• Energetske i hranljive vrednosti: paradajz

    Energetske i hranljive vrednosti: paradajz

    Paradajz spada u voće i poreklom je iz Srednje Amerike, a uzgajan je vekovima pre nego što su ga španski istraživači "upoznali" sa ostatkom sveta. Postoji nekoliko stotina sorti, a većina proizvodi crvene plodove, mada su neke žute, ljubičaste, zelene ili pak bele boje. Uspešan je u borbi protiv raznih vrsta alergija, pa i anemije, artritisa, kao i bolesti srca i krvnih sudova. Jača imunitet i organizam štiti od infekcija i prehlada.

    Energetske i hranljive vrednosti (na 100 g):

    Energetska vrednost: 18 kcal

    Ugljeni hidrati: 3,9 g

    Proteini: 0,9 g

    Masti: 0,2 g

    Holesterol: 0 mg

    Dijetalna vlakna: 1,2 g

    Niacin: 0,59 mg

    Vitamin A: 833 IU

    Vitamin C: 13,7 mg

    Vitamin E: 0,54 mg

    Vitamin B1: 0,037 mg

    Vitamin B2: 0,019 mg

    Vitamin B3: 0,594 mg

    Vitamin B4: 6,7 mg

    Vitamin B5: 0,089 mg

    Vitamin B6: 0,08 mg

    Natrijum: 5 mg

    Kalijum: 237 mg

    Kalcijum: 10 mg

    Gvožđe: 0,3 mg

    Magnezijum: 11 mg

    Mangan: 0,15 mg

    Fosfor: 24 mg

    Cink: 0,17 mg

     1227
  • Izbegavajte plastične slamčice, a evo i zašto!

    Izbegavajte plastične slamčice, a evo i zašto!

    U svakodnevnom životu koristimo plastiku više nego što smo i sami svesni. Neki brendovi služe kafe za poneti u plastičnim čašama, hrana se pakuje u plastične kutije. Kad bismo malo više znali o štetnosti plastike po okolinu i zdravlje, možda bismo posegnuli za nekim drugima materijalima.

    U Sjedinjenim Američkim Državama svaki dan iskoristi se oko 500 miliona slamki. Studija sprovedena 2010. godine pokazala je da je u okean bačeno 8.000.000 tona plastike. Očekuje se da će taj broj narednih godina galopirajuće rasti. Izveštaj Svetskog ekonomskog foruma napominje da bi do 2050. godine u okeanima bilo više plastike od ribe. Do tada, u okean se isporuči četiri kamiona smeća po minuti.

    Plastika se smatra toksičnom jer privlači druge hemikalije i bakterije u okeanskim vodama. Plastične slamke sadrže hemikalije koje u dodiru sa toplotom postaju još opasnije. Takođe, plastika je dizajnirana da bude izuzetno izdržljiva, ne i biorazgradiva. Većina plastike se ne reciklira zbog čega završava na deponiji ili u okeanu.

    Umesto korišćena plastičnih slamki, razmislite o upotrebi staklenih. Mala cena koji možete platiti kako biste pomogli okolini.

     1218
  • „Dobri" i „loši" ugljeni hidrati

    „Dobri" i „loši" ugljeni hidrati

    Neki izvori ugljenih hidrata su zdraviji u odnosu na druge, ali su neophodni elementi za normalno funkcionisanje organizma.

    Voće i povrće su najbolji izvori ugljenih hidrata jer sadrže prirodne šećere i bogati su vlaknima. Imaju nizak sadržaj masti i pružaju druge važne hranljive materije, uključujući kalijum, folnu kiselinu i brojne vitamine.

    Integralne žitarice uključujući ječam, kukuruz, ovas, pirinač i pšenicu sadrže vlakna, vitamine, minerale pa čak i neke od antioksidanasa koji se nalaze u voću i povrću tako da su uvek dobar izbor.

