Smatra se da je raž počela da se gaji u Turskoj i da je odatle prenešena u druge delove sveta. Osim za proizvodnju brašna koristi se i za proizvodnju piva i viskija. Sadrži dosta proteina i vitamine A, E i K, magnezijum fosfor, kalijum, selen...
Osim što zauzima četvrto mesto kada je reč o najviše uzgajanom povrću na svetu, ne bi trebalo zaboraviti da je odličan u borbi protiv opekotina i oteklina, takođe hidrira telo, eleminiše toksine iz organizma, sadrži većinu najneophodnijih vitamina i čuva zdravlje bubrega, kose, noktiju, zglobova...
Najstariji restoran na svetu i omiljeno mesto poznatog pisca Ernesta Hemingveja je restoran Sobrino de Botin koji se nalazi u srcu Madrida.
Njega su još davne 1725. godine otvorili francuski kuvar Žan Botin i njegova supruga i početku je takođe služio i kao gostionica i prenoćište. Zanimljivo je to što je restoran u početku nosio naziv Casa Botin, da bi nakon smrti vlasnice, gospođe Botin, njen nećak preuzeo posao i preimenovao ga u Sobrino de Botin ("nećak Botina").
Danas je Botin priznat kao jedan od najboljih restorana koji služe tradicionalne kastiljske specijalitete od kojih su najpoznatije pečene svinjske grudi i pečena jagnjetina. Oni se spremaju u izvornoj, 300 godina staroj peći na drva, i uglavnom služe uz specijalan sos od crnog i belog luka, čili papričica, suvog belog vina, pire sosa i lovorovog lista. Ne zvuči loše, nije Hemingvej bio od juče.
Pre nego što se odlučite da prezrele banane bacite u kantu za smeće, razmislite o tome na koji način biste mogli da ih iskoristite. Ogulite ih i iseckajte na komadiće, zatim umotajte u papir za pečenje i zamrznite. Nakon što su potpuno zamrznute, možete ih prebaciti u zip kesice za zamrzivač. Idealne su za jutarnje ili večernje smutije. Isprobajte!
Estragon, u narodu poznat i kao troskitnjača, kozlac, betram, zmijska trava (naziv zbog korena zmijolikog oblika) je višegodišnja biljka grmolikog izgleda čiji se listovi naširoko upotrebljavaju kao začin, ponekad sveži, a ponekad u sušenom obliku. Potiče iz Istočne Evrope (Mongolija i Rusija) i karakteriše ga izuzetno oštar i ljutkast miris i ukus. Najčešće se koristi kao pojačivač ukusa sirćeta i senfa, mada se može koristiti i u sosevima (na primer u tartar sosu), u raznim salatama, uz marinirano povrće, uz jela od ribe (pogotovo tunjevinu) i za pripremu zimnice. Postoje dve vrste estragona: ruski i francuski, koji važi za kvalitetniji. Od njega se može praviti i čaj, a dokazano je da pospešuje apetit i ubrzava metabolizam.