• Ono što možda niste znali o ruzmarinu

    Ono što možda niste znali o ruzmarinu

    Ruzmarin je aromatična višegodišnja biljka, koja se koristi u gastronomiji i medicini. Uprkos tome što je jedan od najpopularnijih začina na svetu, koliko zaista znamo o ovoj magičnoj biljci?

    Antički Grci verovali su da ruzmarin poboljšava pamćenje.

    U XVI veku ruzmarin se često ostavljao da tinja u bolesničkoj sobi, jer je služio kao sredstvo za dezinfekciju.

    U Engleskoj, za vreme Tjudora, ruzmarin je simbolizovao vernost, tako da su neveste tradicionalno poklanjale grančicu ruzmarina svojim muževima.

    Ruzmarin se, kao narodni lek, koristi za olakšavanje tegoba kao što su zubobolja, glavobolja i loša probava.

    Ruzmarin se kao začin odlično slaže sa jagnjetinom.

    Destilovano ulje ruzmarina može biti otrovno u velikim dozama.

    Grm ruzmarina može dostići visinu i do metar i po, a ova biljka cveta i ima modro-ljubičaste cvetiće.

     3722
  • Energetske i hranljive vrednosti: semenke suncokreta

    Energetske i hranljive vrednosti: semenke suncokreta

    Suncokret je jednogodišnja biljka, koja vodi poreklo iz Meksika i Perua. U Evropu je stigao negde oko 1504. godine. Rusi su tek 1830.godine uspeli iz suncokretovog semena da iscede ulje. Narodna medicina ističe značaj semenki suncokreta u lečenju reume, artritisa, brojnih problema sa vidom i nesanicom. Koriste se i kako bi podstakle varenje, za zdravlje kostiju i kože. Hidriraju ali i opuštaju krvne sudove i mišiće.

    Energetska i hranljiva vrednost (na 100 g):

    Energetska vrednost: 584 kcal

    Ugljeni hidrati: 20 g

    Proteini: 20,78 g

    Masti: 51,46 g

    Holesterol: 0 mg

    Dijetalna vlakna:8,6 g

    Niacin: 8,34 mg

    Vitamin A: 50 IU

    Vitamin C: 1,4 mg

    Vitamin E: 35,1 mg

    Natrijum: 9 mg

    Kalijum: 646 mg

    Kalcijum: 78 mg

    Gvožđe: 5,25 mg

    Magnezijum: 325 mg

    Cink: 5 mg

    Beta karoten: 30 µg

     1608
  • Kratka istorija torti - kako je ukusan dezert nekada izgledao

    Kratka istorija torti - kako je ukusan dezert nekada izgledao

    Torte su čest i mnogima omiljeni gost najraznovrsnijih trpeza. Od nekadašnjih jednostavnih poslastica sa svega nekoliko sastojaka, slobodno možemo reći da su se torte danas razvile u ozbiljna umetnička dela.

    Danas možete pronaći poslastice najraznovrsnijih oblika poput torte u obliku srca, ili torte sa motivima bliskim deci koje će zadovoljiti apetite sladokusaca, ali i krasiti stolove na mnogobrojnim svečanim događajima.

    Kako je pravljenje torte nekada izgledalo, kako su kuvari kombinovali sastojke, kao i kada je nastala prva torta, saznajte u redovima ispod.

    Prva torta - od kada datiraju prvi oblici ove ukusne poslastice

    Istorija slatkiša, kao i torti datira od davnina. Poznato je da su još Egipćani preoznali sva zadovoljstva koje slatkiši pružaju, te da su uživali u ukusima meda, oraha i suvog voća. Tadašnji kolači bili su pravljeni upravo kombinacijom ova tri sastojka koji su dodavani hlebu.

    Neverovatno, zar ne?

