• Začini i aromatične biljke

    Začini i aromatične biljke

    Najčuvenije svetske kuhinje Francuske, Italije, Kine, Indonezije, Indije itd. odlikuju se po upotrebi mnogih začina u skoro svakom jelu. Aromatično začinsko ulje, bilo je traženo i cenjeno još u staro doba. Njime se trgovalo i sticalo ogromno bogatstvo. Začinske biljke ne samo da poboljšavaju ukus i miris jela, već produžavaju trajnost hrane i čuvaju je od kvarenja. Začinske biljke najčešće uspevaju u tropskim krajevima, ali mnoge uspevaju i kod nas gajene ili samonikle. Koriste se sveže ili osušene, a u jelo se dodaju pred kraj kuvanja da ne bi izgubile aromu.

    Sušene začine treba čuvati u dobro zatvorenim staklenim ili metalnim bočicama. Domaćice obično znaju koje jelo traži koji začin. Evo nekih osnovnih začina:

    • Karanfilići ili Klinčići: Koriste se celi ili u prahu. Imaju intenzivan miris, pa treba oprezno sa njima. Koriste se za sosove sa govedinom, kuvano vino, poslastice sa jabukama ili voćem.
    • Kardamom: Male zelene bobice sa puno semenki, aroma slična limunu, imaju jači ukus i slabiji miris.
    • Chilli: Vrlo pikantne zelene i crvene papričice jake arome i ljutine. Sušeni chilli je još pikantniji. Po ukusu je sličan Kajenskom biberu.
    • Cimet: Štapići cimeta se odstružu od kore stabla i osuše. Ima veoma jaku aromu. Koristi se u jelima od pirinča i mesa i u raznim voćnim poslasticama.
    • Šafran: Od tankih sušenih niti šafrana dobija se prah koji se u vrlo malim količinama dodaje za poboljšanje boje i ukusa jela.
    • Korijandar: Svetlosmeđe semenke sveže arome, koriste se cele ili mlevene. Upotrebljava se za pripremanje jela sa mesom.
    • Kurkuma: Prah žute boje, dodaje se jelima od povrća, riže i piletine za pojačavanje ukusa i boje.
    • Gorušica: ili senf, slačica je aromatični začin za sosove i konzerviranje povrća.
    • Kim: Semenke se mogu koristiti cele ili mlevene, veoma prijatnog ukusa i mirisa, za marinade, čorbice, sosove, peciva.
    • Lovor: Poboljšava ukus mesu, čorbama, ribi i umacima, sveži listovi su aromatičniji i antiseptični.
    • Metvica: Karakterističan miris i ukus mente, koristi se za poboljšavanje ukusa jela od janjetine i piletine. Dobar je i za slatka jela i pića.
    • Anis: Semenke pune etarskog ulja, ide uz piletinu, šunku, sosove, ribu, slatka pića.
    • Đumbir: Uspeva u Aziji, ima veoma prijatan miris sličan limunu, ljutkast. Koren se koristi kao začin za sosove, pečenja, kolače i pudinge.
    • Vanila: Plod je mahunast, koristi se za pojačavanje arome kolača i poslastica.
    • Biber: U zrnu i mleveni koristi se za sva jela kuvana i pečena, aromu razvija na toploti. Ljutina varira od vrste, zrenja i prženja.
    • Beli luk: Omiljeni začin za sva slana jela, prirodni antibiotik, za zaprške, piletinu, mlevena i druga mesa.
    • Vlašac: Sa blagim mirisom luka, odlično prija u omletima, na pečenim krompirima, salatama i kao ukras.
    • Mažuran: Sladak je i mirisav, sveže listovi se mogu dodati salati.
    • Origano: Mediteranski začin, obavezan u talijanskim jelima od testenine i picama.
    • Kapar: Miriše lagano na anis i dobro prija uz ribu.
    • Ruzmarin: Jak začin, koristi se za mariniranje mesa i pečenja.
    • Estragon: Ukus podseća na anis. Začin za salate, nadeva za testo.
    • Majčina dušica: Veoma jake arome i mirisa, koristi se za mesne nadeve, pečurke, mediteransko voće i povrće.
    • Bosiljak: Ima jaku aromu i dobro pristaje u jelima od paradajza i u mediteranskoj kuhinji.
    • Peršun: Za poboljšavanje ukusa kuvanim jelima, čorbama, ribi, salatama. Svež list za dekoraciju.
    • Kadulja ili Žalfija: Opora ali puna mirisa i arome, listovi se koriste za nadeve uz pečenu svinjetinu ili gusku, za pripremu kobasica i pašteta.
    • Kleka: Obavezno se stavlja u jela koja se pripremaju od divljači. Stavlja se u rakiju, po čemu je poznata rakija klekovača.
    • Muskatni oraščić: Utiče na bolje raspoloženje, dodaje se testu, mlevenom mesu i kuvanom vinu.
    • Mirođija: Uspeva u svakoj bašti. Izrazitog je mirisa, koristi se za razne čorbe, umake, salate, turšiju.
    • Nana: Jednako se koristi sveža i sušena. Dodaje se jelima od povrća i mesa, likerima i kremovima. Ima osvežavajući ukus mente.
    • Paprika aleva: Koristi se slatka i ljuta mlevena i tucana kao zaprška za paprikaš, sarmu, pasulj, čorbe. Deo je nacionalnih kuhinja.
    • Ren: Upotrebljava se naribani koren pripremljen sa sirćetom, veoma izražajne prijatne ljutine. Dodaje se raznim sosovima uz pečenje i šunku.
    • Timijan: Dodaje se raznoj mesnatoj hrani, kobasicama i pašteti.
    • Celer: Sveži koren se upotrebljava za supe i salate, sušen za poboljšanje ukusa raznim jelima od mesa i povrća.
    • Crni luk: Slatko ljutog ukusa, svež ili kuvan osnova je mnogim jelima od povrća, sosova i salata.

