Pirinač i pasulj su dva uobičajena i sveprisutna prehrambena proizvoda. Idući kroz istoriju, ove dve namirnice provlače se kroz najrazličitije kulture i tradicije. Pirinač se svakako najviše vezuje za azijsku kulturu, dok je kombinacija pirinča i pasulja potekla iz zapadne Afrike. Ne bi trebalo zaboraviti da je pre 18. veka pirinač smatran luksuznom robom, a sinonim za “jeftinu hranu” ili “hranu za siromašne” postaje sredinom 20. veka.
Kombinacija pirinča i pasulja ispunjava sve vaše dnevne potrebe kada je reč o proteinima, ugljenim hidratima, mineralima i vitaminima. Prisustvo proteina je mnogo dominantnije u pasulju u odnosu na pirinač. Beli pirinač je idealan izvor ugljenih hidrata i obezbeđuje dovoljne količine energije za telo. Dijetetska vlakna se u većem broju nalaze u pasulju pri čemu štite srce, smanjuju krvni pritisak i povećavaju apsorpciju glukoze u krvotoku. Kompleks B vitamina koji uključuju tiamin, riboflavin, niacin, piridoksin, pantotensku kiselinu, folnu kiselinu – sadrže i pasulj i pirinač. Ovi vitamini rade zajedno kako bi regulisali hemijske reakcije unutar tela i pretvorili hranu u energiju.
Kako napraviti poširano jaje? Mnogima to deluje jako komplikovano i ne usuđuju se da probaju, ali samo pratite naša uputstva i moći ćete i i vi da se pohvalite kako znate da spremite poširana jaja.
Reditelj dokumentarnih filmova Robert Kener koristi izveštaje Fast Food Nation-a i autora Erika Šlosera kao i Majkla Polana (autora Omnivore Dilema) kao odskočnu dasku za istraživački pohod koji razotkriva odakle dolazi hrana koja se prodaje u supermarketima širom SAD-a i kakve posledice njeno konzumiranje može ostaviti na buduće generacije.
Razotrkivanjem veze između biznisa i vlade SAD-a, Kener postepeno osvetljava mračnu stranu prembrene industrije SAD-a. Agencije USDA i FDA bi trebalo da štite javnost i građane SAD-a ali se ispostavlja da su ove regulatrne agencije zapravo saučesnici u proizvodnji loše hrane i stavljaju profit i interese velikih korporacija ispred zdravlja potrošača, farmera i bezbednosti radnika. Često ovakva proizvodnja dovodi i do velikoj uticaja na životnu sredinu.
Dokazano je da konzumiranjem genetski izmenjenih pilećih grudi ili paradajza 73.000 amerikanaca oboli svake godine od moćnih sojeva bakterije Ešerihije Koli. Broj gojaznih postaje iz dana u dan sve veći dok je dijabetes dostigao razmere epidemije.
Ukoliko bi javnost bila upoznata sa načinima na koji korporacije zaobilaze zakone i zloupotrebljavaju subvencije države radi stvaranja monopola u kontroli tržišta hrane možda bi građani više vodili računa o hrani koju svakodnevno unosi.
Iako se u filmu obrađuje tržište SAD-a svedoci smo da se slični ako ne istovetni procesi dešavaju i u Srbiji. Toplo preporučujemo da pogledate ovaj dokumentarac kako biste bili bolje informisani i da odluka o tome koje ćete namirnice kupiti u sumermarketu bude daleko lakša!
Na zdravlje vaše kože utiču i hrana i piće koje konzumirate, kao i način života i proizvodi koje koristite. Proces regeneracije ćelija kože nikada ne prestaje. Voda je ključ zdrave kože. Omega 3 masne kiseline iz ribljeg ulja mogu biti od suštinskog značaja. Maslinovo ulje, avokado su takođe bogati hranljivim sastojcima koji štite i čuvaju vašu kožu zdravom.
Kolagen i elastin utiču na strukturu kože, kao i na njenu fleksibilnost. Hrana bogata antioksidansima dokazano usporava raspad kolagena. Vežbe takođe poboljšavaju ten jer povećavaju protok krvi i oslobađaju se toksini kroz znoj. Stres može uticati na pojavu brojnih infekcija kože i ekcema. Vodite računa o dnevnim i noćnim kremama, kremama za sunčanje, korektorima i ostalim preparatima koje koristite - prilagodite ih tipu svoje kože.
Ništa ne zvuči tako egzotično kao marokanska kuhinja. Razne marokanske đakonije spremljene sa opijajućim začinima tipičnim za ovaj predeo nijednog gurmana ne ostavljaju ravnodušnim!
Južni Maroko poznat je ne samo po začinima već i po slatkišima, a meso se tradicionalno sprema u umaku od mente, maslinovog ulja i ceđenog limuna i narandže. Na severu preovlađuju orašasti plodovi i voće kao što su jabuke, smokve i kruške. Nijedno kuvano jelo ne može da prođe bez korijandera i belog luka.
Četiri najpoznatija tradicionalna marokanska jela su:
Harira - to je supa od piletine začinjena šafranom i cimetom, a pošto neki Marokanci vole kada su supe gušće, Hariri se dodaje i zaprška od brašna i jaja. Kuskus je nacionalno jelo Maroka; ujedno je i najpoznatije. Pravi se od posebne vrste krupnog brašna - semoline. Uz kuskus se služi začinjena repa, tikva, krompir i/ili piletina. Tajine je jagnjeći zapečeni paprikaš sa slatko - kiselim dodacima kao što su med, sirće ili neko voće. Od začina se obavezno koriste đumbir i šafran, a ovo jelo se tradicionalno peče u posudi od gline. Bistilla - to je najpoznatija marokanska pita punjena filom od iseckanog mesa, peršuna i mlevenog badema, začinjena cimetom, šafranom i kardamomom. Meso u slatkoj piti vam se čini kao loša ideja? Isprobajte ovaj recept, poješćete celu tepsiju sami, nisu Marokanske domaćice blesave!