• Izborite se sa detetom koje je probirljivo u jelu

    Izborite se sa detetom koje je probirljivo u jelu

    Izbirljivost u ishrani je jedan od najčešćih roditeljskih problema, a mnogi sa zavišću gledaju majke koje ponosno izjavljuju da njihovo dete pojede sve što se pred njega stavi. Ipak, treba znati da većina dece neku hranu smatraju neukusnom.

    Obično se radi o hranljivim namirnicama, a istovremeno su im neodoljive nezdrave grickalice i slatkiši. To ne treba da čudi s obzirom na to da se ukus razvija vremenom, pa je normalno da dete sve više i jače oseća ono što mu se sviđa, od onoga što mu ne pričinjava zadovoljstvo prilikom jela.

    Nažalost, prisiljavanje ne daje baš dobre rezultate i često je kontraproduktivno. Metoda "ne ustaj od stola dok ne počistiš tanjir" je stresna, kako za roditelja, tako i za dete, upozorava dečji psiholog Rejčel Busman. Sve dok je dete zdravo i jede raznoliko, ne upuštajte se u rat oko svakog komada povrća.

    Proširite jelovnik

    Umesto toga, kaže Busman, treba se koncentrisati na ono što dete voli i proširiti jelovnik, ponuditi mu nove stvari. U avanturi isprobavanja nove hrane roditelj treba da bude uzor. "Sastavite spisak nove hrane koju ćete isprobati u sledećih nedelju dana i od toga napravite porodičnu igru. Napravite lutriju od kuhinje", savetuje Busman.

    Hrani koja dete nije oduševila iz prvog pokušaja, treba dati i drugu priliku. Ponekad je dovoljno da drugi put proba ili možete primeniti novi recept kako bi se otkrilo da je nešto baš dobro i ukusno. Pokušajte i sami da pojedete nešto što u prošlosti niste voleli kako biste detetu pokazali da se ukus menja, baš kao i ljudi sami.

    Granice

    Kada dete kaže da mu se ne sviđa ručak, roditelj oseti potrebu da mu pripremi drugi obrok. To pak uspostavlja loše navike i obeshrabruje dete u isprobavanju novih stvari. "Ja kažem da ne pružam 24/7 uslugu kuvanja", kaže psiholog. Umesto toga predlaže jednostavniju rezervnu varijantu poput činije salate ili muslija za slučajeve kada dete baš nikako ne može da pojede ponuđeno. Takva standardna alternativa olakšava pritisak koji osećaju i roditelji i deca. Naravno, ovu strategiju ne treba zloupotrebljavati, čak ni kada dete želi baš svako veče činiju hranljivih žitarica.

    Takođe, deci treba pokazati da ceo obrok nije "kontaminiran" ako je u njemu nekoliko omraženih šargarepica. Neka dete skloni parčiće koji mu se ne sviđaju na ivicu tanjira. To je možda teško sprovesti kod neke dece, ali daje im važnu lekciju u kojoj roditelj, opet, može da im bude uzor.

    Metoda "uradi sam"

    Najbolji način za rešavanje probirljivosti za stolom jeste da dete angažujete u pripremi hrane. Dobar način je da zajedno obavljate kupovinu namirnica. Busman preporučuje da prepustite detetu da samo odabere neke namirnice koje želi da proba. Ono će tako možda otkriti da mu prija ukus dimljene hrane ili da više voli kisele umesto slatkih jabuka.

    izvor:roditeljski.info

     4571
  • Kako pravilno rukovati noževima

    Kako pravilno rukovati noževima

    Postoje tri osnovna pravila u vezi sa upotrebom noževa u kuhinji:

    • Koristite samo oštre noževe, jer tupi mogu da skliznu sa onoga što sečete, što će skoro obavezno dovesti do povrede.
    • Daska za sečenje treba da bude drvena ili plastična, nikako od nekog drugog materijala.
    • Noževe nemojte prati u mašini, već ručno, i to odmah nakon upotrebe. Ovako će duže ostati oštri.

    Od noževa koji su prikazani na videu, najveći se koristi za osnovno sečenje (na kockice, kolutiće, štapiće i sl.); mali je za ljuštenje voća, vađenje koštica iz voća i odstranjivanje viška masnoće sa mesa; dok se nazubljeni nož koristi za sečenje paradajza i hleba.

     3181
  • Peršun

    Peršun

    Peršun (lat. Petroselinum crispum) je dvogodišnja začinska biljka koja se naširoko koristi u mnogim supama, čorbama, varivima, salatama, ali i uz pirinač, testeninu, pa čak i morske polodove (pogotovo sa belim lukom i maslinovim uljem), ribu i meso. Iako ga mnogi koriste u sušenom obliku ili smrnutog, peršun je najbolje koristiti dok je svež, i dodati pred sam kraj kuvanja kako bi sačuvao sve vitamine i lekovita svojstva. A tih svojstava ima mnogo; mnogi ni ne znaju da peršun na listi sedam najzdravijih začinskih biljaka - sadrži velike količine vitamina A, C, K, te jako redak vitamin B12, pa je dobar za krvne sudove, protiv anemije, a posebno je dobar diuretik, smatra se da čaj od peršuna može itekako pomoći u izbacivanju kamena iz bubrega i sprečavanju urinarne infekcije. Takođe, smatra se da je odličan osveživač daha, pogotovo kod pušača.

     9961
  • Zašto jogurt utiče na probavu?

    Zašto jogurt utiče na probavu?

    Digestivni trakt sadrži bakterije koje su važne za metaboličke funkcije jer podstiču varenje i proizvode neophodne hranljive materije. Održavanje ovih bakterija u ravnoteži je od suštinskog značaja za dobro zdravlje. Jogurt sadrži probiotike koji utiču na pravilan rad sistema za varenje.

    Probiotski jogurti mogu da sadrže mnoštvo bakterija. Jedna od njih pomaže varenje u tankom crevu, takođe proizvodi vitamin K. Druge sprečavaju zatvor, smiruju želudac i utiču na netoleranciju na laktozu. Ukoliko osećate bol u abdomenu, imate dijareju ili osećate napetost, popijte čašu jogurta.

     2707
  • Zašto čuvanje krompira u frižideru nije dobra odluka?

    Zašto čuvanje krompira u frižideru nije dobra odluka?

    Hladnija temperatura može povećati količinu šećera u njima. Zatim, kada pečete ili pržite krompir na visokim temperaturama, ti šećeri se kombinuju sa aminokiselinama i proizvodi se hemikalija pod nazivom akrilamid. Ona se koristi za proizvodnju papira, boja i plastike. Ljudi su najviše izloženi ovoj hemikaliji tokom pušenja, ali se ona takođe nalazi u hrani poput pomfrita, čipsa,krekera, kafe... Vodite računa jer iako naše telo može da ga procesuira do određenog nivoa, akrilamid je hemikalija koja povećava rizik od karcinoma.

     1398
Zdrav i ukusan sok.
1376
Jako ukusne korpice.
1013
Brz i ukusan dezert u časi.
Zanimljivo i ukusno pecivo.
Hleb pečen u zemljanom pekaču ima poseban ukus.
3000