Pisali smo već koliko su probiotici blagotvorni za varenje, imuni sistem i krvni pritisak i da se u najvećoj količini nalaze u jogurtu, ali kako ih jesti ako niste ljubitelj ovog mlečnog proizvoda?
Srećom, jogurt nije jedini izvor probiotika, a u nastavku slede namirnice koje će isto tako poslužiti kao odličan izvor ovih korisnih bakterija.
Kisela zimnica - kiseli kupus ili turšija kisele se vrstama bakterija koje su korisne za čovekov organizam
Miso - ovaj fermentisani proizvod na bazi soje bogat je probioticima, jer se pravi uz pomoć mlečnih kiselina
Fermentisani sirevi - gauda, čedar i švajcarski sir takođe su odličan izvor probiotika. Iako njihova koncentracija varira od vrste do vrste, sa gaudom sigurno nećete pogrešiti.
Ako ne planirate da koristite meso u roku od nedelju dana nakon kupovine, zamrznite ga u plastičnoj foliji. Za duže skladištenje, čuvajte meso u kesama za zamrzivače. Održavajte temperaturu zamrzivača na 0 stepeni ili niže. Pečeno goveđe meso možete čuvati u zamrzivaču maksimum 12 meseci, jagnjeće pečenje do 9 meseci, svinjsko do 6 meseci. Kada želite da odmrznete meso, najpre ga iz zamrzivača prebacite u frižider, pa ga tek onda prebacite na sobnu temperaturu. Ne potapajte meso u vrelu vodu kako bi se što pre odledilo, na taj način gubi svoja svojstva i aromu.
U digestivnom traktu živi više od milijardu različitih bakterija, a većina njih je smeštena u debelom crevu. Ostatak je mahom u tankom crevu. Crevna flora se sastoji od bar 800 vrsta i 7000 različitih tipova bakterija. Neke od njih su dobre, neke ne, a količina i odnos dobrih i loših varira od osobe do osobe.
Dobre bakterije su najvažniji uticaj na zdravlje čoveka, a važne su jer:
razgrađuju hranu na supstance koje hrane unutrašnjih sloj digestivnog trakta pomažu u apsorpciji tih supstanci one su prva linija odbrane imunog sistema sprečavaju gastrointestinalne infekcije smanjuju upale smanjuju rizik od razvijanja alergije na hranu pomažu u oslobađanju izvesnih minerala i vitamina
Kada znate koliko je zapravo važna crevna flora, jasno vam je zašto je morati držati u ravnoteži. Evo šta možete uraditi kako biste kultivisali i održali dobre bakterije:
izbegavajte antibiotike izuzev ako su apsolutno neophodni (oni ubijaju dobre bakterije) svedite rafinisani šećer i skrob na minimum (oni hrane loše bakterije) jedite što više zelenog povrća i svežeg voća (hrane dobre bakterije) konzumirajte jogurt i drugu hranu koja sadrži probiotike nemojte piti industrijske sokove.
Skladištenje hrane je veoma značajno ukoliko želite da očuvate višak namirnica ili pripremljene hrane. Najčešće korišćene su plastične i staklene posude. Tri glavne prednosti plastičnih ambalaža su: cena, težina i trajnost. Bez obzira na tip materijala, obe ambalaže će služiti svojoj svrsi. Osim što je plastika izdržljiviji materijal, neće se tako lako slomiti u slučaju da vam ispadne - što je razlog zbog kog je staklena ambalaža za odlaganje hrane zabranjena. Staklo ne apsorbuje mirise i lakše je za održavanje, što je njegova velika prednost u odnosu na plastiku koja i apsorbuje mirise i poprimi boju namirnica. Takođe, čuvanje supica, soseva i čorbi je sigurnije u staklenim posudama jer imaju mnogo jače poklopce. Izbor je na vama.
Banane sadrže triptofan i amino kiseline koje podstiču proizvodnju melatonina i sprečavaju nesanicu. Osim toga što banane utiču na kvalitet sna, čine telo opuštenim i utiču na probavni sistem zbog vlakana koji povoljno utiču i na metabolizam. Zbog visoke koncentracije gvožđa, banane su idealne za sprečavanje pojave grčeva u mišićima. Mogu delovati i kao elektroliti zbog viskog sadržaja minerala. Uz pomoć banana, može se nadoknaditi unos kalijuma ili se ispuniti dnevna doza unosa magnezijuma kao esencijalnog nutrijenta za telo.