• Kako se rešiti koprivnjače?

    Kako se rešiti koprivnjače?

    Osip na koži u vidu koprivnjače može biti uzrokovan alergijskim reakcijama na pojedine supstance ili se može javiti usled kontakta sa biljkama (bršljan, kopriva...). Ponekad su u pitanju ujedi insekata, kupanje u hladnoj vodi, preterano izlaganje suncu, klimatske promene, pa čak i hrana ili anksioznost i stres. Simptomi su svrab, peckanje, crvenilo, otok i mogu potrajati nekoliko sati do nekoliko dana. Evo nekoliko načina uz pomoć kojih se možete rešiti navedenih sipmtoma ili ih bar ublažiti.

    Luk - zahvaljujući svojim anti-inflamatornim osobinama, odličan je za tretiranje osipa. Isecite ga na kolutiće i držite ga na mestu osipa najmanje pola sata, zatim isperite.

    Hladna voda ili obloge - ukoliko je vaša koža previše crvena i svrbi, hladna voda i led su odlični za suzbijanje navedenih simptoma. Vrlo je važno da ne stavljate led direktno na kožu.

    Jabukovo sirće - smanjuje upalu i svrab. Natopite pamučnu krpu i primenite je kao oblogu.

    Aloe vera - smanjuje simptome, podstiče oporavak kože, sprečava širenje crvenila. Isecite list aloe vere po dužini. Ekstrakte utrljajte na ugroženo područje i ostavite da se osuši, zatim isperite.

     7596
  • Maslačak kao lek

    Maslačak kao lek

    Maslačak kao lek prvi put se spominje u zapisima arapskih lekara u 10. i 11. veku. Ova biljka se danas u mnogim krajevima sveta upotrebljava za ishranu i lečenje.

    Maslačak je bogat beta-karotenom, ali i vlaknima, kalijumom, kalcijumom, magnezijumom, cinkom, fosforom i brojnim vitaminima.

    Maslačak sadrži više protenina u odnosu na spanać.

    Hiljadama godina unazad, maslačak je korišćen za lečenje anemije, skorbuta, problema sa kožom, poremećaja krvi i depresije.

    Maslačak deluje kao blagi laksativ, stimuliše varenje, balansira prirodne i korisne bakterije u crevima, ali i povećava oslobađanje želudačne kiseline. Utiče na oslobađanje viška vode i soli u organizmu.

    Maslačak poboljšava funkciju jetre uklanjanjem toksina i ponovnim uspostavljanjem hidratacije kao i ravnoteže elektrolita.

    Jača imuni sistem i idealan je u borbi protiv gljivica i mikroba.

    Koren, lišće i cvet maslačka su jestivi. Njihov gorak ukus smanjen je u periodu proleća i jeseni. Mladi listovi su odličan dodatak raznim salatama.

    Koren maslačka se u velikoj meri koristi u Aziji a ova biljka se uzgaja u Indiji kao lek za jetru (disfunkcija jetre, ciroza, hepatitis). Osim toga maslačak se upotrebljava za lečenje infekcija, virusa, oteklina, zadržavanje vode u organizmu.

    Zbog brojnih hranjivih materija koje u sebi sadrži, lišće maslačka se obično preporučuje kao dodatak ishrani za trudnice i žene u postmenopauzi, najčešće u obliku salate.

    Sveže stabljike maslačka mogu rastvoriti kamen u žući, pročišćavaju krv, želudac. Narodna medicina preporučuje stabljike maslačka kao pomoćno sredstvo za lečenje šećerne bolesti

    Svako ko je alergičan na ambroziju, neven, hajdučku travu, kamilicu, belu radu, trebalo bi da izbegava maslačak.