    Oslanjajući se na ove činjenice, možemo reći da je određena forma torte postojala još u Antičkom dobu. Međutim, reč torta vikiniškog je porekla i prvi put se pojavljuje tek u 13. veku u Oksfordskom rečniku. Prve forme torti koje su tada pripremane bile su znatno drugačije strukture, nalik današnjim palačinkama.

    Prvi recept za tortu zabeležen je u 17. veku i reč je o receptu za popularnu Lincer (Linzer) tortu. Sastojci od kojih se Lincer torta sprema su puter, brašno, šećer, badem, kakao, cimet, vanilin šećer, jaje i marmelada.

    Danas se mogu pronaći brojne varijacije za pripremu ove torte, a njena popularnost i dalje ne jenjava i tradicionalan je praznični slatkiš u Austriji, Švajcarskoj, Nemačkoj i drugim zemljama Evrope.

    Napretkom tehnologije tokom 17. veka, upravo zahvaljujući Evropljanima, receptima se dodaju jaja, puter i mešavina najsličnija današnjem šlagu.

    Kako su novi sastojci stizali u Evropu i kako se tehnologija razvijala, tako su torte postale kompleksnije. Već u 18. veku veliki broj stolova na aristokratskim proslavama krasile su raskošne torte.

    parce torte i mleko

    Torte u 19. veku - kako su torte poprimile današnji izgled

    Devetnaesti vek vezuje se za napredak čitavog čovečanstva, a tehnološke promene imale su uticaja i na industriju slatkiša. Tokom 19. veka, otvaraju se poslastičarnice širom Evrope, a u ovom periodu osmišljeni su neki od najpopularnijih svetskih recepata za torte poput Doboš i Saher torte.

    O značaju torti u tom periodu svedoči i činjenica da je prvu Doboš tortu probala austrougarska kraljica Elizabeta i njen suprug Franc Jozef, a od originalnog recepta nastalo je čak 120 novih od kojih nijedan nije mogao da se poredi sa izvornim.

    S obzirom na to da su belo brašno i šećer u ovom periodu postali jeftiniji, i niži slojevi stanovništva mogli su se zasladiti ukusnim tortama, a kolači i torte postali su važan deo svake trpeze i služili su se nakon glavnog jela.

    Istorija torti u Srbiji - kako su se naši preci zaslađivali

    Istorijski podaci o pravljenju torti u SrbijI sežu od 19. veka, iako se pretpostavlja da je tradicija pripremanja torti znatno starija. Dezerti koji su bili centralni deo mnogobrojnih proslava pravljeni su pretežno od brašna, šećera, jaja i mleka.

    Pomenućemo da je u 19. veku pronađen revolucionaran sastojak koji je danas deo gotovo svake poslastice, ali i slanog peciva - soda bikarbona. Isti slučaj je i sa praškom za pecivo koji je doprineo da torte izgledaju onako kako ih danas poznajemo.

    Poslastičarnice u Srbiji, odnosno u Beogradu otvorene su pre Drugog svetskog rata, a otvarali su ih pretežno Česi i Mađari, koji su i danas u svetu poznati kao jedni od najboljih poslastičara.

    Neke od najpoznatijih torti na našim prostorima, koje datiraju od davnih vremena su Vasina torta, Puslica torta, Reform torta i Plazma torta. Ova torta je nešto mlađa, a njen naziv potiče od popularnog keksa.

    Pomenućemo i jednu od najpoznatijih poslastica kod nas, koju turisti obavezno probaju prilikom pesete Beogradu. Reč je o torti Moskva šnit koja je poznata kao specijalitet hotela Moskva, a sprema se od 1974. godine. Sastojci ovog ukusnog dezerta su višnje, ananas, badem i keks.

    Torte danas - rado viđeni gosti na raznovrsnim slavljima

    Veliki broj žena, ali i muškaraca uživa u pravljenju preukusnih poslastica, kako za posebne prilike, tako i bez povoda. Prednosti koje nam donosi 21. vek dolaze u vidu raspoloživosti brojnih sastojaka tokom čitave godine, ali i mnoštva recepata čiju detaljnu pripremu možete pronaći online.