     

    Zamrzavanje začinskog bilja

    Peršun, celerov list, mirođija, majčina dušica, estragon, mažuran, vlašac, kopar, korijandar, metvica mogu se zamrznuti. Pojedinačno ili mešano po želji, sitno naseckane začine staviti do polovine posudice za led, pa sipati vodu i zamrznuti.

     

    Sušenje začinskog bilja

    Mažuran, majčina dušica, ruzmarin, kadulja, lovor metvica su dobri za sušenje. Začinsko bilje uberite po lepom sunčanom vremenu dok sunce nije prejako. Najbolje je sušiti sa stabljikom. Spojite biljke u vezice i obesite ih na toplom, senovitom, prozračnom mestu najmanje nedelju dana. Ako sušite biljke u pećnici, stavite na rešetku na 30 stepeni sa polu otvorenim vratima. Osušene staviti u staklene ili glinene posude.

     

    Začinjeno sirće

    U staklenu flašu dodati začinske trave po želji, estragon, majčinu dušicu, metvicu, kopar, beli luk. Na začine sipati jabukovo sirće. Crvenom vinskom sirćetu dodajte ruzmarin. Koristiti nakon 2-3 nedelje za marinade, salate.

     

    Začinjeno ulje

    Takođe je ukusno kad je začinjeno. Maslinovo ulje sa belim lukom i bosiljkom uvek je spremno za paradajz salatu. Ulje sa belim lukom, kimom i mirođijom za salatu sa krastavcima. Orahovo ulje sa narandžinom korom, lovor, biber, majčina dušica pogodan je za ribu, govedinu ili divljač..

