• Šećerna vuna - slatkiš koji je izumeo zubar

    Šećerna vuna - slatkiš koji je izumeo zubar

    Iako neke vrste deserata koji podrazumevaju smese slične današnjoj šećernoj vuni postoje od kraja XV veka, šećerna vuna kakvu danas poznajemo rezultat je zajedničkog napora jednog proizvođača slatkiša i jednog zubara. Džon Vorton i Vilijam Morison udružili su snage i 1897. godine izumeli su električnu mašinu koja bi mogla da istopi šećer u kristalu i da od njega načini niti koje bi se vrtele i na taj način formirale ovaj poznati vašarski slatkiš. 

    Ova dvojica predstavila su svoj izum na sajmu u St. Luisu, 1904. godine, a na istom sajmu predstavljen je i kornet za sladoled, dr Peper, hot dog u zemičkama i kikiriki puter. Šećerna vuna bila je hit sajma, sa prometom od nešto više od 17 hiljada dolara tokom sedam meseci (u današnjem novcu, to je otprilike 411 hiljada). 

     2686
  • Banane i cimet pomoći će vam da lakše zaspite

    Banane i cimet pomoći će vam da lakše zaspite

    Verovatno ste primetili da teniseri jedu banane tokom utakmice. Glavni razlog su magnezijum i kalijum. Ovi minerali sprečavaju malaksalost i pružaju energiju. Osim toga, regulišu krvni pritisak i eliminišu štetne materije nagomilane u vašem telu. Olakšavaju probavu, podstiču proizvodnju melatonina i serotonina... Zapamtite, lekari preporučuju konzumaciju cimeta pri lečenju dijabetesa kao i vaskularnih problema. Ukoliko imate problema sa nesanicom, evo recepta koji vam može pomoći.

    Sastojci:

    banana

    1/2 kašike cimeta

    1/2 šolje vode

    Priprema:

    Ostavite koru na banani, samo odsecite njene vrhove. Bananu ubacite u ključalu vodu i ostavite da odstoji 15 do 20 minuta. Dodajte cimet. Napravljen čaj popijte sat vremena pred odlazak na spavanje.

     1406
  • Najvažnije hranljive materije za zdravo telo

    Najvažnije hranljive materije za zdravo telo

    Proteini, ugljeni hidrati i masti su telu neophodni u velikim količinama. Telo koristi proteine iz hrane za obnovu i izgradnju tkiva. Pojedine popularne dijete preporučuju protein u različitim količinama, ali je Institut za medicinu ustanovio da je ženama neophodno 46 grama dnevno, a muškarcima 56 grama. Hrana koja sadrži neophodnu količinu proteina takođe može imati i zasićenih masti koje mogu ugroziti zdravlje srca. Zato su neophodne namirnice u svakodnevnoj ishrani: riba, pasulj, mahunasto voće...

    Ugljeni hidrati su "gorivo" za ljudski organizam. Nisu svi sasvim jednaki. Oni koje nalazimo u sokovima, pecivu, slatkišima, belom hlebu, testenini, vare se brzo i za sobom ostavljaju osećaj gladi. Ugljeni hidrati u namirnicama bogatim vlaknima obezbeđuju stabilan protok energije, tako da se osećamo sito kada jedemo pojedinu hranu u manjim količinama. Za to su odgovorne žitarice, povrće, voće, pasulj...

    Masti su važne za proizvodnju hormona i tkiva. Odrasli bi trebalo da unose minimum 20 do 35 grama mononezasićenih i polunezasićenih masti dnevno, tip masti u hrani kao što su riba, masline i maslinovo ulje, avokado i različite vrste semenki.

    Svaki od vitamina igra određenu ulogu u celokupnom zdravlju organizma. Vitamin A jača vid, vitamin C podstiče zarastanje rana i obnovu tkiva, vitamin E pomaže izgradnji crvenih krvnih zrnaca, vitamin D jača kosti, a B odžava pravilno i zdravo funkcionisanje nerava... Neki od njih rade udruženi sa mineralima, vitamin C recimo pomaže apsorbovanju gvožđa. Ishrana ispunjena voćem, povrćem, žitaricama može ispuniti sve potrebe organizma za vitaminima.

    Minerali obavljaju niz funkcija, uključujući regulisanje rada srca, zdravlja kostiju i krvnih ćelija, proizvode neophodne hormone... Važno je održavati njihovu ravnotežu zarad pravilnog funkcionisanja organizma. Telu su neophodni: kalcijum, fosfor, magnezijum, natrijum, sumpor, gvožđe, cink, mangan, jod, selen...

    Voda se smatra jednim od makronutrijenata, takođe. Pomaže varenju i apsorpciji hranljivih sastojaka, a i regulisanju telesne temperature i radu srca. Preporučeno je piti od 9 do 12 čaša vode dnevno.

     4012
  • Brza hrana može trajno oštetiti bubrege

    Brza hrana može trajno oštetiti bubrege

    Osnovni problem brze hrane jesu masti. Studija sprovedena na pacovima koji su osam nedelja konzumirali hranu bogatu mastima otkrila je da pored oštećenja bubrega, može doći i do drugih značajnih problema u radu organa za varenje, pa i srca. Primećeno je da su određene vrste trasportera glukoze u većoj količini bile prisutne kod pacova sa dijabetesom tipa 2. Takođe je utvrđeno da velika količina trans masti utiče na loše pamćenje, koncentraciju i stvara određene probleme u govoru. Nasuprot njima, omega 3 masne kiseline povoljno utiču na mozak - utiče na bolju koncentraciju i obezbeđuje telu dovoljno energije.

     1644
  • Namirnice i pića koja sadrže so u velikoj meri

    Namirnice i pića koja sadrže so u velikoj meri

    Sir je dobar izvor kalcijuma i proteina. Niskomasni sir sadrži 28 grama proteina i 160 kalorija. Jedna porcija može sadržati skoro 1.000 mg natrijuma, oko 40 odsto vrednosti koju bi trebalo unositi na dnevnoj bazi.

    Žitarice mogu biti zdrav način da otpočnete svoj dan. Neke od njih sadrže i od 180 do 300 mg po prosečnoj porciji, odnosno 12 odsto neophodne vrednosti na dnevnom nivou.

    Tanjir tople supe sadrži polovinu neophodne količine koju bi trebalo unositi dnevno.

    Topla čokolada zbog svog zagrevanja sadrži mnogo veći procenat natrijuma – i do 7 odsto preporučene dnevne vrednosti.

    Palačinka sadrži iI do 2.000 mg natrijuma.

    Zamrznuto povrće ima veću količinu natrijuma, po porciji – 500 mg.

     1319
Mmmmm slatko, ukusno!
3144
Vreme je za zimicu. Odličan recept za zeleni paradajz u ulju.
6096
Šareni hleb od graham brašna sa maslinovim uljem.
3529
Pitu služiti uz sir, jogurt i salatu po želji.
4520
Kajsije mogu biti sveže, smrznute iz slatkog... po želji... Najbolje je napraviti.
2141
Ukusni minjoni sa rumom i kakaom.
4805