"Vegucated" je američki dokumentarni film koji promoviše dobrobiti vegetarijanizma, generalno ishrane koja se bazira na voću, povrću i žitaricama od celog zrna i takođe istražuje sve izazove sa kojima se susreću pojedinci koji odluče da postanu vegetarijanci.
Radnja filma dešava se u Njujorku, gde su tri strastvena ljubitelja mesa i sira primorana da tokom perioda od šest nedelja kompletno izbace upravo mesne i mlečne proizvode iz svoje ishrane. U filmu takođe gostuju i poznati aktivista za prava životinja i promoter vegetarijanizma Hauard Liman, kao i poznati oftamolog Stiven Kaufman koji daje svoje naučno viđenje ovakvog načina ishrane.
No, pored ove zabavne priče o tri tvrdoglava ljubitelja mesa i sira, dokumentarac na sociološki način dublje istražuje šta je ono zbog čega ljudi pružaju veliki otpor prema vegetarijanizmu i zašto smo tako slepi pred činjenicom da se u mesnoj industriji mnoge životinje tretiraju na jako okrutan način.
Smatra se da je raž počela da se gaji u Turskoj i da je odatle prenešena u druge delove sveta. Osim za proizvodnju brašna koristi se i za proizvodnju piva i viskija. Sadrži dosta proteina i vitamine A, E i K, magnezijum fosfor, kalijum, selen...
Višnja (lat. Prunus cerasus) je vrsta dvenastih skrivenosemenica čiji se crveni plodovi koriste u ljudskoj ishrani. Pripada porodici ruža (Rosaceae) i poreklom je iz Male Azije, odakle se preko Grčke prenela i u naše krajeve i ostatak Evrope, dok je danas Rusija najveći proizvođač višanja. Kao i većinu koštunjavog voća, i nju krasi blago kiselkast ukus. U domaćoj kuhinji se najviše koristi za pravljenje raznih vrsti džemova, kompota, sokova, ali i kremova, kolača, pita i sladoleda. Zanimljivo je da neki narodi prave vruć sos od višanja koji se servira uz meso i kuvan krompir, a itekako je popularna i čuvena višnjevača (rakija). Višnje su bogat izvor vitamina C, B i kalijuma i biljnog pigmenta antocijana, te su dobar antioksidans, jačaju krvne sudove, štite srce i leče anemiju. Smrzavanjem ne gube dragocene sastojke, tako da se mogu koristiti tokom cele godine. Ipak, treba paziti sa upotrebom ovog voća jer sadrže dosta šećera, pa se ne preporučuje dijabetičarima.
Borovnica potiče iz Severne Amerike, a uzgaja se i u Evropi. Jača imuni sistem, vid, krvne sudove, želudac kao i disajne organe. Pomaže kod infekcija i problema sa organima za varenje. Narodna medicina ističe lekovitost listova borovnice zbog čega samo voće nazivaju "biljnim insulinom".
Prirodni sastojci u šolji čaja mogu poboljšati rad mozga i povećati osećaj budnosti. Efekti se kriju u sastojcima određene amino kiseline koja je prisutna u zelenom čaju, kao i kofein. Studija sprovedena nad osobama mlađim od 40 godina, pokazala je da čaj utiče na smanjenje umora. Čajevi smanjuju rizik od srčanih bolesti, a ukoliko ih redovno pijete mogu povećati gustinu kostiju. Crni čaj poboljšava kognitivne funkcije i pomaže u koncentraciji.
Jedan od najvećih izazova u kuhinji nam zadaje jedno od najukusnijih ali i najprostijih jela- sufle. Mnogi se ne usuđuju da ga naprave ali nemate razloga za brigu, dobro se…
U mom kraju nema slavlja bez baklave. Ali ona prava sa domaćim korama i u velikim tepsijama isečena kao veliki cvet. I dan danas se sećam kako je moja baka…