Magnezijum je izuzetno bitan zbog funksionsanja organizma. Igra bitnu ulogu u održavanju osmotskog pritiska u krvi i drugim tkivima i u prosleđivanju impulsa u nervnom sistemu.
Dnevne potrebe za magnezijumom su 300-400 mg ili 6 mg po kilogramu telesne težine. Na primer žena od 50kg treba da unese dnevno 300 mg magnezijuma. Uglavnom te količine se nadoknade preko raznovrsne ishrane.
Posledice nedovoljnog usnosa magnezijuma su nagla vrtenja u glavi, opadanje kose, lomljenje noktiju, krvarenje i lomljenje zuba, glavobolje, migrene, grčevi i bolovi u mišićima…
Namirnice koje su bogate magnezijumom su: semenke dinje, kakao, stabiljka peršuna, soja, koštunjavo voće pogotovo orasi,bademi, boranija, brokoli, spanać, banane…
Bosiljak je poreklom iz Indije, a pripada porodici usnatica. U zapadnu Evropu su ga doneli moreplovci i trgovci. Poznato je da se uzgajao u antičkoj Grčkoj i srednjevekovnoj Vizantiji. Danas se najviše uzgaja u Holandiji. Reč bosiljak dolazi od grčke reči bazilikon što znači kraljevski. Savremena ispitivanja potvrđuju da bosiljak blagotvorno deluje na ljudsku psihu jer ima umirujuće dejstvo pa se preporučuje kao prirodni lek protiv stresa i napetosti. Smanjuje rizik od plućnih oboljenja. Jača desni. Koristi se protiv kašlja, bubrežnih bolesti, glavobolje i depresije, a u vidu čaja za ublažavanje menstrualnih tegoba.
Noževi od keramike su veoma lagani, što ih čini jednostavnim za rukovanje. Oštrice su izuzetno tanke, što omogućava precizno seckanje na sitne delove. Ovi noževi ostaće oštri duži vremenski period u odnosu na druge materijale. Na primer, oštrice keramičkog noža trajaće i do deset puta duže u odnosu na čelično sečivo. Takođe, sečivo je neporozno tako da sprečava rast bakterija.
Keramički noževi su krhki zbog čega se vrlo lako mogu oštetiti. Nisu korisni za sečenje mesa sa kostima niti za rezanje zamrznute hrane. Lako se mogu oštetiti tokom pranja u mašini za pranje posuđa.
Samo pet odsto kalorija bi trebalo da potiče od unetog šećera, odnosno oko 6 kašičica šećera dnevno. Preterana konzumacija šećera može loše uticati na vašu kožu ili biti uzrok jakih glavobolja, oštećenja zubne gleđi ili povišenog krvnog pritiska.
Skriveniji znaci viška šećera svode se na povećanje različitih masti koje cirkulišu u krvi. Iako mehanizmi pomoću kojih šećer može uticati na nivo holesterola i masnoća u krvi nije u potpunosti poznat, istraživači sugerišu da fruktoza može izazvati povišen nivo triglicerida i "lošeg" holesterola. Mnogobrojne studije ukazuju na vezu između unosa šećera i rizika od depresije.
Gladijatori su bili sportske zvezde starog Rima. Nove analize njihovih kostiju ukazuju na to da im je režim ishrane bio većinom vegeterijanski, sa dosta žitarica i pretečama sportskih pića (na bazi pepela).
Pepeo zvuči ne preterano primamljujuće, ali dr Fabijan Kanc, profesor forenzičke medicine u Beču, objašnjava da je biljni pepeo korišćen za bolje zaceljivanje kostiju. Nešto slično radimo i danas, kada pijemo mineralne suplemente koji sadrže magnezijum i kalcijum.
Studija je analizirala udeo kolagena i minerala u kostima 53 osobe. Kosti potiču iz drugog ili trećeg veka pre nove ere iz nalazišta u današnjoj Turskoj, a kako su rezultati pokazali, gladijatori su najverovatnije bili vegeterijanci.
Za one koji ne znaju sremuš je divlji beli luk koji raste na nadmorskoj visini preko 500m. Veoma je zdrava biljka i kad god ste u prilici da je koristite…