     20134
  • Kardamom - drevni indijski lekoviti začin

    Kardamom - drevni indijski lekoviti začin

    Kardamom je začin koji potiče iz Indije, Nepala i Butana. Danas se uzgaja u većini tropsih zemalja u Aziji, uključujući Indiju, Kinu, Vijetnam, Koreju i Japan. Jedan je od najskupljih začina nakon šafrana i vanile. Ima jak, oštar miris i ukus, koji podseća na mešavinu limuna, nane i duvana. Koristi se kao dodatak pirinču, mesu i raznim marinadama, pa čak i crnoj kafi i čaju. Najčešće se upotrebljava zajedno sa mahunom ili mleveni. U jednoj mahuni može se naći i do dvadesetak semenki. Smatra se lekovitom biljkom i igra značajnu ulogu u drevnoj indijskoj i kineskoj medicini. Značajan je za zdravlje kardiovaskularnog sistema, pomaže u slučaju aritmije srca i snižava nivo holesterola. Podstiče eliminisanje viška soli, vode i toksina iz organizma, pa se koristi i protiv različitih upala. Ulje kardamoma koristi se i u aromaterapiji. Najviše se koristi kod problema sa grčevima u stomaku i osećaja nadutosti. Vekovima je u kineskoj medicini korišćen za rešavanje stomatoloških problema (bolesti desni) jer deluje kao antiseptik. Narodni lekari ipak savetuju da ne bi trebalo preterivati sa konzumiranjem ovog začina kako ne bi došlo do iritacije organa za varenje. 

     1889
  • Rešite se koštica za tili čas

    Rešite se koštica za tili čas

    Ništa ne kaže "leto je tu" kao kilogram-dva trešanja na putu sa pijace. Od trešanja (i višanja) se prave preukusni džemovi, sokovi i druge poslastice, ali vađenje koštica je prava gnjavaža.

    U video snimku koji sledi videćete kako možete izvaditi koštice iz ovog voća brzo i jednostavno, uz pomoć nečega što niste ni pomislili da ćete koristiti u kuhinji.

    Uživajte!

     4428
  • Signali tela koje ignorišemo: prekomerna konzumacija gaziranih pića

    Signali tela koje ignorišemo: prekomerna konzumacija gaziranih pića

    Prvi signal: glavobolja

    Zašto: Veštački zaslađivači mogu biti uzrok glavobolja i migrena. Šaron Fovler, saradnik Univerziteta u Teksasu kaže da gazirana pića sadrže aspartam koji može ometati signalizaciju nerava i uzrokovati njihovu oštećenost.

    Ostali signali: Intezivna žudnja za slatkišima ili slanom hranom, onemogućena koncentracija i razdražljivost.

     883
  • Magnezijum za oporavak mišića

    Magnezijum za oporavak mišića

    Magnezijum je mineral od presudnog značaja za pravilan rad mišića, bubrega i srca. To je četvrti najzastupljeniji mineral u telu. Samo jedan procenat magnezijuma odlazi u krvotok, dok se većina skladišti u ćelijama i kostima. Uravnotežena količina ovog minerala može pomoći u sprečavanju grčeva i malaksalosti.

    Preporučeni dnevni unos magnezijuma za muškarce preko 30 godina je 420mg, a za žene 320mg. Tinejdžerima je potrebna veća količina. Spanać i drugo zeleno povrće su dobar izvor magnezijuma, kao i bademi, indijski orah, soja i krompir.

     6412
Predivni kolač sa jabukama. Isprobajte očekuje vas pravi užitak!
11677
Za punjene korpice sa pudingom od vanile možete iskoristiti recept za testo za krostatu. A što se ukrašavanja i kombinacija tiče samo vašu maštu.
6543
Preukusne makarone za ljubitelje testenine koji vole da menjaju ukuse. Naravno možete pripremiti sa bilo kojom drugom vrstom testenina, ne moraju biti makarone. Takođe, možete izostaviti i slaninicu.
29695
Zapečeno belo pileće meso sa kačkavaljem, suvim vratom i kiselom pavlakom, šta tu ima da se ne voli?
11644
Stiže proleće a sa njim i pregršt svežeg voća i povrća. Valja se polako spremati za predstojeća letovanja, kratke majce, šorceve, bikinije itd. Iako Vam predstavljamo ne tako dijetalan recept,…
7439
Predivan recept za mladenčiće, kao što običaj kaže prilika za nove mlade da se pokažu kao domaćice. Uživajte!
16628