• Evo šta bi trebalo da konzumirate ukoliko imate groznicu

    Evo šta bi trebalo da konzumirate ukoliko imate groznicu

    Najbolji način za borbu protiv groznice je konzumiranje tečnosti. Takođe, trebalo bi da jedete hranu sa niskim sadržajem natrijuma, a visokom koncentracijom vode. Banane mogu povratiti izgubljeni kalijum, agrumi sadrže flavonoide koji smanjuju zapaljenja i pojačavaju funkcije imunoloških ćelija. Učestalo konzumiranje probiotičkih namirnica može takođe regulisati telesnu temperaturu. Unos proteina je značajan jer pomaže vašem imunom sistemu da dobije energiju potrebnu za borbu protiv infekcija.

     1102
  • 5 namirnica koje koristimo na pogrešan način

    5 namirnica koje koristimo na pogrešan način

    Jasno je svima – zdravije je jesti sveže voće i povrće, nego zamrznutu hranu. Ipak, kada je reč o određenim namirnicama koje svi konzumiramo, često ih koristimo na pogrešan način. Takav je slučaj i sa sledećih pet namirnica:
    Povrće
    Mnogi misle da je bareno povrće najzdravije povrće. Greška - ova pretpostavka je veoma pogrešna. Najbolji način za pripremu jeste kuvanje na vodenoj pari. Tako su istraživanja pokazala da brokoli koji je spremljen na pari, u odnosu na druge načine pripreme, zadržava najviše hranljivih materija koje su korisne za prevenciju kancera.
    Sulforafan je snažna antikancerogena materija koja se nalazi u brokoliju, karfiolu, kelju i rukoli i za čije oslobađanje je nužan enzim mirozinaza. Ovaj enzim je jako osetljiv i biva uništen prilikom različitih načina termičke obrade. Ipak, para je blaga, utiče na sporiju pripremu biljke, pa enzim uspeva da opstane.
    Jagode
    Jagode, naročito krupnije, većina seče prilikom pranja. Ovaj postupak je pogrešan jer seckane jagode imaju i do 12 procenata manje vitamina C nego cele, kako je pokazalo jedno istraživanje sprovedeno u Brazilu. Naime, u kontaktu sa vazduhom i svetlošću vitamin se gubi, zbog čega je preporljivije jeste cele jagode.
    Vino
    Ostavljate flašu vina da diše? Pogrešno! Jedno istraživanje je pokazalo da u flaši vina koja je otvorena desetak sati organske kiseline i polifenol počinju da se gube. Vino tako gubi neke svoje efekte koji su korisni za zdravlje. Recept je jasan: vino bi trebalo piti iz tek otvorenih flaša.
    Paradajz
    Najveći broj ljudi jede sirovi paradajz unitar salata ili drugih jela. Ipak, istraživanja su pokazala da se podgrevanjem u paradajzu povećava količina likopena, izuzetno snažnog antioksidansa. Zato je najbolji način za pripremu paradajza njegovo kuvanje u maslinovom ulju, jer se na taj način obezbeđuje i masnoća koja je potrebna organizmu da bi mogao da apsorbuje likopen.
    Zamrznuti proizvodi
    U želji da se hrane zdravo, mnogi ljudi izbegavaju kupovinu zamrznutih namirnica. Ipak, to je potpuno pogrešno, jer je (u čak dva od tri slučaja) zamrznuto voće i povrće bogatije vitaminom C i beta karotinom nego nemrznuto. Naravno, ovo ne znači da je zamrznuto voće bolje od svežeg. Ipak, voće i povrće koje se može kupiti u prodavnicama često nije potpuno sveže, te su mnoge korisne supstance u njemu već počele da se razgrađuju. Sa druge strane, zamrznuto voće i povrće se najčešće mrzne pre nego što je počelo da gubi hranljivu vrednost, zbog čega ga ne bi trebalo izbegavati po svaku cenu.

    Izvor:cosmopolitan.rs

     7773
  • Gordon Ramsay

    Gordon Ramsay

    Gordon Remzi Džejms je veliko ime u kulinarskoj industriji i na svim listama u svetu uvek se nalazi u prvih 10 kuvara. Rođen je u Škotskoj 8. novembra 1966 i njegova prva ljubav je bio fudbal ali zbog povrede morao je da odustane, tada je nastavio sa školovanjem i zainteresovao se za kuvanje. Gordon Remzi je jedini kuvar u Velikoj Britaniji koji je nagrađen sa ukupno deset Michelin zvezde. Radio je u poznatim restoranima u Francuskoj i Britaniji sa poznatim kuvarima. Sada poseduje svoje restorane širom sveta i učestvuje u raznim kulinarskim emisijama. Poznajemo ga iz emisija kao što su Hell’s Kitchen i Masterchef US.

    Zvanična strana na kojoj možete pročitati nešto više o Gordonu je http://www.gordonramsay.com , a evo i par receptata:

    Šef Gordon voli da priprema zdravu hranu bez mnogo masnoće i sa svežim namirnicama, tako da smo ovom prilikom od svih njegovih predivnih recepata odabrali onaj najjednostavniji ali u našim domovima možda najčešće pripremani uz dosta ulja. Deca obožavaju krompiriće, mi takođe a i lako se pripremaju buć u fritezu punu ulja…

    Krckavi pomfrit iz rerne

    Zagrejte rernu na najveću temeraturu. Za to vreme svaki kropir presecite na 1cm širine i onda svaku dobijenu pločicu na štapić od 1 cm. Napunite veliku šerpu sa vodom i zagrejte je do ključanja. Tada ubacite krompiriće i blanširajte 3 minuta. Izvadite ih iz vode i dobro procedite. Rasporedite ih u tepsiju, poprskajte sa malo ulja, promešajte ako treba rukama da budete sigurni da je svaki krompirić namazan i onda začinite po ukusu. Pecite oko 15-20 minuta dok ne dobiju zlatnu boju i za to vreme potrudite se da ih okrenete 2 puta.

