Lišće origana sadrži više od 40 jedinjenja, a većina ima antioksidativna svojstva. Antioksidansi štite ćelije od slobodnih radikala, a samim tim i od brojnih hroničnih bolesti. Studija objavljena 2009. godine "Ishrana i rak", pokazuje da ćelije raka debelog creva usporavaju svoj rast kada su izložene ekstraktom origana. Origano ima značajna antiseptička svojstva i sprečava ili usporava rast potencijalno štetnih mikroorganizama. Čaj možete pripremiti od svežih ili suvih listova. Tri kašičice svežeg lišća ili jedna kašičica suvog dodaje se na šolju ključale vode. Gorak je, pa dodajte med ili šećer. Delotvoran je u borbi protiv prehlada ili hroničnog kašlja. Iskustva pokazuju da je čaj efikasan i u borbi protiv kandide. Odličan je prirodni lek protiv nesanice.
Šta obično doručkujete? Šolja kafe? Ili napuštate kuću bez obroka? Ako je to slučaj, verovatno se osećate prilično umorno do sredine jutra, bez energije koja vam je potrebna tokom dana. Slab doručak ili njegovo ignorisanje su dve vrlo loše navike na koje su mnogi ljudi prisiljeni zbog nedostatka vremena.
Da li ste probali da doručkujete voće? Ova opcija nije korisna samo za žene već i za starije muškarce i decu. Sigurni smo da jabuka, banana ili grožđe ne zvuče toliko primamljivo kao šolja kafe sa čokoladnim pecivom. Bez obzira na to, druga kombinacija vam ipak ne pruža hranljive materije već samo kalorije. Samo pola sata nakon obroka osetili biste glad. Zapamtite, vašem mozgu treba oko 20 odsto ukupne energije koju koristite tokom celog dana, a glukoza je esencijalno gorivo za mnoge najosnovnije funkcije. Voće je bogato vodom, vlaknima, vitaminima i mineralima što će vam pomoći da ostanete hidrirani tokom celog dana. Zapamtite da voću morate dodati i proteine ili ugljene hidrate poput onih koji se nalaze u žitaricama. Na taj način vaša ishrana biće uravnotežena, a prvi i najvažniji obrok – zdrav!
Iako još uvek nije deo svakodnevne ishrane većine ljudi, matovilac dobija na popularnosti među onima koji su svesni svih njegovih zdravstvenih prednosti. Pre svega, matovilac je bogat vitaminom C. Oko 100g sadrži 38mg ovog vitamina. Vitamin C je najpoznatiji po svojim antioksidativnim efektima, ali takođe igra ključnu ulogu u brojnim drugim telesnim funkcijama. Na primer, pomaže vašem telu da proizvodi kolage, protein koji omogućava vašoj koži da bude glatka, a vaše kosti, zubi i arterije jake. Matovilac sadrži i neverovatnih 7092 IU vitamina A na 100g. Neizbežno je pomenuti i da sadrži 0,3mg vitamina B6. Zatim, 2,2mg gvožđa, 13mg magnezijuma, 459mg kalijuma... Dakle, njegove nutritivne vrednosti ukazuju na činjenicu da je u pitanju jedna od najzdravijih salata.
Gastritis je medicinski termin koji označava upalu sluzokože želuca. Simptomi imaju tendenciju da budu slični. Možete osetiti mučninu ili smanjen apetit. Nakon jela imate neprijatan osećaj sitosti, naročito u gornjem delu stomaka. Takođe možete primetiti da ste često "naduveni" ili podrigujete neposredno nakon obroka.
U zavisnosti od tipa gastritisa, zavise i njegovi simptomi. Akutni gastritis javlja se iznenada i stvara osećaj bola i žarenja u stomaku, kao i mučninu. Moguće je čak imati hronični gastritis bez jasnih simptoma čime se njegova dijagnoza teže uspostavlja. Jedan od sigurnih pokazatelja je i tamna stolica koja čak može da sadrži krv. U tom slučaju neophodno je javiti se lekaru što pre.
Bulgur je obrađena pšenica, kako bi joj se skratilo vreme kuvanja i pripreme. Prvo se pšenici ukloni ljuska, delimično se skuva, zatim suši i na kraju usitini. Prema veličini usitnjenosti bulgur može biti fino mleveni, srednje mleveni, krupno mleveni i celo zrno. Od ovoga zavisi i njegova upotreba. Ima veću hranljivu vrednost od kus kusa i pirinča, pa se koristi i kao njihova zamena. Što se tiče hranljivih vrednosti bogat je karbohidratima, koji su primaran izvor energije kod mnogih ljudi. Takođe ima najvišu proteinsku vrednost od svih žitarica, a pored toga sadrži vitamine B i cink i gvožđe, kao i vlakna. Preporučuje se kod dijeta upravo zbog karbohidrata i dijetetskih vlakana koja pomažu kod borbe protiv raka, dijabetesa i bolesti srca. Kada ga uporedimo sa smeđim pirinčem, bulgur ima duplo manje kalorija i duplo više dijeteteskih vlakana. Bulgur tonificira bubrege, hrani srce, smiruje i fokusira um. Koristi se i kod menopauzne iritabilnosti. Posebno je dobar za decu i srarije osobe. Energetska vrednost: 1500 kJ (360 kcal); vlakna 8 g; belančevine 12.5 g; ugljenohidrati 69 g (od čega 0.8 g šećeri); masnoće 1.75 g (od čega 0.2g zasićenih masti); kalijum 410 mg Bulgur se koristi u grčkoj, turskoj, mediteranskoj, bliskoistočnoj i indijskoj kuhinji kao deo različitih pilava, jela sa povrćem i supa. Ovo su dva najjednostavnija recepta.
Desert zanimljivog imena jer se kada se dobro spremi zaista pojave anđeoske suze, a ako se i ne pojave važno je da ga sa ljubavlju spremate za Vaše anđele :)