Iako većini na prvu pomisao lavande prvo padnu na pamet parfemi, sapuni, eterična ulja i osveživači prostorija, ova aromatična biljka plavičastih listova se itekako može koristiti i u kuhinji, kao začin u raznim mediteranskim jelima i poslasticama. Lavanda (lat. Lavandula angustifolia) je višegodišnja, polužbunasta biljka iz porodice usnatica. Postoji oko 30 podvrsti lavande, najviše se gaji u Francuskoj, a njeni listovi slatkastog, cvetnog ukusa mogu se osušiti i obogatiti ukus raznih letnjih supa i salata, a neki je koriste čak i za začinjavanje mesa, pogotovo roštilja. Odlično se kombinuje sa ruzmarnom i limunovim sokom. Posebno su ukusni sladoledi i džemovi od ove izuzetno aromatične biljke. Ali nije samo prijatan miris i ukus ono što krasi lavandu, dokazano je da deluje umirujuće, pospešuje san, umanjuje napetost i anksioznost, a redovna upotreba može u ishrani može smanjiti grčeve i nadutost u stomaku.
Svinjetina olakšava upotrebu širokog spektra začina, sa profilima ukusa koji variraju od blagih i suptilnih do pikantnih i agresivnih. Iako upotreba začina ponekad zavisi i od ličnog izbora, određene mešavine doprinose punoći ukusa. Asertivni ukusi, smele arome predstavljaju kulinarsku tradiciju američkog jugozapada. Meksička kuhinja utiče na profile ukusa uobičajenih za ovaj region i često uključuje kakao, ili papriku i beli luk. Američki jugozapad insistirao bi na mešavini sledećih začina: kakao, crni biber, kumin, korijander, beli luk i čili. Francuzi bi insistirali na bosiljku, ruzmarinu, peršunu i origanu pomešanim sa maslinovim uljem. Nemačka ima bogatu i raznovrsnu kulinarsku istoriju i privlači nekoliko uticaja iz svojih pograničnih zemalja, pre svega iz Francuske i Belgije. Iz tog razloga, jasna je preferirana kombinacija mlevenog bibera, žalfije, majčine dušice, pimenta, karanfilića.
Crveni luk je od davnina poznat i priznat prirodni antibiotik i antipiretik.
Ukoliko dnevno žvaćete crveni luk 3-8 minuta, vaša pljuvačka može biti gotovo sterilna.
Utiče na rad respiratornih organa, može umiriti kašalj i pomoći kod prehlada, gripa i bronhitisa.
Poboljšava apetit, ubrzava i reguliše varenje i uklanja tegobe poput zatvora i nadutosti.
Crveni luk ubrzava izbacivanje otrova iz organizma, pomaže u lečenju reumatotiodnog artritisa.
Poznat je kao efikasan čistač krvi, "ubica" bakterija i bacila i važan za zdravlje štitne žlezde.
Crveni luk sadrži alicin, organsko jedinjenje sumpora odgovorno za njegov miris i ukus. Osim toga on pruža zaštitu od upala, alergija, bakterija i tromboze. Omogućava pravilan rad srca i sprečava simptome dijabetesa.
Prekomerna kiselost organizma može biti štetna za zdravlje. Prvi simptomi su umor, malaksalost, podložnost prehladama i infekcijama, loša probava i nadutost stomaka, grčevi, bolni mišići... Za sve navedeno je odgovorna kisela hrana. Alkalna hrana može da uspostavi ph ravnotežu organizma ukoliko je dnevni unos u optimalnoj srazmeri od 75 odsto sirove I 25 odsto kuvane hrane. Redovnim unosom suvog voća i zelenog povrća možete uspostaviti balans. Alkalna ishrana podrazumeva i konzumiranje kafe i pojedine vrste alkohola, najviše crnog vina.
Kokice – Četiri šolje kokica sadrže oko tri grama hranljivog materijala. Bogate su vlaknima i proteinima zbog čega brzo izazivaju osećaj sitosti.
Jabuke, pomorandže i kruške – Bogate šećerima i prirodnim vlaknima, služe kao koristan izvor održive energije. Ukoliko pojedete jabuku 20 minuta pre obroka, smanjićete količinu unosa hrane. Zbog visokog sadržaja vode i pomorandže utiču na osećaj sitosti. Kruške sadrže pektin koji usporava varenje i podstiče osećaj sitosti dok pruža niz hranljivih materija neophodnih za funkcionisanje čitavog tela.
Jaja – Uvek dobar izbor, zbog visokog sadržaja proteina i amino kiselina koje aktiviraju hormone u crevima i tako suzbijaju rast apetita. Svako jaje sadrži oko 140 kalorija i 12 grama proteina – što svakako govori da nećete tako brzo osetiti glad.