• Kako tretirati ujede komaraca kod dece?

    Kako tretirati ujede komaraca kod dece?

    Većina nepoželjnih letnjih gostiju su upravo komarci. Kada su deca u pitanju, stručnjaci savetuju oblačenje garderobe koja podrazumeva duge rukave i nogavice zbog nuspojava koje ujedi mogu izazvati - poput bolnih oteklina. Ne savetuje se korišćenje krema i drugih kozmetičkih preparata koje kod dece mogu izazvati razne oblike infekcija, pri čemu mogu prerati u mišićnu slabost zbog čega je, u tom slučaju, neophodno savetovanje sa lekarom.

     961
  • Upoznajte steviju

    Upoznajte steviju

    Kada se pomene stevia, ljudi obično pomisle na relativno nov prirodni zaslađivač, koji je trenutno veoma popularan u industriji hrane. Međutim, stevia je rod od preko 240 vrsta, od kojih je samo jedna prirodno slatka.
    List stevije sadrži dve vrste sastojaka, jedan koji je 200-300 puta slađi od šećera i drugi koji je 300-400 puta slađi od šećera. Taj drugi sastojak je osnova za proizvodnju zaslađivača na bazi stevije.

    Biljka stevia potiče iz južne Amerike, najviše je ima u Paragvaju, a može se naći i u severnoj Argentini.
    Iako je relativno nova (u SAD je registrovana kao dijetetski dodatak 1994.), ljudi koji žive u oblastima gde stevija raste koristili su ovu biljku stotinama godina ranije. Tek 1884. švedski naučnik Bertoni sproveo je prvu studiju o steviji, imenovao njene aktivne sastojke i približio je drugim zemljama.

    Stevia ne sadrži kalorije i ne utiče na nivo šećera u krvi, što je čini idealnom za dijete, ili za ljude koji boluju od dijabetesa.
    Nakon godina istraživanja ne postoje dokazi o štetnosti upotrebe ove biljke i njenih ekstrakata u ishrani, ali u istraživanjima sprovedenim na životinjama, stevia je povezana sa neplodnošću.

    Sve zamene za šećer imaju i dobre i loše strane, a to što je nešto prirodno ne znači da je nužno i bezbedno za konzumaciju (setimo se samo otrovnih pečurki). Čak i prirodni zaslađivači mogu škoditi, ako se neumereno koriste. Međutim, uz normalnu upotrebu, zasad ne postoje indikacije da je stevia opasna.

     1496
  • Najvažnije hranljive materije za zdravo telo

    Najvažnije hranljive materije za zdravo telo

    Proteini, ugljeni hidrati i masti su telu neophodni u velikim količinama. Telo koristi proteine iz hrane za obnovu i izgradnju tkiva. Pojedine popularne dijete preporučuju protein u različitim količinama, ali je Institut za medicinu ustanovio da je ženama neophodno 46 grama dnevno, a muškarcima 56 grama. Hrana koja sadrži neophodnu količinu proteina takođe može imati i zasićenih masti koje mogu ugroziti zdravlje srca. Zato su neophodne namirnice u svakodnevnoj ishrani: riba, pasulj, mahunasto voće...

    Ugljeni hidrati su "gorivo" za ljudski organizam. Nisu svi sasvim jednaki. Oni koje nalazimo u sokovima, pecivu, slatkišima, belom hlebu, testenini, vare se brzo i za sobom ostavljaju osećaj gladi. Ugljeni hidrati u namirnicama bogatim vlaknima obezbeđuju stabilan protok energije, tako da se osećamo sito kada jedemo pojedinu hranu u manjim količinama. Za to su odgovorne žitarice, povrće, voće, pasulj...

    Masti su važne za proizvodnju hormona i tkiva. Odrasli bi trebalo da unose minimum 20 do 35 grama mononezasićenih i polunezasićenih masti dnevno, tip masti u hrani kao što su riba, masline i maslinovo ulje, avokado i različite vrste semenki.

    Svaki od vitamina igra određenu ulogu u celokupnom zdravlju organizma. Vitamin A jača vid, vitamin C podstiče zarastanje rana i obnovu tkiva, vitamin E pomaže izgradnji crvenih krvnih zrnaca, vitamin D jača kosti, a B odžava pravilno i zdravo funkcionisanje nerava... Neki od njih rade udruženi sa mineralima, vitamin C recimo pomaže apsorbovanju gvožđa. Ishrana ispunjena voćem, povrćem, žitaricama može ispuniti sve potrebe organizma za vitaminima.

