Domovina breskve je Kina ali se gaji svuda u svetu gde je malo toplija klima. Postoji preko 2000 sorti koje su nastale ukrštanjem ali svima je zajedničko to da sadrže oko 80% vode i dosta korisnih supstanci. Navikli smo da je konzumiramo u svežem obliku, u tortama, kolačima, kao sok, kompot... Osim za osveženje u toplim danima breskva se koristi i kao diuretik i antioksidans. Takođe ima veliku primenu u kozmetici.
Borovnica potiče iz Severne Amerike, a uzgaja se i u Evropi. Jača imuni sistem, vid, krvne sudove, želudac kao i disajne organe. Pomaže kod infekcija i problema sa organima za varenje. Narodna medicina ističe lekovitost listova borovnice zbog čega samo voće nazivaju "biljnim insulinom".
Zbog oblika, punjenje neće biti ravnomerno pečeno. Delovi će biti previše pečeni i suvi, a ostatak sirov i žilav.
2. Nanesite začine sa svih strana
Bez obzira na izbor začina, ćuretina će biti ukusnija ukoliko ih nanesete i spolja i iznutra. Takođe, meso možete premazati maslinovim uljem ili puterom kako bi bilo što sočnije.
3. Ostavite meso da odstoji
Sat vremena pre pripreme ostavite meso da odstoji.
Zalivajte meso vodom tokom pečenja
U zavisnosti od veličine i težine, meso se peče od tri do pet sati. Povremeno zalivajte mlakom vodom kako bi meso ostalo sočno. Nemojte preterivati kako meso ne bi dobilo penastu strukturu. Po završetku, prekrijte meso folijom i ostavite da odstoji između 20 i 40 minuta.
Smokva (lat. ficus) je voće iz porodice dudovki (moraceae) i zbog svojih lekovitih svojstava spada u red najzdravijih namirnica na svetu. Smatra se da potiče iz Turske, a danas se najviše gaji u zemljama Mediterana jer joj je potrebna topla, sredozemna klima da bi uspela. O tome koliko je smokva popularna i blagodetna po zdravlje dovoljno govori i činjenica da je još u Staroj Grčkoj važila za cenjenu namirnicu čiji je izvoz bio zabranjen, dok su je u Starom Rimu smatrali svetim voćem. O smokvama su se pisale razne pesme, bajke i legende, a verovatno najpoznatija potiče upravo iz Rima, odakle kruži priča da se ispod smokvinog drveta odmarala vučica koja je odgojila Romula i Rema. Što se tiče našeg podneblja, ustaljeni nazivi za ovo voće su još i smokvinica, smokvenica, figovnik. Danas postoji oko 600 vrsti smokvi i one mogu biti različitih nijansi - bele, zelene, smeđe, pa čak i tamno ljubičaste. Osim što su ukusne, sadrže i veliki broj vitamina, a najviše vitamin A, E, C, K i beta karoten. Izuzetno su bogate i vlaknima, zbog čega dokazano smanjuju holesterol. Naime, smatra se da šaka smokvi može da upotpuni polovinu dnevnih potreba za vlaknima, dok kompot od smokve ubrzava metabolizam i deluje kao laksativ. U ishrani se najčešće koriste sušene, za pravljenje sokova, vina ili čaja. Ipak, treba paziti sa upotrebom suvih smokvi jer sadrže dosta šećera pa nisu pogodne za dijabetičare. Zanimljivo je da se zbog svoje lepote, stabljika smokve često koristi kao ukrasna biljka.
U vreme antike, špargla je smatrana lekom, zbog svojih karakteristika. Ova biljka je bogata glutationom, antioksidantom koji se bori protiv slobodnih radikala u telu i time snižava rizik od kancera. Ova biljka takođe sadrži velike količine vitamina A i betakarotena.
Špargla je prirodan diuretik i aminokiseline koje se nalaze u njoj pomažu u čišćenju tela.
Takođe, ona je sjajan izvor vitamina B, koji utiče na zdravu trudnoću. Ima i vitamina K, koji sprečava stvaranje krvnih ugrušaka.
Lutein i zeaksantin su supstance koje su odgovorne za zdravlje očiju i smanjuju šansu za dobijanje katarakte ili slabljenja očnog mišića.
I najzad, jedna stabljika sadrži od dve do četiri kalorije, tako da se možete opustiti i uživati u jelu!