Rukola sadrži značajne količine tri specifična minerala koji pomažu u kontroli krvnog pritiska. U pitanju su kalcijum, magnezijum i kalijum. Sva tri igraju važnu ulogu u podsticanju normalnog funkcionisanja krvnih sudova. Dobar je izvor folne kiseline koja se najčešće navodi kao važna u razvoju fetusa. Dve čaše rukole obezbeđuju 950 IU vitamina A ili 19 odsto preporučene dnevne vrednosti. Sadrži i značajne količine luteina i zeaksantina koji su važni za zdravlje očiju.
Vodeći se nutritivnim vrednostima rukole, izdvojili smo sedam razloga zbog kojih bi trebalo da je uvedete u redovnu ishranu:
1. Sadrži visok nivo karotenoida koji utiču na vid.
2. Utiče na proizvodnju nitratnog oksida koji je važan za zdravlje ćelija i endotelnu funkciju.
3. Povećava protok krvi.
4. Stabilizuje krvni pritisak i smanjuje upale.
5. Pomaže u uklanjanju pesticida i herbicida iz tela.
6. Čisti organizam, a posebno jetru, ukoliko dođe do trovanja teškim metalima.
Toplotni talasi izazvani menopauzom mogu se ublažiti omega-3 masnim kiselinama, pokazuju najnovija istraživanja.
U studiji koju je sproveo časopis Menopauza, istraživači su kontrolnu grupu podelili u dva dela, gde je jedna polovina pila pilule koje sadrže omega-3 kiseline, dok je druga dobijala pilule suncokretovog ulja. Nakon dva meseca, druga grupa imala je značajno manje ovih neprijatnih dešavanja.
Naučnici nisu potpuno sigurni zašto je ovo slučaj, ali hipoteza je da ove kiseline pomažu u proizvodnji neurotransmitera koji pomažu telu da održi konstantno jednaku temperaturu.
Ovo istraživanje je još uvek u eksperimentalnoj fazi, ali dosadašnja otkrića govore u prilog tome da se valunzi mogu ublažiti ako jedete namirnice koje sadrže omega-3 kiseline (poput masne ribe) bar pet puta nedeljno. Druga opcija jesu suplementi, ali u tom slučaju treba se obratiti lekaru za savet.
Naše telo proizvodi kortizol kada je pod stresom. Pored epinefrina, važan je i ima brojne funkcije. Pomaže u regulisanju krvnog pritiska, metaboličke aktivnosti, imunog sistema, srčanih funkcija, kao i funkcija centralnog nervnog sistema. Međutim, povišen nivo stresa može loše uticati na povećanje telesne težine, povišen holesterol, bolesti srca, kognitivne probleme... Mada, postoji nekoliko načina uz pomoć kojih možete regulisati nivo holesterola.
Vežbajte!
Fizička aktivnost je najefikasniji načina putem koga možete uticati na nivo kortizola. Pruža duhovnu snagu, jača samopouzdanje i oslobađa druge hormone poput serotonina.
Hranite se zdravo!
Jaja, riba, meso, semenke bundeve i zeleniš takođe pomažu u smanjenju nivoa kortizola. Uvedite pet umerenih obroka dnevno, unosite vlakna i jedite namirnice bogate proteinima. Smanjite unos složenih ugljenih hidrata i na taj način regulišite nivo kortizola.
Naspavajte se!
Važno je uspostaviti rutinu kada je reč o spavanju. Uklonite tablete, mobilne telefone i laptope iz sobe u kojoj spavate. Adekvatan san u proseku obuhvata između 7 i 9 sati.
Presolili ste obrok, a ne znate kako da popravite to što se desilo? Nikakav problem, uz ove male trikove vaše jelo će ponovo zablistati punim sjajem.
Ukoliko ste presolili čorbu ili paprikaš, probajte da dodate još glavnog sastojka, ili ubacite pire od belog pasulja ili leblebija, koje će jelu dodati kremastost, a neutralnog su ukusa, pa će se napraviti ravnoteža sa viškom soli iz ostatka jela.
Ukoliko je u pitanju meso, poslužite ga sa slabo začinjenim ugljenim hidratima poput pirinča, krompira, palente ili kinoe. Zalogaj koji se sastoji od te dve komponente biće savršeno izbalansiran.
Ako je povrće presoljeno, uparite ga sa blagim sirom poput rikote ili mocarele. Kremastost sira će neutralizovati višak soli.
Ako nemate vremena ili nešto od sastojaka da popravite svoje jelo, uparite ga sa slatkim vinom poput prošeka, ili sa gaziranom mineralnom vodom, jer će svaki gutljaj osvežiti nepce i pružiti vam priliku da uživate u hrani, čak iako nije baš najbolje začinjena.
Koren crnog kohoša koristi se u medicinske svrhe. Poznato je da su ga konzumirali američki starosedeoci koji su ovu biljku kasnije predstavili evropskim kolonistima. Postao je popularan sredinom pedesetih godina prošlog veka i pokazao se kao efikasan za lečenje simptoma menopauze, bolnih menstruacija, akni i oslabljenih kostiju. Nekada je korišćen i za ublažavanje simptoma reumatizma, anksioznosti ali se danas više ne upotrebljava u navedene svrhe.
Koren crnog kohoša bogat je hemikalijama koje jačaju imuni sistem i pomažu organizmu kod smanjenja upala. Zbog svojih anelgetičkih i antiinflamatornih svojstava, koristi se za bolove nastale usled povreda, grčeve i hroničnu nervozu.