• Prosečna i neophodna količina soli

    Prosečna i neophodna količina soli

    3 g soli dnevno je dovoljna količina. Ukoliko se bavite sportom ili fizičkim poslovima, potrebno vam je nešto više soli. U svakom slučaju, nije preporučljivo uzimati više od 5 g dnevno. Previše slana hrana može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, a ponajčešće probleme sa krvnim pritiskom. Osim toga, mogu se javiti i problemi sa bubrezima, pa i njihova trajna oštećenja. Ukoliko volite slanu hranu, pijte što više vode, ali nemojte da navikavate organizam na preslanu hranu.

     1153
  • Zbog ovih jedinjenja nemojte ljuštiti koru jabuke!

    Zbog ovih jedinjenja nemojte ljuštiti koru jabuke!

    Opšte je poznato da je jabuka jako zdrava voćka koja u sebi sadrži puno vitamina, no ustalila se navika da se konzumira bez kore. To je velika greška, jer se upravo u kori jabuke nalaze mnoga jedinjenja koja sprečavaju razvoj mnogih bolesti, a ovo su samo neka od njih:

    Ursolična kiselina
    Ova kiselina u kori jabuke smanjuje holesterol, sagoreva kalorije i izgrađuje mišiće. Dakle, kora jabuke je idealan deo dijeteskog režima ishrane.

    Kvercetin
    Po mnogim istraživanjima, jedinjenje kvercetin koje se nalazi u kori jabuke čisti pluća od nagomilanih toksina, a ovo jedinjenje sprečava i razvoj mentalnih bolesti poput Alchajmerove.

    Triptenoidi
    Studija Kornvel Univerziteta iz 2007. godine dokazala je da jedinjenja triptenoidi sprečavaju razvoj raka dojke, jetre i debelog creva.

    Pored ovih jedinjenja, kora jabuke sadrži i oko 2g vlakana i 8g vitamina C i A, što je duplo više nego što ima oguljena jabuka.

     1546
  • Kako smanjiti holesterol?!

    Kako smanjiti holesterol?!

    Najnovija studija rađena u Kanadi mogla bi potencijalno da spasi milione ljudskih života. Istraživanje je pokazalo da konzumiranjem određenih vrsta hrane, ljudi mogu značajno da umanje svoj holesterol i poboljšaju šanse za izbegavanje srčanih oboljenja ili moždanog udara.

    Ono što je poznato kao zapadna ishrana naglašava meso i zasićenu hranu, ali u današnje vreme postoji pokret za zdraviju ishranu. Njega podržavaju lekari, zdravstveni zvaničnici, koji ohrabruju školsku decu da više vežbaju i jedu više voća i povrća.

    Pravilna ishrana i redovne fizičke aktivnosti su najvažnije za održavanje zdravih nivoa holesterola. Inače, holesterol je vrsta masnih naslaga. On pomaže u izgradnji i održavanju ćelija.

    Ali postoje različite vrsta holesterola. Vrsta pod nazivom HDL promoviše zdravlje srca, dok ona druga pod nazivom LDL, doprinosi srčanim oboljenjima. Uobičajeni savet je da se umanji unošenje životinjskih masti, odnosno masti koje su u čvrstom stanju na sobnoj temperaturi. Te masti su izvor LDL holesterola. Ali, takođe je poznato da određene vrste hrane pomažu u snižavanju lošeg holesterola.

    „Povrće kao što su bamija i patlidžan, sve to što je nekako sluzavo. Te vrste povrća uklanjaju holesterol iz organizma“, navodi Dejvid Dženkins iz bolnice Sent Majkl u Torontu.

    Kanadski lekar Dejvid Dženkins proiučavajo je osobe koje su se pridržavale niskokalorične ishrane u kojoj je uključena i navedena vrsta hrane. On je želeo da istraži da li su njihovi nivoi holesterola niži nego kod osoba koje samo konzumiraju niskokaloričnu hranu. Boni Vud bila je u prvoj grupi.

