Zbog čega se vino tradicionalno skladišti baš u hrastovim buradima?

copyright
Copyright: sofiasfindings.com
Pročitano: 875 puta
Kategorija: Istorija i tradicija
Ocena teksta:
(1 Glas)

Hrastove buradi su najprepoznatljiviji simbol koji se dovodi u vezu sa vinom. Tokom vekova, romantizovali smo ove buradi i sam proces starenja vina u njima do te mere da ih sada koristimo kao stolove, klupe, postolja za sveću, neizostavnu dekoraciju prilikom sređivanja romantičnog enterijera, itd....a nismo ni svesni toga da je razlog zbog kojeg koristimo baš hrastove buradi rezultat srećnog incidenta. Vekovima su se u ove svrha ustvari koristili glineni ćupovi.

Dakle, pre više od dve hiljade godina, kada su Rimljani širili svoju imperiju, sa sobom su nosili ne samo hranu i oružje, već i vino. A zašto i ne bi? Vino je bilo bezbednije piti od vode, bogatije je kalorijama, a i poboljšava raspoloženje. Tada su se za čuvanje i transport vina koristili glineni ćupovi. Neke druge civilizacije, poput one u Mesopotamiji, koristile u burad od palminog drveta, ali to je pre bio izuzetak nego pravilo. Jeste da je palmino drvo lakše od gline, ali se mnogo teže oblikovalo i savijalo. Zbog toga je upravo glina bila prvi i pravi izbor. Ali, kako su Rimljani napredovali i širili svoje teritorije, bilo je sve teže i teže transportovati ove ćupove. Postali su Rimljeni svesni te činjenice da je palmino drvo možda bolje rešenje, ali i dalje nisu imali dovoljno sredstava za nabavku. No, njihovim mukama uskoro će doći kraj. Kada su prodrli sve do Galije, sluačjno su zatekli su grupu ljudi koja je za transport koristila burad od hrastovog drveta. Doduše, za transport piva, ali to nije tako bitna razlika.

Upravo tada su Rimljani shvatili da je njihovim mukama konačno došao kraj. Hrastovo drvo je imalo puno prednosti u odnosu na palmino: lakše se savija i oblikuje, a šume kontinentalne Evrope su obilovale ovim drvećem. Na kraju, hrast je, zbog svoje čvrte strukture, u velikoj meri i vodootporan. Za manje od dvesta godina, na desetine miliona glinenih ćupova je odbačeno i zamenjeno novim, od hrasta.

I tu priča nema kraj. Rimljani su, vremenom, primetili kako je njihovo vino odjednom počelo da poprima nov, kvalitetniji ukus. Uz dodatnu obradu drveta, vino je poprimalo različite ukuse poput cimeta, vanile ili karanfilića...a možda je najveće otkriće bilo to da je vino, što duže bude stajalo, kvalitetnije i boljeg ukusa.

Priredio: 
  • Da biste ostavili komentar morate biti prijavljeni na sistem!
    Prijava