Hipertenzija zavisi od brojnih faktora. Hrana igra odlučujuću ulogu kada je u pitanju vaš krvni pritisak. Brojna jedinjenja u repi mogu vam pomoći u regulisanju krvnog pritiska. Kombinujte je sa salatama, u smutijima ili sokovima zajedno sa jabukama ili grožđem. Riblje ulje i avokado bogati su omega 3 masnim kiselinama koje su od ključnog značaja za zdravlje srca. Pomažu jačanju krvnih sudova i čine ih elastičnijim, poboljšavaju cirkulaciju krvi kako ne bi došlo do hipertenzije. Ovsene kaše sadrže veliku količinu vlakana, imaju nizak nivo masti ali visok nivo natrijuma - minerala koji uravnotežava krvni pritisak. Pomešajte ih sa medom i voćem i uživajte u svakom zalogaju! Samo jedna banana sadrži neverovatne količine kalijuma. U stvari, ukoliko ih jedete jednom dnevno - dobićete 100 odsto dnevne preporučene količine. Kalijum podstiče pravilnu cirkulaciju ali i održava zdravlje vaših bubrega.
Grašak (lat. Pisum sativum) je zeljasto povrće iz porodice mahunarki koje često mnogi brkaju sa sličnim bobom. Koristio se još pre sedam milenijuma u staroj Grčkoj i južnim delovima Rusije, dok se na ostatak Evrope proširio u Srednjem veku gde je bio bazična hrana siromašnim slojevima stanovništva. Tada su mu pripisivana i razna afrodizijska svojstva i važio je za lek protiv neplodnosti. Danas se najviše uzgaja na Dalekom istoku i u Indiji i SAD.
Grašak je bitno uvrstiti u svakodnevnu ishranu jer 100 grama ove mahune sadrži čak 10% preporučenog dnevnog unosa gvožđa, 24% kalijuma i 50% vitamina C. Svi ovi nutritijenti u zajedničkoj kombinaciji daju energiju čitavom organizmu, jačaju imunitet i leče anemiju. Grašak je takođe dobar izvor folne kiseline koja je posebno bitna za trudnice. Zbog prisustva purina, ne preporučuje se onima koji boluju od gihta.
Ovo povrće možete skuvati u vodi ili pari i od njega napraviti klasično varivo, a možete njime posipati razne salate, zgnječiti pa dodati krompiru pri pravljenju pirea, a grašak možete i dodati rižotu ili umacima od pavlake ili majoneza. Naravno, nezaobilazan je deo čuvene ruske salate. Osušene plodove graška možete samleti i napraviti brašno koje je daleko zdravlije i hranljivije od običnog pšeničnog.
Paradajz je poreklom iz Srednje i Južne Amerike. Pronađeni su dokazi da su ga kultivisale civilizacije Inka i Asteka. U Evropi počinje da se primenjuje u ishrani tek u 18 veku jer se do tada smatrao otrovnim ukrasnim biljem. Trenutno ga najviše koriste Italijani i mediteranski narodi. U našoj ishrani paradajz se dosta koristi kako svež tako i obrađen u obliku soseva, sokova, kao dodatak prilikom kuvanja, konzervira se ... Dokazano je da paradjaz čisti organizam i da ima antioksidansko i antiseptičko dejstvo. Sadrži vitamine A, B, C, D, K, gvožđe i dosta drugih hranjivih sastojaka.
Šljiva je poznata u celom svetu. Postoje oko 2000 sorti a najviše se gaji u Rusiji, Kini, SAD i Rununiji. Pored toga što se jede sveža, veoma ukusna je i suva u kao deo kolača i torti. Takođe se prave marmelad, džem, slatko, sok i u našim krajevima veoma poznata šljivovica - rakija od šljive. Šljiva je diuretik i moćni antioksidans ali oni koji imaju problem sa burezima trebaju biti oprezni.
Lisnata višegodišnja biljka – selen – izuzetno se vrednuje širom sveta. Naučnici i botaničari još uvek vode debate koje se tiču porekla ove biljke. U zavisnosti od predviđene upotrebe, različiti delovi mogu se koristiti u salatama, supicama, čorbama, kao začini, aromatični sastojci... Sadrži značajne količine kvercetina, što je prirodni inhibitor histamina, pa tako utiče na ublažavanje alergijskih simptoma. Smanjuje nadimanje i povoljno utiče na iritaciju creva. Poboljšava zdravlje bubrega jer deluje i kao diuretik. Stimuliše uriniranje ali ne dovodi do gubitka elektrolita stoga detoksira telo bez rizika od dehidracije.
Nisu ni princes krofne, nisu ni obicne krofne već nešto između. Jednostavni predivni, morate ih probati. Možete naleteti na njih na ulicama Lisabona, u Meksiku, Španiji ...