• Zbog čega se vino tradicionalno skladišti baš u hrastovim buradima?

    Zbog čega se vino tradicionalno skladišti baš u hrastovim buradima?

    Hrastove buradi su najprepoznatljiviji simbol koji se dovodi u vezu sa vinom. Tokom vekova, romantizovali smo ove buradi i sam proces starenja vina u njima do te mere da ih sada koristimo kao stolove, klupe, postolja za sveću, neizostavnu dekoraciju prilikom sređivanja romantičnog enterijera, itd....a nismo ni svesni toga da je razlog zbog kojeg koristimo baš hrastove buradi rezultat srećnog incidenta. Vekovima su se u ove svrha ustvari koristili glineni ćupovi.

    Dakle, pre više od dve hiljade godina, kada su Rimljani širili svoju imperiju, sa sobom su nosili ne samo hranu i oružje, već i vino. A zašto i ne bi? Vino je bilo bezbednije piti od vode, bogatije je kalorijama, a i poboljšava raspoloženje. Tada su se za čuvanje i transport vina koristili glineni ćupovi. Neke druge civilizacije, poput one u Mesopotamiji, koristile u burad od palminog drveta, ali to je pre bio izuzetak nego pravilo. Jeste da je palmino drvo lakše od gline, ali se mnogo teže oblikovalo i savijalo. Zbog toga je upravo glina bila prvi i pravi izbor. Ali, kako su Rimljani napredovali i širili svoje teritorije, bilo je sve teže i teže transportovati ove ćupove. Postali su Rimljeni svesni te činjenice da je palmino drvo možda bolje rešenje, ali i dalje nisu imali dovoljno sredstava za nabavku. No, njihovim mukama uskoro će doći kraj. Kada su prodrli sve do Galije, sluačjno su zatekli su grupu ljudi koja je za transport koristila burad od hrastovog drveta. Doduše, za transport piva, ali to nije tako bitna razlika.

    Upravo tada su Rimljani shvatili da je njihovim mukama konačno došao kraj. Hrastovo drvo je imalo puno prednosti u odnosu na palmino: lakše se savija i oblikuje, a šume kontinentalne Evrope su obilovale ovim drvećem. Na kraju, hrast je, zbog svoje čvrte strukture, u velikoj meri i vodootporan. Za manje od dvesta godina, na desetine miliona glinenih ćupova je odbačeno i zamenjeno novim, od hrasta.

    I tu priča nema kraj. Rimljani su, vremenom, primetili kako je njihovo vino odjednom počelo da poprima nov, kvalitetniji ukus. Uz dodatnu obradu drveta, vino je poprimalo različite ukuse poput cimeta, vanile ili karanfilića...a možda je najveće otkriće bilo to da je vino, što duže bude stajalo, kvalitetnije i boljeg ukusa.

     1065
  • Optimalna ishrana za žene

    Optimalna ishrana za žene

    Iako danas preovlađujuća, ideja da pravilna ishrana zavisi i od pola relativno je nova i postoji svega nekoliko decenija. Do pre pedesetak godina ideja pravilne ishrane podrazumevala je tri velika obroka dnevno za sve.

    Međutim, svake godine otkrije se ponešto u prilog tvrdnji da postoje hranljive materije koje su korisnije ženama, i da je korekcija ishrane najjednostavniji način da poboljšate svoje zdravstveno stanje.

    U nastavku sledi spisak nekoliko nutrijenata koji su izrazito bitni za žene.

    Folna kiselina – posebno je bitna u trudnoći, jer njen nedostatak može da izazove neurološke poremećaje kod bebe. Osim toga, folna kiselina važna je i za žene u menopauzi, jer je ovaj vitamin ključan u stvaranju novih ćelija, a smanjuje i nivo amino kiseline koja se dovodi u vezu sa demencijom i kognitivnim poremećajima.

    Minimalna preporučena dnevna količina je 400 mikrograma dnevno, a može se naći u spanaću i kelju, integralnom hlebu i žitaricama, orašastom voću i leguminozama.

    Kalcijum – pošto osteoporoza češće pogađa žene, odgovarajući unos kalcijuma trebalo bi da pomogne u prevenciji ove bolesti. Žene koje unose više kalcijuma i vitamina D takođe imaju manje izražene simptome predmenstrualnog sindroma.
    Minimalni dnevni unos ovog minerala je 1000 mg u mlađem dobu, dok se starenjem ta količina povećava (ali ne u jednom obroku, pošto organizam može da apsorbuje do 500 mg odjednom). Hrana bogata kalcijumom su mlečni proizvodi, bademi i brokoli.

    Vitamin D – iako je zvanično vitamin, ponaša se više kao hormon, jer pomaže pri apsorpciji kalcijuma iz hrane. Osim toga, pomaže u normalnom razvoju ćelija, pa postoje studije (još uvek u toku) koje tvrde da se dovoljnim unosom vitamina D može sprečiti razvitak raka (posebno raka dojke i jajnika). Preporučeno je uneti bar 400 IU (internacionalnih jedinica) dnevno. Ako imate preko 50 godina, čak i do 600. Ovaj vitamin možete naći u lososu, inćunima, mleku i mlečnim proizvodima, a telo ga i samo proizvodi kada koža dođe u dodir sa sunčevim zracima (10-15 minuta, nekoliko puta nedeljno trebalo bi da obezbedi dovoljnu količinu).

