih materija. Neki od ovih mikroorganizama mogu biti štetni po zdravlje. Stručnjaci alternativne medicine ističu kandidu i brojne simptome koje ona uzrokuje: umor, bol, problemi sa varenjem...
Dijeta koja je zasnovana na borbi protiv kandide smanjuje potrošnju šećera, što navodno "ubija" višak štetnih mikroorganizama u crevima. Namirnice koje sadrže šećer, aditive, konzervans moraju biti eliminisani iz ishrane, a po nekima i crveno vino.
U procesu fermentacije, šećer iz grožđa pretvara se u alkohol i tako se dobija crveno vino. Kao rezultat fermentacije, vino sadrži neke šećere i relativno veliku količinu alkohola. Međutim, strožija faza ishrane podrazumeva izbacivanje hrane bogate ugljenim hidratima, šećerom, ali dozvoljava se postepeno uvođenje vina. Male količine vina i alkohol u njemu, mogu povoljno uticati u borbi protiv kandide.
Višnja je koštunjavo voće koje pripada porodici ruža. Vodi poreklo iz Severne Indije i Irana. U naše krajeve, kao i u ostatak Evrope, stigla je preko Grčke. Danas je i naša zemlja jedan od značajnijih izvoznika ovog voća. Narodna medicina ističe njihovo blagotvorno dejstvo kada su u pitanju grčevi i bolovi u mišićima. Višnje su riznica brojnih minerala, a posebno su značajne kada je u pitanju zdravlje kože, srca i nervnog sistema.
Telu je neophodna mast kako bi pravilno funkcionisalo, posebno kada je reč o apsorbovanju vitamina, dodatnoj energiji, nivou hormona itd. Ovo su četiri namirnice na samom vrhu liste kada je reč o sadržaju zdravih masti.
Maslinovo ulje – Jedna kašičica maslinovog ulja sadrži 10 grama zdravih mononezasićenih masti. Da biste redukovali unos zasićenih masti, koristite maslinovo ulje umesto maslaca za hleb i testenine.
Pistaći – 90 odsto masti predstavljaju zdrave masti. Pored toga, odličan su izvor vlakana i proteina.
Semenke bundeve – 75 odsto masti čine zdrave masti. Pored proteina i vlakana, sadrže veliku količinu magnezijuma.
Avokado – Jedino voće bogato zdravim mastima – u proseku oko 3 grama mononezasićenih i 0,5 grama polizasićenih.
Bol i slabost mišića je jedan od suštinskih znakova koji ukazuju na nedostatak vitamina D.
Hipertenzija je nesumnjivo uzrok smanjenog nivoa vitamina D u organizmu.
Jedno od posebno zanimljivih otkrića je veza između sezonskog afektivnog poremećaja sa fluktuirajućim nivoom vitamina D3.
Preterano znojenje ukazuje na nedostatak vitamina D. Medicinski stručnjaci nisu sasvim sigurni zašto je nivo vitamina D povezan sa znojenjem, ali veza postoji.