    Pasulj i sočivo su jedni od najzdravijih ugljenih hidrata jer sadrže velike količine proteina i vlakana. Imaju nizak sadržaj masti i mogu se pripremati kao glavna ili prateća jela.

    Dokle god konzumirate mlečne proizvode bez dodavanja šećera ili veštačkih zaslađivača, osiguraćete dovoljan broj ugljenih hidrata držeći se onih sa niskim sadržajem masti.

    Slatkiši, kao i sam šećer, smatraju se izvorom loših ugljenih hidrata.

     4016
  • Posetili smo Vršački VINOFEST 2013.

    Posetili smo Vršački VINOFEST 2013.

    Od 22. do 23. marta 2013. godine održava se u Vršcu VINOFEST. Manifestacija koja okuplje pra svega proizvođače vina ali se tu mogu sresti i proizvođači žestokih pića. Kako vino i žestoka pića treba uvek konzumirati uz dobar zalogaj mogli smo videti i predstavljanje nove čokolade koja dolazi iz Vršačkog SWISSLION-a ali i razna umeća od suvomesnatih proizvoda.

    Na VINOFESTU bili su prisutni i proizvođači staklene ambalaže, opreme ali i novih sotverskih rešenja - www.farmsoft.rs, koja mogu, zaista, u značajno meri da pomognu vlasnicima da lakše upravljaju svojim poslovanjem.

    Ukoliko Vas put vodi kroz južnobanatski gradić na obroncima Vršačkih planina obavezno posetite ovu manifestaciju koja se održava u velikoj sali Hotel Srbije.

     14173
  • Kratka istorija krofni

    Kratka istorija krofni

    Krofne postoje već vekovima, još od antičke Grčke i Rima, kada je su trake od testa pržene i služene sa medom ili sosom od ribe.

    U Srednjem veku, nezaslađene loptice od testa umakane su u šećerni sirup. Ovaj desert raširio se Evropom u XV veku i posebno je postao popularan u Engleskoj, Nemačkoj i Holandiji. U Nemačkoj je u tom dobu bilo teško doći do šećera, tako da se testo jelo sa mesom ili pečurkama. Holandski doseljenici kasnije su preneli ovu poslasticu u Ameriku.

    U početku, krofne nisu imale rupu u sredini. Ova izmena originalnom načinu pravljenja krofni pripisuje se kapetanu Hensonu Gregoriju, holandskom mornaru. Prema legendi, 22. juna 1847. godine kapetan Gregori doživeo je oluju na brodu, te je krofne koje je poneo na put naređao na drške kormila, kako bi mu ruke bile slobodne za upravljanje brodom. Tako je napravio rupu kroz sredinu testa i eto, krofna je rođena. Priča, kao i većina tog tipa verovatno nije tačna, ali je veoma zabavna. Inače, rupa u centru testa dobra je i zato što će se testo ravnomernije peći i krofna neće biti živa u sredini.

    Prvi pravi recept za krofne može se pronaći u engleskim kuvarima iz 1803. godine, u odeljku sa „američkom hranom".

    Krofna takođe ima dugu istoriju među Jevrejima. Testo slično današnjim krofnama služi se već vekovima za praznike poput Hanuke.

    Prva automatizovana mašina za krofne napravljena je u Americi, 1920. Izumitelj je bio Adolf Levit, izbeglica iz carske Rusije.

    Tokom godina, ova poslastica postala je posebno popularna u Americi, gde je i danas među najomiljenijim namirnicama za doručak među svim generacijama.

     4703
Kraljica svih kolača -Baklava
3218
Slatke crno bele kiflice sa pudingom od vanile. Predivno!
4366
Slatki mali vanilin keksići. Ukusno i mirišljavo, nema šta.
13629
Slatki mali kuglofčići.
15177
Ukusne domaće krofne. Iskoristite svoju maštu i filujte ih.
2750
Lagana keks torta koju možete pripremiti očas posla. Po želji možete dodati seckane krem bananice ili žele bombonice.
7714