    Gvožđe – ovaj mineral pomaže u snabdevanju ćelija kiseonikom i u održavanju zadovoljavajućeg nivoa energije. Žene i do tri puta češće osećaju zamor i manjak energije od muškaraca, a to je često posledica nedostatka gvožđa u organizmu.
    Ženama je do menopauze potrebno 18 mg dnevno, u trudnoći 27 mg, a u menopauzi 8 mg, a možete ga naći u mesu i ribi, pasulju, cvekli i spanaću.

    Omega 3 masne kiseline – esencijalne kiseline čijim se konzumiranjem i do 60% smanjuje rizik od šloga kod žena. Snižavaju nivo triglicerida u krvi, smanjuju krvni pritisak i smiruju upale. Potrebno je 1,1 gram dnevno, a najbolji izvor je riba i riblje ulje.

     2053
  • Da li je italijanska pica najbolja na svetu?!

    Da li je italijanska pica najbolja na svetu?!

    Italijanska pica do sada je važila za najbolju na svetu. Ali od danas zvanično najbolja je australijska pica - tako je bar ispalo na svetskom prvenstvu za najbolju picu na svetu, koje je održano u Italiji.

    Nagrada u Parmi za najbolju margeritu (pizza margherita) otišla je u ruke australijskog pica majstora Džonija di Frančeska, vlasnika restorana "400 gradi" u predgrađu Melburna.

    36-godišnji Di Frančesko pobedio je u jakoj konkurenciji od 600 takmičara iz 35 zemalja sveta i osvojio nagradu "Specialita Traditionale Garantita pizza". I tako je njegov mali restoran preko noći postao vrlo popularan.

    "Reakcije su neverovatne. Nisam mislio da će se sve ovako desiti. Na takmičenje sam otišao kako bih radio ono što volim. Nisam ni slutio da će sve to dovesti do ovoga. Mnogi ljudi misle da je najlakše napraviti margeritu, ali to je jedna od najtežih pica za pravljenje", rekao je Di Frančesko za CNN i dodao da nema nameru da poveća cenu ove pice u svom restoranu, a ona iznosi 19,30 dolara.

    Istakao je da se kod drugih pica začinima i dodacima može "prekriti" nešto kada se pogreši, ali kod margarite je to nemoguće i u ukusu se odmah oseti ako nešto nije u redu. Upravo zbog toga je na takmičenju bilo dozvoljeno na vrh staviti samo oguljeni paradajz, određene vrste mocarela sira, luk, maslinovo ulje, so i sveži bosiljak.

    Izvor: B92.net

     7025
  • Dodajte šljive redovnoj ishrani, a evo i zašto

    Dodajte šljive redovnoj ishrani, a evo i zašto

    Šljive sadrže veliku količinu vitamina (A, C, K, B1, B2, B3, B6, E) ali i minerala: kalijum, magnezijum, gvožđe, kalcijum i cink. Bogate su dijetetskim vlaknima, pa su neretko na spisku namirnica kod onih koji žele da se oslobode viška kilograma. Studije su pokazale da su šljive dragocene za smanjenje glukoze u krvi, kao i za smanjenje nivoa triglicerida. Jačaju tkiva i kosti, a regulišu i probavni sistem jer deluju kao prirodan laksativ. Jačaju imunitet zbog čega je organizam otporniji na bolesti, infekcije i upale. Regulišu stres i opuštaju mišiće.

     1401
  • Kako regulisati zatvor?

    Kako regulisati zatvor?

    U većini slučajeva, zatvor je izazvan nedostatkom vlakana ili usled ignorisanja prirodne potrebe koja se odnosi na odlazak u toalet. Neke od mogućnosti koje se nameću su i dehidracija, nedostatak fizičke aktivnosti, gojaznost ili neuhranjenost, depresija ili anksioznost. Unos zdravih masti je najbolje rešenje, zato počnite sa redovnijim unosom oraha, maslinovog ulja ili avokada. Đumbir i nana su se pokazali kao odlični saveznici u borbi protiv zatvora jer opuštaju mišiće digestivnog trakta. Šljive i smokve konzumirajte kako biste povećali unos vlakana i izazvali crevne kontrakcije.

     1617
Suve šljive se obično nabavljaju zimi. Ali jedna od dobrih strana globalizacije je što ih sada možete naći skoro uvek. Iako su odlična poslastica posle jela možete ih koristiti i…
6274
Sjajna krem čorba sa tikvicama. Ako se odlučite da je spremite dok imate sveže tikvice sasvim sigurno nećete zažaliti. Uživajte!
7575
Još jedna odlična salata. Spremite je za posluženje ukoliko organizujete "švedski sto" ili prosto kao salatu za doručak ili večeru.
7664
Kukuruz šećerac, piletina, šampinjoni i još po nešto kada se dobro izmešaju sigurno ne mogu da budu promašaj. Sjajna salata koju možete spremiti ukoliko očekujete goste ali može poslužiti i…
25401
Karfiol je veoma zahvalan za korišćenje. Bilo da se koristi kao dodatak drugim jelima ili se sprema kao glavno jelo. Evo jednog od recepata kako ga ja spremam. Prijatno!
5080
Obožavam burek. Burek sa sirom, mesom, jabukama, volim čak i onaj prazan. Evo kako ga ja spremam kod kuće.
29655