    Čak i oni neiskusni se uz nekoliko trikova mogu sasvim dobro snaći u ulozi poslastičara i pripremiti ukusnu poslasticu. Za one koji nisu vešti u kreiranju slatkiša, tu su poslastičarnice, odnosno specijalizovane radnje za proizvodnju slatkiša različitog tipa.

    Bilo da ste ljubitelji voćnih ukusa ili radije birate čokoladne torte, danas možete pronaći najukusnije torte izvanrednog izgleda.

    Pažljivo osmišljeni i sa ljubavlju kreirani slatkiši izuzev punog ukusa, pružiće vam i poseban osećaj zadovoljstva sjajnom estetskom završnicom. Osim što će zadovoljiti vaše apetite za slatkim, ova karakteristika torte čini originalnim poklonom za najrazličitije prilike.

    S obzirom na veliki izbor poslastica, u zavisnosti od povoda za koji su vam neophodne, imate priliku da poručite jednostavne, minimalističke torte ili pak one koje će vas zadiviti svojim raskošnim izgledom, ali i upečatljivim ukusom.

    Naš savet je da se odlučite za specijalizovane radnje koje će vam pružiti vrhunsku uslugu, slatkiše originalnog izgleda, ali pre svega bogatog ukusa koji će probuditi sva vaša čula. Ako su vaš izbor zdravi slatkiši, takođe ih sa lakoćom možete pronaći širom Beograda.

    Nadamo se da vam je naš tekst bio interesantan, nakratko vas vratio u istoriju i da ste se čitanjem upoznali sa zanimljivom istorijom jednog od najpoznatijih slatkiša na svetu.

     2216
  • Saveti za prženje i pečenje

    Saveti za prženje i pečenje

    Kod prženja neophodno je voditi računa o temperaturi tiganja. Previše ugrejan tiganj će učiniti da vaše namirnice spolja pregore, a iznutra ostaju sirove.

    Izeberite ulje neutralnog ukusa – rafinisano suncokretovo ulje, ulje repice itd. Maslinovo ili kokosovo ulje promeniće ukus vaše hrane.

    Dodajte prstohvat soli u ulje pre prženja.

    Pre prženja povrća, ribe ili mesa potrebno je da budu u potpunosti suvi, bez viška vode zbog pravilnog pečenja I boljeg ukusa.

    Koristite što dublju posudu za prženje piletine.

    Kada pržite pečurke, posolite ih tek nakon što porumene.

    Iako nije preporučljivo da se već korišćeno ulje ponovo upotrebljava I ukoliko to činite – potrebno je da ga procedite kako biste uklonili ostatke hrane.

     2861
  • Pravilno održavanje drvenog kuhinjskog pribora

    Pravilno održavanje drvenog kuhinjskog pribora

    Drveni kuhinjski pribor je esencijalan iz više razloga: ne provodi toplotu, ne oštećuje posuđe i ne utiče na ukus hrane koju pripremate. Čišćenje putem mašine za pranje posuđa može skratiti vek trajanja pribora od drveta, stoga imajte na umu i druge alternative. Preporučuje se korišćenje kokosovog ulja i čiste kuhinjske krpe kako bi se izbeglo oštećenje drveta, a uklonile sve mrlje i bakterije. Nakon čišćenja, posuđe je potrebno isprati toplom vodom. Jaki začini ponekad mogu ostaviti tragove koje je teško očistiti. Imamo rešenje! Najpre pribor potopite u vrelu vodu i ostavite da odstoji ne više od 5 minuta. Nakon toga, izvadite pribor iz vode, pospite kuhinjskom soli i utrljajte limun sve dok se so ne otopi. Zatim isperite hladnom vodom i odložite pribor na sušenje.

    Proizvod sa slike kao i mnoge druge drvene proizvode za Vašu kuhinju i domaćinstvo možete pronaći i poručiti putem:

     1853
Strana 1 od 1776