Beli luk, najviše zahvaljujući svom snažnom mirisu, ne deluje kao očigledan izbor kada govorimo o afrodizijacima. Međutim, on ima dugu istoriju u ovom svojstvu. U Talmudu se mogu naći pasusi koji govore o tome kako beli luk treba jesti petkom, jer je petak tradicionalno bio dan kada su parovi ispunjavali svoje bračne dužnosti.
Beli luk ima nekoliko svojstava koja povoljno utiču na seksualni život. On smanjuje apetit, poboljšava celokupno stanje organizma, opušta, poboljšava proizvodnju spermatozoida, a ne škodi ni to što se veruje da ubija parazite prisutne u telu. Stari spisi takođe tvrde da pomaže pri prevazilaženju ljubomore i da zbližava ljude.
Sa druge strane, postoje kulture koje nisu preterani ljubitelji ove biljke. Postoji muslimanska legenda koja kaže da su beli i crni luk biljke nastale tamo gde je đavo poslednje kročio pri napuštanju Edena. U Indiji, beli luk je na listi hrane koja ne priliči višim kastama, a stari Grci i Rimljani su se grozili snažnog mirisa belog luka.
U vreme antike, špargla je smatrana lekom, zbog svojih karakteristika. Ova biljka je bogata glutationom, antioksidantom koji se bori protiv slobodnih radikala u telu i time snižava rizik od kancera. Ova biljka takođe sadrži velike količine vitamina A i betakarotena.
Špargla je prirodan diuretik i aminokiseline koje se nalaze u njoj pomažu u čišćenju tela.
Takođe, ona je sjajan izvor vitamina B, koji utiče na zdravu trudnoću. Ima i vitamina K, koji sprečava stvaranje krvnih ugrušaka.
Lutein i zeaksantin su supstance koje su odgovorne za zdravlje očiju i smanjuju šansu za dobijanje katarakte ili slabljenja očnog mišića.
I najzad, jedna stabljika sadrži od dve do četiri kalorije, tako da se možete opustiti i uživati u jelu!
Jasno je svima – zdravije je jesti sveže voće i povrće, nego zamrznutu hranu. Ipak, kada je reč o određenim namirnicama koje svi konzumiramo, često ih koristimo na pogrešan način. Takav je slučaj i sa sledećih pet namirnica: Povrće Mnogi misle da je bareno povrće najzdravije povrće. Greška - ova pretpostavka je veoma pogrešna. Najbolji način za pripremu jeste kuvanje na vodenoj pari. Tako su istraživanja pokazala da brokoli koji je spremljen na pari, u odnosu na druge načine pripreme, zadržava najviše hranljivih materija koje su korisne za prevenciju kancera. Sulforafan je snažna antikancerogena materija koja se nalazi u brokoliju, karfiolu, kelju i rukoli i za čije oslobađanje je nužan enzim mirozinaza. Ovaj enzim je jako osetljiv i biva uništen prilikom različitih načina termičke obrade. Ipak, para je blaga, utiče na sporiju pripremu biljke, pa enzim uspeva da opstane. Jagode Jagode, naročito krupnije, većina seče prilikom pranja. Ovaj postupak je pogrešan jer seckane jagode imaju i do 12 procenata manje vitamina C nego cele, kako je pokazalo jedno istraživanje sprovedeno u Brazilu. Naime, u kontaktu sa vazduhom i svetlošću vitamin se gubi, zbog čega je preporljivije jeste cele jagode. Vino Ostavljate flašu vina da diše? Pogrešno! Jedno istraživanje je pokazalo da u flaši vina koja je otvorena desetak sati organske kiseline i polifenol počinju da se gube. Vino tako gubi neke svoje efekte koji su korisni za zdravlje. Recept je jasan: vino bi trebalo piti iz tek otvorenih flaša. Paradajz Najveći broj ljudi jede sirovi paradajz unitar salata ili drugih jela. Ipak, istraživanja su pokazala da se podgrevanjem u paradajzu povećava količina likopena, izuzetno snažnog antioksidansa. Zato je najbolji način za pripremu paradajza njegovo kuvanje u maslinovom ulju, jer se na taj način obezbeđuje i masnoća koja je potrebna organizmu da bi mogao da apsorbuje likopen. Zamrznuti proizvodi U želji da se hrane zdravo, mnogi ljudi izbegavaju kupovinu zamrznutih namirnica. Ipak, to je potpuno pogrešno, jer je (u čak dva od tri slučaja) zamrznuto voće i povrće bogatije vitaminom C i beta karotinom nego nemrznuto. Naravno, ovo ne znači da je zamrznuto voće bolje od svežeg. Ipak, voće i povrće koje se može kupiti u prodavnicama često nije potpuno sveže, te su mnoge korisne supstance u njemu već počele da se razgrađuju. Sa druge strane, zamrznuto voće i povrće se najčešće mrzne pre nego što je počelo da gubi hranljivu vrednost, zbog čega ga ne bi trebalo izbegavati po svaku cenu.
Ukoliko planirate na kampovanje, nekoliko dana pred polazak jedite beli luk. Češanj ili dva svakog dana. Uticaće na miris vašeg znoja što odbija mnoge insekte. Mleko u prahu pomešajte sa malo vode. Dobijenu pastu nanesite na ujede insekata. Enzimi u mleku u prahu ublažiće bolove i otekline, bilo da su u pitanju ujedi ili opekotine od sunca. Utrljavanje kore sveže narandže na kožu zasigurno će držati komarce podalje od vas. Još jedan od sigurnih načina odbrane od komaraca je belo sirće. Navlažite krpu sirćetom i utrljajte ga na kožu.
Tokom 70-ih godina prošlog veka, NASA je dosta razmišljala o raznim načinima pomoću kojih može učiniti putovanje u svemir lagodnijim. Naravno, jedna od osnovnih ideja bila je to da prvenstveno treba unaprediti kvalitet hrane koja se servira u svemirskim letelicama. Tako su astronauti vremenom dobijali sve ukusnije i ukusnije poslastice, špagete, picu, rebarca, pa čak i malo alkohola.
Čarls Burland(Charles Bourland) je bio zadužen za odabir vina koji će se konzumirati u svemiru tokom Apollo programa. Pred njim je bio pravi izazov: bilo je gotovo nemoguće natovariti letelicu teškim i nepraktičnim flašama vina, pa je bilo potrebno naći vrstu koja neće izgubiti svoj ukus nakon prepakivanja. Na kraju se odlučio za šeri (sherry) vino, koje se pakovalo u posebne plastične vreće sa ugrađenom slamčicom.
Nažalost, ovaj plan je vrlo brzo naišao na osudu javnosti koja je ovakvu ideju smatrala nezamislivom, pogotovo zbog činjenice što ova vrsta vina, u bestežinskom stanju, oslobađa neprijatan miris, pa je bilo "bespotrebno da se astronautima dodatno komplikuje život u svemiru".
Na kraju, šeri nije propao. Ovo vino se ipak nije "vinulo među zvezde", ali je iskorišćeno za potrebe SMEAT programa, testa koji je obuhvatao grupu astronauta zatvorenih u vakuum komori tokom 56 dana. Oni su se verovatno bolje proveli nego njihove kolege u Apolu.