    Minerali obavljaju niz funkcija, uključujući regulisanje rada srca, zdravlja kostiju i krvnih ćelija, proizvode neophodne hormone... Važno je održavati njihovu ravnotežu zarad pravilnog funkcionisanja organizma. Telu su neophodni: kalcijum, fosfor, magnezijum, natrijum, sumpor, gvožđe, cink, mangan, jod, selen...

    Voda se smatra jednim od makronutrijenata, takođe. Pomaže varenju i apsorpciji hranljivih sastojaka, a i regulisanju telesne temperature i radu srca. Preporučeno je piti od 9 do 12 čaša vode dnevno.

     3769
  • Šta se dešava ukoliko unosite više proteina nego što je potrebno?

    Šta se dešava ukoliko unosite više proteina nego što je potrebno?

    Dnevni unos proteina koji se preporučuje iznosi 0,8g po kilogramu telesne težine. Ipak, ovaj broj varira u zavisnosti od starosti, pola i nivoa fizičke aktivnosti. Dijete sa visokim sadržajem proteina ponekad se smatraju brzim metodama gubitka težine i preporučuju se sportistima za bržu izgradnju mišića. Unos velike količine proteina može ostaviti trajne posledice.

    Kada konzumirate protein, on se kroz vaše telo probija kao i svaka druga hrana. Digestija enzima počinje u želucu i nastavlja se u tankom crevu gde se razlaže na aminokiseline. One se dalje apsorbuju kroz zid tankog creva i prenose krvlju kroz telo. Kada od proteina nastanu aminokiseline, ketoni se puštaju u vaš sistem. Ketone obezbeđuju bubrezi. Konzumiranje hrane sa visokim sadržajem proteina znači i povećanu aktivnost bubrega. Proteini koji se dobijaju od životinjskih proizvoda su izvori zasićenih masti što je u bliskoj vezi sa porastom holesterola i potencijalnim srčanim problemima.

     996
  • Kupina

    Kupina

    Kupine su grmolike, trnovite biljke koje pripadaju rodu Rubus Genus i porodici Rosaceae. Njihov tamnoljubicasti plod ima opor, slatko - kiselkast ukus i koristi se u ishrani ili u sirovom obliku, ili za pravljenje raznih, kolača, torti, džemova ili sladoleda. Najviše rastu u Skandinaviji i drugim severnim oblastima i beru se u periodu od maja do septembra. Zanimljivo je da ovo jagodičasto voće, koje raste uglavnom na obodima šuma, ima izrazito gusto i oštro trnje koje je vremenom samo razvilo da bi se odbranilo od divljih životinja. Osim što imaju specifičan ukus koji odlično dolazi do izražaja u raznim poslasticama, kupine su pre svega vrlo moćan antioksidans i zbog toga štite telo od raznih bolesti i jačaju kognitivne mogućnosti, a neka istraživanja pokazuju da su jedan od deset najmoćnijih saveznika u borbi protiv raka. Pored ovih moćnih antioksidanasa, pre svega antocijanida, kupine sadrže i zavidan nivo izuzetno retkog vitamina K i gvožđa pa su pored grožđa, najbolji saveznik u borbi protiv anemije. Zbog nerastvorljivih vlakna koje sadrže u sebi, regulišu probavu i podstiču rad creva. Posebno interesantan je podatak da se u Staroj Grčkoj kupina koristila za lečenje gihta i otrovnih ujeda. Posebno je zdravo kupinovo vino jer ne sadrži u sebi puno alkohola, pa se može davati i deci. Štiti srce i krvne sudove, smanjuje holesterol, popravlja cirkulaciju i povećava apetit. Možete ga i sami napraviti tako što ćete pomešati 5kg kupina i jedan kilogram šećera i ostaviti na suncu minimum dva meseca dana. Dovoljne je da popijete pola šaše ovog vina dnevno da bi se izvanredni rezultati po vaše zdravlje primetili već nakon mesec dana.

     1789
Mmmmm aromatično, sočno, neodoljivo!
23689
Torta sa bananma, keksom i žele bombonama.
5060
Odlična salata sa krompirom i kukuruzom. Uživajte!
5353
Osvežavajuća salata od tunjevine sa crvenim pasuljem.
6552
Ovaj slatkiš od šargarepe, kokosa i oraha je turskog porekla.
4892