     2751
  • Banana

    Banana

    Banana (lat. Musa sapientium) je tropsko voće poreklom iz Indije, ali se danas najviše uzgaja u Centralnoj Americi. To su zeljaste biljke sa širokim i dugačkim listovima koje uspevaju samo uz pomoć velike količine vode i uz visoke temperature. Postoji oko 50 vrsti ovog voća, a nama su najpoznatije žute banane, dok su u svetu popularne i zelene guinea banane i manzano banane (kratke i deblje). Sadrže puno vitamina i minerala, najbogatije su kalijumom i vitaminom B6, ali su bogate i vitaminom A, C, te sadrže velike količine fosfora, magnezijuma i folne kiseline pa se naročito preporučuju trudnicama. Naravno, najbolje ih je kao i svo drugo voće jesti sveže, ali se mogu koristiti i u raznim poslasticama (najpoznatija "Banana split"), sladoledima, tortama, a u kineskoj kuhinji se čak i pohuju. Opšte je poznato da zbog velike količine vitamina B umiruju nervni sistem, a pored toga poboljšavaju i varenje, smanjuju visok krvni pritisak i snižavaju rizik od raka. Zbog visokog sadržaja ugljenih hidrata (23g), banane su odlično instant rešenje za povratak izgubljene energije i obavezna namirnica na stolu svakog sportiste.

     1734
  • Podsvest i tekstura hrane

    Podsvest i tekstura hrane

    Jeste li ikada razmišljali o tome kako procenjujemo hranu na osnovu teksture?


    Razmislite - jabuka, celer, šargarepa su obično hrskavi i sveži, dok su npr. kolači mekani i kremasti. Nedavna studija je pokazala da kada ljudima date mekan kolač ili tvrd kolač, poješće više mekanog, iako je pravilo generalno da mekša hrana ima više kalorija. Međutim, kada ih podsetite da misle na kalorije, skoro se kao po pravilu prebacuju na tvrde kolače, iako u ovom slučaju to nema razlike.

    Ljudi podsvesno povezuju tvrdu hranu sa manje kalorija, a mekanu sa više. Razmislite i sami, kada vidite reklamu za npr. čokoladu koja se topi u ustima, to je nešto u čemu ćete uživati, ali što neće biti baš dobro za vašu liniju. Dok npr. kada vidite reklamu u kojoj neko jede jabuku, vaš mozak će to povezati sa zdravom ishranom i manje kalorija, čak i kad vi ne razmišljate previše o tome.

    Mislite li da i vi nesvesno povezujete teksturu sa kalorijama?

     1867
  • Piment

    Piment

    Piment (Pimenta dioica) je neobičan začin gorkastog ukusa, poreklom sa Jamajke, koji neodoljivo podseća na biber. Otuda i drugi naziv za piment - jamajkanski biber, dok su ustaljeni nazivi za ovaj začin i pimento, najgvirc, karanfilićev biber. Kao začin je veoma rasprostranjen širom sveta, koristi se u raznim tradicionalnim kuhinjama, mada možemo reći da je najpopularniji u Meksiku i na Karibima odakle i potiče.
    Njegova aroma neodoljivo podseća na biber, klinčić, muškatni oraščić i cimet pa je s pravom dobio epitet "začina za sve". Piment se u kulinarstvu najviše koristi kao dodatak sosevima, marinadama, odlično se slaže uz svinjsko i teleće meso, upotpunjuje ukus raznim varivima i ribljoj čorbi, dok se u mlevenom obliku najviše koristi kao dodatak kompotu od šljiva. Posebno zanimljivo je to što je domorocima Amerike služio i kao začin za čokoladu. Piment se, osim za ishranu, može koristiti i za čuvanje namirnica. Naime, piment ubija mikrobe u hrani koji izazivaju razne bolesti, kao što su bakterija salmonela, ešerihija koli i listerija. Osim toga, zbog svoje glavne komponente, eugenola, piment leči probleme sa probavom, umiruje gasove i grčeve u stomaku, a posebno se preporučuje dijabetičarima koji bi trebalo da ga koriste umesto bibera.

     2752
Brzo i jednostavno za pripremu.
3265
Čupavci su vrlo ukusni a laki za pripremu.
26591
Evo recepta za plavi patlidžan na drugačiji način. Probajte veoma je interesanto i ukusno.
4531
Predivna voćna torta sa piškotama i jogurtom. Uživajte!
3639
Ukus ragua sa bananama je malo neobičan, sladunjav vrlo malo i veoma, veoma ukusan.
2857
Recept za pohovani crni luk. Veoma je ukusan i krckav.  
8959