    „Promena je bila nešto kao povećanje količine vlaknastih namirnica u mojoj ishrani.“

    U studiji je učestvovalo 300 muškaraca i žena. Svi su uzimali lekove za smanjenje holesterola. Oni koji su pratili pojačanu dijetu takođe su uzimali hranu za koju je poznato da umanjuje loš holesterol - jabuke, grožđe, jagode, određene žitarice i povrće, koštuničavo voće, maslinovo ulje ili ulje kanole, pasulj i soja i njihove prerađevine. Šest meseci kasnije, istraživači su proverili rezultate.

    Oni koji su konzumirali hranu koja smanjuje holesterol imali su za 13 do 14 odsto manji nivo lošeg holesterola. Oni koji su pratili samo niskokaloričnu ishranu imali su smanjenje od samo 3 odsto. Doktor Dženkins kaže da bi rezultati trebalo da ohrabre osobe koje imaju visok holesterol.

    „Oni mogu da promene nivo sopstvenog lošeg holesterola time što će preći na dobru ishranu“, kaže dr Dženkins.

    „Više bih volela da smanjujem holesterol programom ishrane, nego da uzimam lekove za to“, slaže se Boni.

    Istraživači su takođe istakli da je još jedan pozitivan efekat te dodatno niskokalorične ishrane bio da su učesnici u studiji takođe smanjili nivo krvnog pritiska. Studija je objavljena u časopisu Američkog medicinskog udruženja.

    Izvor: galsamerike.net

     11230
  • Prednost konzumiranja lubenice u ranoj trudnoci

    Prednost konzumiranja lubenice u ranoj trudnoci

    Trudnice se uvek ohrabruju da konzumiraju voće i povrće zbog prisustva neophodnih hranljivih sastojaka. Zašto je važno jesti lubenicu u ranoj trudnoći? Pre svega jer sprečavaju oticanje i dehidrataciju koji mogu stvoriti brojne probleme i za majku i za fetus. Dehidratacija može izazvati preuranjene kontrakcije. Zarad elastičnosti i sjaja kože, lubenica se preporučuje zbog visokog sadržaja vode. Takođe, lubenica ublažava jutarnju mučninu. Kako se fetus povećava, mogući su probavni problemi za trudnice koji mogu biti rešeni uz pomoć vlakana u lubenici. Vitamin A deluje kao antioksidant koji uklanja slobodne radikale iz tela.

     2042
  • Prednosti i mane kukuruza u ishrani

    Prednosti i mane kukuruza u ishrani

    U nekim slučajevima, kukuruz može loše uticati na organizam. Iako obezbeđuje niz vitamina i antioksidanata, neki ljudi su osetljivi ili alergični na sam kukuruz ili proizvode na bazi kukuruza.

    Kukuruz sadrži vitamine B i B-6 i vitamine A i E u tragovima. Bogat je mineralima poput gvožđa, magnezijuma, fosfora, selena i cinka. Za vreme kuvanja ili pečenja kukuruza, oslobađaju se molekuli koji štite organizam od štetnog uticaja slobodnih radikala.

    Šolja kukuruza sadrži oko pet grama proteina, što je oko deset odsto preporučene dnevne doze.

    Takođe, jedna šolja pruža samo 143 kalorije jer se oko 73 procenta kukuruza sastoji od vode. Samim tim, kukuruz je idealan za regulisanje telesne težine.

    Ipak, kukuruz sadrži visok nivo ugljenih hidrata zbog čega umereno povećava nivo šećera u krvi. Jedna porcija ima 31 gram ugljenih hidrata, što je skoro četvrtina preporučene dnevne doze.

    Ukoliko imate alergiju na kukuruz prepoznaćete neke od neželjenih simptoma: otok grla i jezika, otežano disanje, grčevi i izuzetno nizak krvni pritisak. U istraživanju sprovedenom na Univerzitetu Prinston, kukuruzni sirup značajno povećava abdominalne masti usled dugotrajnog konzumianja.

     3802
Ukusni, topli domaći somuni.
7646
Volite ćevape? Ne morate ići u ćevapdžinicu, možete ih sami napraviti!
12273
Mali drugačiji Bakin kolač. Ko voli kombinaciju slatkog i kiselog oduševiće ga.
14009
Ukusne, aromatične medene kocke.
5287
Lenja pita sa orasima i jabukama. Dok je vruća služite je uz sladoled od vanile!
9131
Veoma ukusna torta sa čokoladnim napolitankama i mlevenom plazmom.
11712