• Kivano - ukusna i zdrava poslastica

    Kivano - ukusna i zdrava poslastica

    Kivano , odnosno afrička rogata dinja ili ukrasni krastavac pripada porodici Cucurbitaceae i srodnik je dinjama, krastavcima, lubenicama i tikvicama.

    Poreklom je iz semi aridnih predela Afrike ali se uspešno gaji na Novom Zelandu i u Americi. Na svetskim tržištima kivano je dostupan tokom cele godine upravo zahvaljujući velikoj proizvodnji u ove dve zemlje.

    Ukoliko ga jedete svežeg, najbolje je da rasečete plodove po dužini i koristite kašičicu. Inače, u svetu se plodovi kivana koriste kao dodaci raznim salatama, prelivima ali i kao dekoracija.

    Doprinosi zdravlju nerava i krvnih sudova, neutrališe slobodne radikale, a nivo vitamina A deluje kao antioksidans pored toga što utiče na bolji vid, odnosno usporava ili sprečava razvoj katarakte.

    Cink, kao mineral koji je neophodan organizmu i ima različite uloge, u kivanu doprinosi zarastanju rana i boljem funkcionisanju određenih organa, tkiva, krvnih sudova i ćelija.

    Štiti kožu, smanjuje mogućnost pojave bora i uklanja fleke na licu.

    Organska jedinjenja u kivanu regulišu hormone, naročito adrenalin i hormon stresa.

    Idealan je ukoliko imate problema sa grčevima, nadimanjem, zatvorom. Reguliše nivo holesterola u organizmu, a visok nivo minerala jača kosti.

     2401
  • Simptomi nedostatka vitamina E

    Simptomi nedostatka vitamina E

    Nizak nivo vitamina E može izazvati mišićnu slabost. Od suštinskog je značaja za centralni nervni sistem. Njegov nedostatak rezultira oksidativnim stresom koji utiče na otežano hodanje i koordinaciju. Takođe može doći do oštećenja određenih neurona što dalje prouzrokuje otežanu sposobnost prenosa signala. Prouzrokuje i pogoršanje vida i oslabljenost imunog sistema.

     1033
  • Energetske i hranljive vrednosti: cimet

    Energetske i hranljive vrednosti: cimet

    Cimet je, prema brojnim istraživanjima, u upotrebi još od 2000. godine pre nove ere. Dokazi ukazuju na to da je korišćen u celom antičkom svetu i da su ga arapski trgovci doneli u Evropu gde je postao jednako popularan. Dugo je bio statusni simbol i uprkos širokoj upotrebi, poreklo cimeta je dugo čuvana tajna sve do početka 16. veka. Da bi održali svoj monopol, arapski trgovci su bili poznati po legendama koje su prenosili svojim kupcima, a koje su se ticale toga kako dobavljaju luksuzni začin. Edvard Kirk u svom vodiču za stomatologiju iz 1884. godine pominje pastu napravljenu od morfina, karbonalne kiseline i karanfilića ili ulja cimeta. Studije pokazuju da cimet snižava nivo lipida, odnosno holesterol i trigliceride. Kora cimeta takođe pomaže u kod upala i infekcija, a ulje samog cimeta zaustavlja tup bol i ima antiseptička svojstva.

    Energetske i hranljive vrednosti (na 100 g):

    Energetska vrednost: 247 kcal

    Ugljeni hidrati: 50,59 g

    Proteini: 3,99 g

    Masti: 1,24 g

    Holesterol: 0 mg

    Dijetalna vlakna: 53,1 mg

    Niacin: 1,33 mg

    Vitamin A: 295 IU

    Vitamin C: 3,8 mg

    Vitamin K: 31,2 µg

    Natrijum: 10 mg

    Kalijum: 431 mg

    Kalcijum: 1002 mg

    Gvožđe: 8,32 mg

    Magnezijum: 60 mg

    Cink: 1,83 mg

     1449
  • Kako sprečiti "tamnjenje" banana?

    Kako sprečiti "tamnjenje" banana?

    Banane postaju braon zbog jednostavnog procesa oksidacije. Kiseonik oksidira enzime, a pulpa reaguje na vazduh i postaje braon. Iako je hemijska reakcija neizbežna, njen proces može biti usporen uz pomoć nekoliko kuhinjskih trikova.

    Banane bi trebalo čuvati van frižidera. Izloženost sunčevoj svetlosti može ubrzati proces oksidacije, pa banane prekrijte krpom.

    Čim oljuštite bananu, ona će početi ubrzano da oksidira a samim tim i "tamni". Jedno od načina kako da usporite proces je da krišku banane potpite u sok od limuna ili je premažete u nekoliko slojeva.

    Pomaže i ukoliko isečete bananu na kolutove i ostavite je u vodi kojoj dodate nekoliko kapi limuna.

    Tableta vitamina C izmrvljena i rastvorena u vodi takođe može sprečiti ubrzan proces oksidiranja banane.

     3236
  • Saksijsko uzgajanje bilja: ruzmarin

    Saksijsko uzgajanje bilja: ruzmarin

    Ruzmarin je veoma otporna začinska biljka čiji uzgoj zahteva veoma malo nege. I ovoj biljci je potrebna sunčeva svetlost i to od 6 do 8 sati dnevno. Saksiju je neophodno povremeno rotirati kako bi svi delovi biljke imali dovoljno svetlosti. Zaliva se umereno, tek nakon što se zemlja u saksiji potpuno osuši. I ova biljka najbolje uspeva u saksijama sa drenažnim rupicama. Sadi se u zemlji kojoj se dodaje nešto peska. Orezujte ga makazama ukoliko krene da razvija suve grane. Orezivanjem će biljka poprimiti i željeni oblik.

     860
Dekorativne, ukusne u znaku jeseni.
Može biti glavno jelo, predjelo....
1002
Bundeva je čarobni dodatak testu. 
Neko će reći nisu oblatne već oblande, za mene su oblatne, u mojoj porodici su se uvek tako zvale.
1716
Može umesto masti i margarin ali lično meni su mnogo lepše sa mašću.
Da prste poližeš, baš je ukusna.