Zdrava ishrana ne mora biti bljutava i odbojna. Dodajte joj malo šmeka i uživajte u ukusu zdravlja, bez dodatne soli uz pomoć ovih saveta kako da pravilno uparite svoje meso i začine.
Španski kuvar i fizičar Manuel Linares stvorio je sladoled od potpuno prirodnih sastojaka koji menja boje od plave do ljubičaste za oko 10 sekundi.
Kada stoji u poslastičarnici, sladoled je nežno plave boje, a kada ga neko naruči, poslastičar poprska sladoled "ljubavnim eliksirom" koji mu promeni boju u tamno ljubičastu. Ova poslastica inače ima ukus običnog voćnog sladoleda.
Linares objašnjava da svaka hrana može da promeni boju uz pomoć hemije. Naravno, zadržava tajni recept "ljubavnog eliksira" za sebe, jer uskoro planira da ga patentira.
Poznato je da brokoli pripada porodici divljeg kupusa i da potiče iz Italije. Korišćen je i u ishrani i u medicinske svrhe još od 6. veka pre nove ere. Sadrži brojne antioksidante i lekovite supstance koje uništavaju slobodne radikale, a štiti i od pojave povišenog krvnog pritiska pri čemu nosi izuzetno malu kalorijsku vrednost. Njegovi hranljivi sastojci su osetljivi na visoku temperaturu zbog čega je najbolje kuvati ga najviše pet minuta.
Studija objavljena u septembru 2013. godine zaključuje da konzumiranje cimeta u dozi od 120 miligrama do 6 grama dnevno može smanjiti ukupan nivo holesterola. Cimet je sam po sebi snažan antioksidans, a koristi se i za regulisanje nivoa šećera u krvi. Čaj od cimeta ima slatkasto ljutkast ukus a njegova priprema je jednostavna. U šolju ključale vode dodajte pola kašičice cimeta i promešajte. Ostavite da odstoji do 15 minuta, zatim popijte dok je još uvek topao. Pomaže kod bolova u stomaku i ubrzava metabolizam. Ukoliko imate problema sa osetljivim desnima, redovno konzumirajte čaj od cimeta. Efikasan je u borbi protiv prehlada i bolova u grlu. Blagotvorno deluje na srce i digestivni sistem.
Veruje se da je glavni razlog za nastanak ateroskleroze ishrana bogata zasićenim i trans mastima. Oni predstavljaju osnovni faktor rizika za bolesti srca, ali visok holesterol može uticati i na moždanu funkciju. Istraživanja pokazuju da je lečenje visokog holesterola kompleksan zdravstveni problem.
Holesterol je i dobar i loš za organizam. S jedne strane, telo koristi holesterol za proizvodnju hormona i za održavanje ćelijskih membrana. Visok nivo holesterola može imati ozbiljne posledice po zdravlje, u smislu sužavanja krvnih sudova što stvara pritisak i onemogućava uravnotežen protok krvi. Sve navedeno povećava rizik od stvaranja smrtonosnih ugrušaka koji mogu izazvati moždani udar ili infarkt.
Iako holesterol može imati štetne posledice, takođe je važan za zdravo funkcionisanje mozga. Mozak sadrži oko 25 odsto holesterola i koristi ga za sintezu neurotransmitera. Mozak ne može izvući holesterol iz krvi, pa zato mora da obezbedi sopstvene zalihe.