Sušene jagode su fantastičan obrok u kombinaciji sa žitaricama ili uz mešavinu suvog voća i orašastih plodova. Što svežije voće koristite, rezultat će biti bolji! Komadi moraju biti približno iste debljine inače se neće sušiti ravnomerno. Potpuno sušenje jagoda traje od 8 do 14 sati. Čak i nakon čitavog procesa, sve do hlađenja, ne možete znati da li su jagode ispravno osušene. Ohlađene komadiće voća odložite u staklenu teglu koju nikada nemojte puniti do samog vrha. Protresite teglu par puta dnevno tokom jedne nedelje kako biste uklonili potencijalnu vlagu koja se zadržala u pojedinim delovima voća.
Sojino ulje efikasno je u poboljšanju rada srca, snižavanju holesterola i jačanju imunog sistema. Smanjuje kognitivne poremećaje, sprečava osteoporozu i utiče na zdravlje očiju i kože. Prema statistici, sojino ulje je jedno od najčešće korišćenih biljnih ulja na svetu. Većina sojinog ulja se rafiniše, meša, a ponekad i hidrogenizuje i može se razvrstati prema različitim nivoima jačine u zavisnosti od željene primene. Smatra se zdravijim od većine drugih biljnih ulja zbog prisustva većeg broja masnih kiselina. Visok sadržaj vitamina E u njemu deluje kao moćan antioksidant, a na isti način štiti kožu od oštećenja izazvanih slobodnim radikalima.
Ugljeni hidrati su glavni i poželjni izvor energije. S obzirom da ugljeni hidrati pomažu u „napajanju“ mišića, važni su i za njihov oporavak jer pomažu vraćanju zaliha glikogena. Studije pokazuju da umanjen unos ugljenih hidrata smanjuje i nivo energije i izdržljivost. Zdravi izvori ugljenih hidrata su žitarice, voće i povrće koji su ujedno bogati i vlaknima. Vlakna su od suštinske važnosti za regulisanje znakova gladi i sitosti, obezbeđuju trajnu energiju i glavni su izvor „dobrih“ bakterija. Ukoliko izbacite ugljene hidrate iz ishrane, ograničavate i unos hrane bogate vlaknima. Namirnice koje sadrže ugljene hidrate su jedan od najboljih izvora vitamina B kompleksa.
Danijel Norton napominje da pojedini delovi frižidera variraju u temperaturi. Više police i stalci su uglavnom najtopliji deo frižidera. Najosetljiviji proizvoi na promene u temperaturi su: mleko, sirovo meso i riba. Iz tog razloga, navedeni proizvodi moraju se čuvati u određenim uslovima kako ne bi došlo do porasta bakterija koje su potencijalno štetne za ljude.
Svežu testeninu i pite bi trebalo čuvati u samom dnu donjeg dela frižidera - ujedno najhladnijem delu uređaja.
Sigurno ste do sada naleteli na neki recept na netu gde piše "self-rising" brašno i odsutali jer ste bili ubeđeni da je to još neka specijalna namirnica koju mi nemamo.