    A uz šta biste mogli da poslužite ove krompiriće?

    Pa uz jednostavni stek pripremljeni uz Gordonove savete.

    Stek

    Odaberite dobro parče fileta u mesari, zamolite za parče iz sredine fileta ne sa krajeva. Računajte po 100-125 grama po osobi.

    Zagrejte tiganj na srednjoj temepraturi, dodajte malo ulja, jedan ceo čen belog luka i grančicu začina (obično to bude ruzmarin). Za to vreme začinite meso, utrljajte nežno so i biber. Pecite file po 1 ½ -2 ½ minuta na svakoj strani. Ako su deblji onda okrenite i sa strane. Sklonite stek na tanjir i ostavite da se odmori 5 minuta. Ukoliko ima neželjenih masnoća sklonite ih.

    Uživajte!

     31661
  • Maslačak kao lek

    Maslačak kao lek

    Maslačak kao lek prvi put se spominje u zapisima arapskih lekara u 10. i 11. veku. Ova biljka se danas u mnogim krajevima sveta upotrebljava za ishranu i lečenje.

    Maslačak je bogat beta-karotenom, ali i vlaknima, kalijumom, kalcijumom, magnezijumom, cinkom, fosforom i brojnim vitaminima.

    Maslačak sadrži više protenina u odnosu na spanać.

    Hiljadama godina unazad, maslačak je korišćen za lečenje anemije, skorbuta, problema sa kožom, poremećaja krvi i depresije.

    Maslačak deluje kao blagi laksativ, stimuliše varenje, balansira prirodne i korisne bakterije u crevima, ali i povećava oslobađanje želudačne kiseline. Utiče na oslobađanje viška vode i soli u organizmu.

    Maslačak poboljšava funkciju jetre uklanjanjem toksina i ponovnim uspostavljanjem hidratacije kao i ravnoteže elektrolita.

    Jača imuni sistem i idealan je u borbi protiv gljivica i mikroba.

    Koren, lišće i cvet maslačka su jestivi. Njihov gorak ukus smanjen je u periodu proleća i jeseni. Mladi listovi su odličan dodatak raznim salatama.

    Koren maslačka se u velikoj meri koristi u Aziji a ova biljka se uzgaja u Indiji kao lek za jetru (disfunkcija jetre, ciroza, hepatitis). Osim toga maslačak se upotrebljava za lečenje infekcija, virusa, oteklina, zadržavanje vode u organizmu.

    Zbog brojnih hranjivih materija koje u sebi sadrži, lišće maslačka se obično preporučuje kao dodatak ishrani za trudnice i žene u postmenopauzi, najčešće u obliku salate.

    Sveže stabljike maslačka mogu rastvoriti kamen u žući, pročišćavaju krv, želudac. Narodna medicina preporučuje stabljike maslačka kao pomoćno sredstvo za lečenje šećerne bolesti

    Svako ko je alergičan na ambroziju, neven, hajdučku travu, kamilicu, belu radu, trebalo bi da izbegava maslačak.

     2755
  • Kako je "Pariska presuda" presudila u čast kalifornijskih vina, a ne svojih francuskih

    Kako je "Pariska presuda" presudila u čast kalifornijskih vina, a ne svojih francuskih

    Pre više od 30 godina, tačnije u proleće 1976. godine, u Parizu se odigrao jedan (naizgled nevažan) događaj čije će posledice imati ogroman značaj u razvoju tada gotovo nevidljive vinske industrije SAD.

    Naime, te 1976. godine, engleski trgovac Stiven Spurier (Steven Spurrier) je, u želji da reklamira svoj biznis, došao na ideju da održi neku vrstu takmičenja, tj. stručnu degustaciju nepoznatih kalifornijskih, kao i dobro poznatih i renomiranih francuskih vina. Stručni žiri sačinjavalo je devet uglednih kritičara i novinara kulinarskih magazina, i to upravo iz Francuske! Nije ni potrebno posebno napominjati činjenicu da su vina iz ove evropske države bila totalni favorit.

    Na takmičenju su se ocenjivala četiri francuska bela Burgundy vina protiv kalifornijskog belog Chardonaya, a potom četiri francuska crna vina iz Bordeauxa protiv kalifornijskog Cabernet Sauvignona. No, tu je bila jedna začkoljica - boce su bile neoznačene i žiri nije znao u kojoj je flaši koje vino. Pa ipak, Francuzi su i dalje bili ubeđeni da se njihovo vino vrlo lako može razlikovati od američkog. I, nakon degustacije, usledio je šok - kalifornijska vina su osvojila puno više bodova, a za najbolje vino proglašen je kalifornijski Chardonay Chateau iz 1973. godine!

    Kritičari, trgovci i publika su bili šokirani, ali pošto je degustacija bila izuzetno slabo posećena, Francuzi su se nadali da će sve vrlo brzo pasti u zaborav. Ali ipak nije - a za to je glavni krivac Džordž Taber (George Taber), pariski dopisnik Time-a, i ubrzo je ova vest stigla na naslovnice ne samo njegovog lista, nego na naslovnicama mnogih, izuzetno čitanih novina širom sveta.

     1365
Ukusan sitan kolač.
2256
Ukusan sitni kolač.
Kao da je od čipke...
1014
Osvežavajuća salata.
1080
Jeste da je lenja .. ali mnogo je ukusna.
1105